Dugi Rat Online - Naslovnica Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://www.dugirat.com/ 2018-01-16T17:49:17+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Ervin Nazor poveo Orkanaše na pripreme 2018-01-16T13:50:26+00:00 2018-01-16T13:50:26+00:00 http://www.dugirat.com/sport/58-nogomet/25206-ervin-nazor-poveo-orkanase-na-pripreme MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/ervin.jpg" style="width: 409px; height: 223px;" /></p> <p> U ponedjeljak je u klupskim prostorijama održana prozivka nogometnog kluba Orkan. Seniorima <strong>Orkana </strong>je službeno predstavljen novi trener seniorske momčadi<strong> Ervin Nazor</strong>, svima dobro poznati dugogodi&scaron;nji prvotimac kluba i trener mlađih kategorija kluba, koji je potom poveo ekipu na prvi trening priprema za proljetni dio prvenstva. <strong>Nazor </strong>dolazi na Orkanovu seniorsku klupu s ciljem izvlačenja Orkana iz trenutne pozicije u 1. ŽNL koja nije bajna. U godini u kojoj slavimo <strong>prvih 100 godina Orkana</strong>, veliku obljetnicu koja će se tijekom godine proslaviti nizom događaja, valja zasukati rukave i dodatno poraditi na napretku u svim sekcijama kluba. Pozdravljamo i dolazak novog voditelja omladinske &scaron;kole <strong>Ivana Ribičića</strong>. Imati će popularni Riba pune (ali i odrje&scaron;ene) ruke posla na travnjaku SRC Dalmacija. A od naganjanja baluna po travnjaku ove su zime odustali sljedeći igrači Orkana koji su odlučili napustiti klub: <strong>Ante Marčić </strong>(Primorac Biograd), <strong>Bo&scaron;ko Baučić </strong>(slobodan), <strong>Zvonimir Sočo </strong>(slobodan), <strong>Ivan Galić </strong>(slobodan). Balunjeri, sritno!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/ervin.jpg" style="width: 409px; height: 223px;" /></p> <p> U ponedjeljak je u klupskim prostorijama održana prozivka nogometnog kluba Orkan. Seniorima <strong>Orkana </strong>je službeno predstavljen novi trener seniorske momčadi<strong> Ervin Nazor</strong>, svima dobro poznati dugogodi&scaron;nji prvotimac kluba i trener mlađih kategorija kluba, koji je potom poveo ekipu na prvi trening priprema za proljetni dio prvenstva. <strong>Nazor </strong>dolazi na Orkanovu seniorsku klupu s ciljem izvlačenja Orkana iz trenutne pozicije u 1. ŽNL koja nije bajna. U godini u kojoj slavimo <strong>prvih 100 godina Orkana</strong>, veliku obljetnicu koja će se tijekom godine proslaviti nizom događaja, valja zasukati rukave i dodatno poraditi na napretku u svim sekcijama kluba. Pozdravljamo i dolazak novog voditelja omladinske &scaron;kole <strong>Ivana Ribičića</strong>. Imati će popularni Riba pune (ali i odrje&scaron;ene) ruke posla na travnjaku SRC Dalmacija. A od naganjanja baluna po travnjaku ove su zime odustali sljedeći igrači Orkana koji su odlučili napustiti klub: <strong>Ante Marčić </strong>(Primorac Biograd), <strong>Bo&scaron;ko Baučić </strong>(slobodan), <strong>Zvonimir Sočo </strong>(slobodan), <strong>Ivan Galić </strong>(slobodan). Balunjeri, sritno!</p> </div> Za edukaciju građana o gospodarenju otpadom 47,2 milijuna kuna 2018-01-16T09:44:46+00:00 2018-01-16T09:44:46+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/25207-za-edukaciju-gradana-o-gospodarenju-otpadom-47-2-milijuna-kuna Gradonacelnik.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_08/reciklirajmo.jpg" style="width: 273px; height: 228px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ministarstvo za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike objavilo je javni poziv za EU sufinanciranje provedbe programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, odnosno kampanje kojima će<strong> građane educirati o odgovornom postupanju sa otpadom</strong>. Tako će (udruženi) gradovi i općine svojim stanovnicima moći približiti održivo gospodarenje otpadom putem različitih informativnih aktivnosti koje će najvećim dijelom biti financirane europskim sredstvima (bro&scaron;ure, letci i plakati za sprječavanje nastanka otpada te odgovorno postupanje s istim, specijalizirane radijske i TV emisije, javne edukacije i tribine, kao i radionice za djecu, itd.). Projektni prijedlozi mogu se podnositi <strong>od 15. veljače </strong>2018. godine, a s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 1. veljače 2019. ili do iskori&scaron;tenja sredstava. Minimalni i maksimalni iznosi su unaprijed definirani po kategorijama, za 2. kategoriju najniži dopu&scaron;teni iznos bespovratnih sredstava je 250 tisuća kuna, a najvi&scaron;i 500 tisuća. Na ovaj bi način, nakon osiguravanja nužne infrastrukture za gospodarenje otpadom, jedinice lokalne samouprave bile u mogućnosti dodatno utjecati na potrebno <strong>podizanje svijesti o upravljanju otpadom na održiv i ekonomičan način</strong>, &scaron;to bi u konačnici trebalo rezultirati i približavanju te dostizanju razine koja je propisana EU Direktivom. A razina, odnosno ciljevi su poznati, ali i te&scaron;ko dostižni, sukladno EU Direktivi o odlagali&scaron;tima otpada Hrvatska je preuzela obvezu da će do <strong>2020</strong>. godine na razini cijele države osigurati pripremu za ponovnu uporabu i <strong>recikliranje 50% otpada</strong> koji se odnosi na PET ambalažu, metal, papir te staklo.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_08/reciklirajmo.jpg" style="width: 273px; height: 228px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ministarstvo za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike objavilo je javni poziv za EU sufinanciranje provedbe programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, odnosno kampanje kojima će<strong> građane educirati o odgovornom postupanju sa otpadom</strong>. Tako će (udruženi) gradovi i općine svojim stanovnicima moći približiti održivo gospodarenje otpadom putem različitih informativnih aktivnosti koje će najvećim dijelom biti financirane europskim sredstvima (bro&scaron;ure, letci i plakati za sprječavanje nastanka otpada te odgovorno postupanje s istim, specijalizirane radijske i TV emisije, javne edukacije i tribine, kao i radionice za djecu, itd.). Projektni prijedlozi mogu se podnositi <strong>od 15. veljače </strong>2018. godine, a s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 1. veljače 2019. ili do iskori&scaron;tenja sredstava. Minimalni i maksimalni iznosi su unaprijed definirani po kategorijama, za 2. kategoriju najniži dopu&scaron;teni iznos bespovratnih sredstava je 250 tisuća kuna, a najvi&scaron;i 500 tisuća. Na ovaj bi način, nakon osiguravanja nužne infrastrukture za gospodarenje otpadom, jedinice lokalne samouprave bile u mogućnosti dodatno utjecati na potrebno <strong>podizanje svijesti o upravljanju otpadom na održiv i ekonomičan način</strong>, &scaron;to bi u konačnici trebalo rezultirati i približavanju te dostizanju razine koja je propisana EU Direktivom. A razina, odnosno ciljevi su poznati, ali i te&scaron;ko dostižni, sukladno EU Direktivi o odlagali&scaron;tima otpada Hrvatska je preuzela obvezu da će do <strong>2020</strong>. godine na razini cijele države osigurati pripremu za ponovnu uporabu i <strong>recikliranje 50% otpada</strong> koji se odnosi na PET ambalažu, metal, papir te staklo.</p> </div> Film: 'Osmi povjerenik' i u četvrtak u Omišu 2018-01-16T09:14:07+00:00 2018-01-16T09:14:07+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/96-film/25195-osmi-povjerenik-isplovio-prema-omisu MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/8povjerenik(1).jpg" style="width: 250px; height: 299px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zbog velikog interesa na Priku se priređuje jo&scaron; jedna projekcija filma <strong>OSMI POVJERENIK</strong> i to u <strong>ČETVRTAK </strong>18.1. u 19 h u dvorani biv&scaron;eg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta. Ako niste stigli sinoć, evo prilike da pogledate ovaj odluičan hrvatski film. Ili, ako vam se svidio da ga preporučite prijateljima..<br /> <br /> Na <strong>Trećiću </strong>nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski &scaron;verceri..., no zahvaljujući <strong>TZG Omi&scaron;</strong> ipak smo na vrijeme doznali da će se u Omi&scaron;u, točnije na <strong>Priku </strong>u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta, u okviru programa Kino Mediteran u <strong>nedjelju</strong>, <strong>14.1.</strong> s početkom u <strong>19 </strong>sati održati projekcija fila <strong>Ivana Salaja &quot;Osmi povjerenik&quot;</strong>, nastalog po istoimenom romanu<strong> Renata Baretića</strong>. Vidimo se..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/8povjerenik(1).jpg" style="width: 250px; height: 299px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zbog velikog interesa na Priku se priređuje jo&scaron; jedna projekcija filma <strong>OSMI POVJERENIK</strong> i to u <strong>ČETVRTAK </strong>18.1. u 19 h u dvorani biv&scaron;eg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta. Ako niste stigli sinoć, evo prilike da pogledate ovaj odluičan hrvatski film. Ili, ako vam se svidio da ga preporučite prijateljima..<br /> <br /> Na <strong>Trećiću </strong>nema telefona, interneta ni signala za mobitel, a veza sa kopnom ovisi o nafti koju dostavljaju talijanski &scaron;verceri..., no zahvaljujući <strong>TZG Omi&scaron;</strong> ipak smo na vrijeme doznali da će se u Omi&scaron;u, točnije na <strong>Priku </strong>u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta, u okviru programa Kino Mediteran u <strong>nedjelju</strong>, <strong>14.1.</strong> s početkom u <strong>19 </strong>sati održati projekcija fila <strong>Ivana Salaja &quot;Osmi povjerenik&quot;</strong>, nastalog po istoimenom romanu<strong> Renata Baretića</strong>. Vidimo se..</p> </div> Vlada priprema zakon protiv govora mržnje i lažnih vijesti na Internetu 2018-01-16T09:04:31+00:00 2018-01-16T09:04:31+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/3-najave/25205-vlada-priprema-zakon-protiv-govora-mrznje-i-laznih-vijesti-na-internetu JL mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/fake.jpg" style="width: 250px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Njemačkoj se od Nove godine počeo provoditi zakon koji nalaže dru&scaron;tvenim medijima da brzo uklone <strong>govor mržnje na portalima i dru&scaron;tvenim mrežama</strong>, a čini se da bi i <strong>Hrvatska </strong>mogla dobiti zakonsko rje&scaron;enje koje regulira govor mržnje, poticanje na nasilje i &scaron;irenje lažnih vijesti na internetu, doznaje Jutarnji list. Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na dru&scaron;tvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, izgleda odlučila obračunati s &quot;digitalnim Divljim zapadom&quot; u Hrvatskoj te je počela rad na prijedlogu zakonskog rje&scaron;enja u skladu sa smjernicama za <strong>suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu</strong>, koje je u rujnu pro&scaron;le godine objavila Europska komisija.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/fake.jpg" style="width: 250px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Njemačkoj se od Nove godine počeo provoditi zakon koji nalaže dru&scaron;tvenim medijima da brzo uklone <strong>govor mržnje na portalima i dru&scaron;tvenim mrežama</strong>, a čini se da bi i <strong>Hrvatska </strong>mogla dobiti zakonsko rje&scaron;enje koje regulira govor mržnje, poticanje na nasilje i &scaron;irenje lažnih vijesti na internetu, doznaje Jutarnji list. Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na dru&scaron;tvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, izgleda odlučila obračunati s &quot;digitalnim Divljim zapadom&quot; u Hrvatskoj te je počela rad na prijedlogu zakonskog rje&scaron;enja u skladu sa smjernicama za <strong>suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu</strong>, koje je u rujnu pro&scaron;le godine objavila Europska komisija.</p> </div> EHF: Hrvatska - Švedska 2018-01-16T04:01:21+00:00 2018-01-16T04:01:21+00:00 http://www.dugirat.com/sport/59-rukomet/24999-rukometno-prvenstvo-otvara-se-u-spaladium-areni-12-sijecnja-2018 Hina mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/publika.jpg" style="width: 600px; height: 338px;" /></p> <p> Nastavlja se fe&scaron;ta rukometa. Večeras u 20:30 hrvatska rukometna reprezentacija igra svoju treću utakmicu na <strong>Europskom rukometnom prvenstvu </strong>u splitskoj skupini A, nakon uvodne pobjede nad <strong>Srbijom </strong>i slavlja nad <strong>Islandom</strong>. Za hat-trick u skupini &quot;kaubojima&quot; treba pobjeda nad <strong>&Scaron;veđanima </strong>kako bi ovu lijepu splitsku epizodu zaokružila na najbolji mogući način. Iako je odličnu atmosferu oko reprezentacije koja se ne libi doći u Split malo pokvarila ozljeda <strong>Domagoja Duvnjaka</strong>, &quot;<strong>Mago di Umago</strong>&quot; na klupi &quot;kauboja&quot; ima jo&scaron; pregr&scaron;t rukometnih čarobnjaka koji mogu uskočiti i odlično odigrati&nbsp; njegovu rolu na parketu. Pobjedom protiv &Scaron;vedske <strong>Hrvatska </strong>u drugi krug, koji se igra u Areni Zagreb (najvjerojatnije protiv Francuske, Norve&scaron;ke i Bjelorusije), prenose četiri boda i željeno polufinale će im biti puno bliže, a nije za baciti ni tri dana odmora. &Scaron;vedska je na prvenstvo do&scaron;la s odličnom momčadi i velikim ambicijama, no u prvom kolu su kiksali protiv Islanda, u drugom pobijedili Srbiju, tako da im eventualna pobjeda protiv Hrvatske daje dva važna boda za nastavak natjecanja. Vidimo se na punim tribinama <strong>Spaladium arene</strong>. Do pobjede!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/publika.jpg" style="width: 600px; height: 338px;" /></p> <p> Nastavlja se fe&scaron;ta rukometa. Večeras u 20:30 hrvatska rukometna reprezentacija igra svoju treću utakmicu na <strong>Europskom rukometnom prvenstvu </strong>u splitskoj skupini A, nakon uvodne pobjede nad <strong>Srbijom </strong>i slavlja nad <strong>Islandom</strong>. Za hat-trick u skupini &quot;kaubojima&quot; treba pobjeda nad <strong>&Scaron;veđanima </strong>kako bi ovu lijepu splitsku epizodu zaokružila na najbolji mogući način. Iako je odličnu atmosferu oko reprezentacije koja se ne libi doći u Split malo pokvarila ozljeda <strong>Domagoja Duvnjaka</strong>, &quot;<strong>Mago di Umago</strong>&quot; na klupi &quot;kauboja&quot; ima jo&scaron; pregr&scaron;t rukometnih čarobnjaka koji mogu uskočiti i odlično odigrati&nbsp; njegovu rolu na parketu. Pobjedom protiv &Scaron;vedske <strong>Hrvatska </strong>u drugi krug, koji se igra u Areni Zagreb (najvjerojatnije protiv Francuske, Norve&scaron;ke i Bjelorusije), prenose četiri boda i željeno polufinale će im biti puno bliže, a nije za baciti ni tri dana odmora. &Scaron;vedska je na prvenstvo do&scaron;la s odličnom momčadi i velikim ambicijama, no u prvom kolu su kiksali protiv Islanda, u drugom pobijedili Srbiju, tako da im eventualna pobjeda protiv Hrvatske daje dva važna boda za nastavak natjecanja. Vidimo se na punim tribinama <strong>Spaladium arene</strong>. Do pobjede!</p> </div> Dobrovoljno vatrogasno društvo DALMACIJA Dugi Rat slavi 80 godina rada 2018-01-16T01:08:53+00:00 2018-01-16T01:08:53+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/123-vatrogasci/25204-dobrovoljno-vatrogasno-drustvo-dalmacija-dugi-rat-slavi-80-godina-rada MB, DD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/dvddalmacija.jpg" style="width: 600px; height: 297px;" /></p> <p> Prije točno <strong>80 godina</strong> osnovano je jedno od najaktivnijih i najuspje&scaron;nijih dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava, jedino koje nosi sveto ime Dalmacije &ndash; <strong>DVD Dalmacija</strong> iz<strong> Dugog Rata</strong>. Dru&scaron;tvo je osnovano <strong>15. siječnja 1938. </strong>pri tvornici karbida u Dugom Ratu, a proteklog vikenda članovi dru&scaron;tva su interno proslavili obljetnicu s članovima. 80 godina rada obilježiti će se nizom događanja u svibnju. <strong>Dugoratski vatrogasci </strong>tada, zajedno sa svojim kolegama, planiraju veliku, centralnu večer, tradicionalni vatrogasni turnir &quot;Zdravko Rakela Bembo&quot;, fire combat večer, veliku centralnu vježbu vatrogasacažupanije..., pet vikenda za redom bit će puno događanja povezanih s vatrogastvom u Dugom Ratu. U svečarskoj atmosferi valja istaknuti i niz problema s kojima se dru&scaron;tvo susreće, od modernizacije opreme, zastarjelog voznog parka pa sve do najvećeg problema, izgradnje Vatrogasnog doma u Dugom Ratu. Odavno se DVD Dalmacija prijavio za sufinaciranje projekta izgradnje<strong> novog vatrogasnog doma</strong> u Dugom Ratu na natječaj Ministarstva poljoprivrede, no od toga, zasad, jo&scaron; nema ni&scaron;ta. Općina Dugi Rat je u svom proračunu predvidjela sredstva za početak izgradnje novog doma dugoratskih vatrogasaca, no bez državnih, odnosno kroz očito uski filtar prosljeđenih EU sredstava, te&scaron;ko da će se to (brzo) rje&scaron;iti.<br /> Povodom okrugle obljetnice u vatrogasne teme iznimno dobro upućeni <strong>Rade Popadić</strong>, urednik portala DalmacijaDanas, razgovarao je s predsjednikom dugoratskog dobrovoljnog vatrogasnog dru&scaron;tva,<strong> Franom Marčićem</strong>. <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/dvd-dalmacija-dugi-rat-slavi-80-godina-nase-drustvo-zasluzuje-vatrogasni-dom-i-opremu-dostojnu-21-stoljeca" target="_blank">Pročitajte...</a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/dvddalmacija.jpg" style="width: 600px; height: 297px;" /></p> <p> Prije točno <strong>80 godina</strong> osnovano je jedno od najaktivnijih i najuspje&scaron;nijih dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava, jedino koje nosi sveto ime Dalmacije &ndash; <strong>DVD Dalmacija</strong> iz<strong> Dugog Rata</strong>. Dru&scaron;tvo je osnovano <strong>15. siječnja 1938. </strong>pri tvornici karbida u Dugom Ratu, a proteklog vikenda članovi dru&scaron;tva su interno proslavili obljetnicu s članovima. 80 godina rada obilježiti će se nizom događanja u svibnju. <strong>Dugoratski vatrogasci </strong>tada, zajedno sa svojim kolegama, planiraju veliku, centralnu večer, tradicionalni vatrogasni turnir &quot;Zdravko Rakela Bembo&quot;, fire combat večer, veliku centralnu vježbu vatrogasacažupanije..., pet vikenda za redom bit će puno događanja povezanih s vatrogastvom u Dugom Ratu. U svečarskoj atmosferi valja istaknuti i niz problema s kojima se dru&scaron;tvo susreće, od modernizacije opreme, zastarjelog voznog parka pa sve do najvećeg problema, izgradnje Vatrogasnog doma u Dugom Ratu. Odavno se DVD Dalmacija prijavio za sufinaciranje projekta izgradnje<strong> novog vatrogasnog doma</strong> u Dugom Ratu na natječaj Ministarstva poljoprivrede, no od toga, zasad, jo&scaron; nema ni&scaron;ta. Općina Dugi Rat je u svom proračunu predvidjela sredstva za početak izgradnje novog doma dugoratskih vatrogasaca, no bez državnih, odnosno kroz očito uski filtar prosljeđenih EU sredstava, te&scaron;ko da će se to (brzo) rje&scaron;iti.<br /> Povodom okrugle obljetnice u vatrogasne teme iznimno dobro upućeni <strong>Rade Popadić</strong>, urednik portala DalmacijaDanas, razgovarao je s predsjednikom dugoratskog dobrovoljnog vatrogasnog dru&scaron;tva,<strong> Franom Marčićem</strong>. <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/dvd-dalmacija-dugi-rat-slavi-80-godina-nase-drustvo-zasluzuje-vatrogasni-dom-i-opremu-dostojnu-21-stoljeca" target="_blank">Pročitajte...</a></p> </div> Teško je voljeti vampire, osobito kad su naši 2018-01-16T00:13:01+00:00 2018-01-16T00:13:01+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25183-tesko-je-voljeti-vampire-osobito-kad-su-nasi FB Milan A. Račić mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sdphdz.jpg" style="width: 249px; height: 500px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Očajnički nam je potrebna nova vizija sebe i na&scaron;e zemlje. Na&scaron;a dosada&scaron;nja stabilna putanja dovela nas je samo do deprimirajuće stagnacije. Ako ostanemo na istom pravcu, na&scaron;a će politička i ekonomska budućnost biti ista kao i na&scaron;a pro&scaron;lost. &quot;Moramo postati bolji &ndash; razboritiji, odgovorniji i mudriji, osobito kad su u pitanju prilike koje nam se ukazuju. <strong>Hrvatska mora postati zemlja nade, pravde i prilika</strong>.&quot; To je bila moja vizija na&scaron;e nacije prije dvije godine i jo&scaron; se nije promijenila. Mislim da je to ono &scaron;to nam je potrebno. Meni je stoga odgovor na pitanje za&scaron;to bi netko trebao ostati ovdje poprilično jednostavan: <strong>Ostajem ovdje jer želim tu viziju pretvoriti u stvarnost.</strong> Hoće li biti jednostavno? <strong>Neće</strong>. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da neće. Ali dogodit će se kad-tad.. ako dovoljno ljudi dobre volje zajedno poradi na ostvarenju te vizije. U protivnom ostanak u Hrvatskoj nema smisla...&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.facebook.com/milan.a.racic.3" target="_blank">FB Milan A.Račić</a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sdphdz.jpg" style="width: 249px; height: 500px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Očajnički nam je potrebna nova vizija sebe i na&scaron;e zemlje. Na&scaron;a dosada&scaron;nja stabilna putanja dovela nas je samo do deprimirajuće stagnacije. Ako ostanemo na istom pravcu, na&scaron;a će politička i ekonomska budućnost biti ista kao i na&scaron;a pro&scaron;lost. &quot;Moramo postati bolji &ndash; razboritiji, odgovorniji i mudriji, osobito kad su u pitanju prilike koje nam se ukazuju. <strong>Hrvatska mora postati zemlja nade, pravde i prilika</strong>.&quot; To je bila moja vizija na&scaron;e nacije prije dvije godine i jo&scaron; se nije promijenila. Mislim da je to ono &scaron;to nam je potrebno. Meni je stoga odgovor na pitanje za&scaron;to bi netko trebao ostati ovdje poprilično jednostavan: <strong>Ostajem ovdje jer želim tu viziju pretvoriti u stvarnost.</strong> Hoće li biti jednostavno? <strong>Neće</strong>. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da neće. Ali dogodit će se kad-tad.. ako dovoljno ljudi dobre volje zajedno poradi na ostvarenju te vizije. U protivnom ostanak u Hrvatskoj nema smisla...&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.facebook.com/milan.a.racic.3" target="_blank">FB Milan A.Račić</a></p> </div> Objavljeni javni pozivi Hrvatske turističke zajednice 2018-01-15T23:52:03+00:00 2018-01-15T23:52:03+00:00 http://www.dugirat.com/turizam/25169-objavljeni-javni-pozivi-hrvatske-turisticke-zajednice HRturizam.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_02/full_of_love.jpg" style="width: 289px; height: 404px; margin: 4px 8px; float: left;" />Hrvatska turistička zajednica (<strong>HTZ</strong>) objavila je <a href="http://hrturizam.hr/objavljeni-javni-pozivi-hrvatske-turisticke-zajednice" target="_blank">javne pozive za <strong>programe potpora</strong></a><strong> </strong>putem kojih će se dodjeljivati <strong>bespovratna sredstva</strong> u ukupnom iznosu od 9 mil.kuna, a s ciljem unapređenja proizvoda, stvaranja prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini te obogaćivanja ponude u pred i posezoni. Objavljen je Javni poziv za dodjelu potpora <strong>turističkim zajednicama</strong> na turistički nerazvijenim područjima u 2018. godini, Javni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u 2018. godini te Javni poziv za dodjelu potpora programima destinacijskih menadžment kompanija u 2018. godini. <strong>Prijave </strong>na navedene javne pozive su moguće zaključno s 31. siječnjem 2018. godine.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_02/full_of_love.jpg" style="width: 289px; height: 404px; margin: 4px 8px; float: left;" />Hrvatska turistička zajednica (<strong>HTZ</strong>) objavila je <a href="http://hrturizam.hr/objavljeni-javni-pozivi-hrvatske-turisticke-zajednice" target="_blank">javne pozive za <strong>programe potpora</strong></a><strong> </strong>putem kojih će se dodjeljivati <strong>bespovratna sredstva</strong> u ukupnom iznosu od 9 mil.kuna, a s ciljem unapređenja proizvoda, stvaranja prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i zemlje u cjelini te obogaćivanja ponude u pred i posezoni. Objavljen je Javni poziv za dodjelu potpora <strong>turističkim zajednicama</strong> na turistički nerazvijenim područjima u 2018. godini, Javni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u 2018. godini te Javni poziv za dodjelu potpora programima destinacijskih menadžment kompanija u 2018. godini. <strong>Prijave </strong>na navedene javne pozive su moguće zaključno s 31. siječnjem 2018. godine.</p> </div> Iznajmljivači, prijavite se na sufinancirane tečajeve engleskog jezika 2018-01-15T22:34:13+00:00 2018-01-15T22:34:13+00:00 http://www.dugirat.com/turizam/25151-iznajmljivaci-prijavite-se-na-sufinancirane-tecajeve-engleskog-jezika2 TZO Dugi Rat mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_01/strani_jezici.jpg" style="width: 377px; height: 248px;" /></p> <p> Turistička zajednica općine Dugi Rat poziva sve zainteresirane pružatelje turističkih usluga u domaćinstvu da se prijave na<strong> tečajeve engleskog jezika</strong> u organizaciji <strong>TZ općine Dugi Rat</strong> i Jezičnog centra &quot;<strong>Jezični kutak</strong>&quot; iz Omi&scaron;a. Prijave se zaprimaju <strong>do 22.01.2018</strong>. na tel.: 021/735 244 i e-mail: info @ visitdugirat.eu ili osobno u Uredu TZ općine Dugi Rat, radnim danom od 7 do 15 sati. U cilju unapređenja kvalitete usluge privatnog smje&scaron;taja destinacije, tečajeve <strong>sufinancira </strong>TZ općine Dugi Rat, uz nadoplatu iznajmljivača u visini od <strong>400,00 kn</strong>. Zainteresirani iznajmljivači mogu se prijaviti na tečajeve engleskog jezika i to: &quot;modul 2&ldquo;, &quot;modul 3&ldquo;, te &quot;modul 4&ldquo;. Tečajevi će se održati u periodu od 29.01 do 21.03.2018. Nastava će se provoditi dva puta tjedno po 90 minuta, u večernjim terminima. Program i dinamika tečaja prilagođeni su <strong>potrebama malih iznajmljivača</strong> (pisanje e-mail-ova, upoznavanje, priča o destinaciji i sl.), rad je organiziran u manjim grupama, temeljen je na suvremenim metodama podučavanja s naglaskom na komunikaciji i govornom jeziku.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_01/strani_jezici.jpg" style="width: 377px; height: 248px;" /></p> <p> Turistička zajednica općine Dugi Rat poziva sve zainteresirane pružatelje turističkih usluga u domaćinstvu da se prijave na<strong> tečajeve engleskog jezika</strong> u organizaciji <strong>TZ općine Dugi Rat</strong> i Jezičnog centra &quot;<strong>Jezični kutak</strong>&quot; iz Omi&scaron;a. Prijave se zaprimaju <strong>do 22.01.2018</strong>. na tel.: 021/735 244 i e-mail: info @ visitdugirat.eu ili osobno u Uredu TZ općine Dugi Rat, radnim danom od 7 do 15 sati. U cilju unapređenja kvalitete usluge privatnog smje&scaron;taja destinacije, tečajeve <strong>sufinancira </strong>TZ općine Dugi Rat, uz nadoplatu iznajmljivača u visini od <strong>400,00 kn</strong>. Zainteresirani iznajmljivači mogu se prijaviti na tečajeve engleskog jezika i to: &quot;modul 2&ldquo;, &quot;modul 3&ldquo;, te &quot;modul 4&ldquo;. Tečajevi će se održati u periodu od 29.01 do 21.03.2018. Nastava će se provoditi dva puta tjedno po 90 minuta, u večernjim terminima. Program i dinamika tečaja prilagođeni su <strong>potrebama malih iznajmljivača</strong> (pisanje e-mail-ova, upoznavanje, priča o destinaciji i sl.), rad je organiziran u manjim grupama, temeljen je na suvremenim metodama podučavanja s naglaskom na komunikaciji i govornom jeziku.</p> </div> Intervju s fizičarom Ivicom Puljkom 2018-01-15T17:46:03+00:00 2018-01-15T17:46:03+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/100-obrazovanje/25199-intervju-s-fizicarom-ivicom-puljkom OŠ Jesenice mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/puljak3.jpg" style="width: 600px; height: 266px;" /></p> <p> Dr.sc.<strong> Ivica Puljak </strong>redoviti je profesor fizike na <strong>FESB</strong>-u u Splitu. Doktorirao je na Sveučili&scaron;tu Pirre i Marie Curie u Parizu. Voditelj je grupe od 100-ak svjetskih znanstvenika na projektu izrade CMS detektora a koji su radili na otkriću <strong>Higgsova bozona</strong>. To je elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu obja&scaron;njava masa drugih čestica. Jedna je od 17 elementarnih čestica Standardnoga modela kojeg čine kvarkovi i leptoni, koji grade sve tvari koje vidimo oko nas, dok su bozoni odgovorni za sve sile u prirodi, osim gravitacije (za gravitaciju znanost jo&scaron; nije otkrila odgovornu česticu.) U akceleratorima i detektorima elementarnih čestica najveće međunarodne institucije za fiziku elementarnih čestica CERN u Meyrinu kraj Ženeve - čestice se ubrzavaju do brzine svjetlosti i usmjeravaju na sudare...<br /> <strong>Ivica Puljak </strong>je na&scaron;u <strong>Osnovnu &scaron;kolu &quot;Jesenice&quot; </strong>Orij posjetio sredinom prosinca 2017. i održao zapaženo i izvrsno posjećeno <a href="http://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25031-prica-o-svemiru-i-higgsovom-bozonu-pred-250-znatizeljnih-ucenika" target="_blank"><u><strong>predavanje </strong>o fizici, svemiru i česticama</u></a>. Članovi <strong>novinarske grupe</strong> na&scaron;e &scaron;kole iskoristile su ovaj trenutak u vremenu i napravile zanimljivi <strong>intervju </strong>s na&scaron;im uglednim svjetskim stručnjakom, koji se pokazao i kao srdačan i jednostavan sugovornik...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/puljak3.jpg" style="width: 600px; height: 266px;" /></p> <p> Dr.sc.<strong> Ivica Puljak </strong>redoviti je profesor fizike na <strong>FESB</strong>-u u Splitu. Doktorirao je na Sveučili&scaron;tu Pirre i Marie Curie u Parizu. Voditelj je grupe od 100-ak svjetskih znanstvenika na projektu izrade CMS detektora a koji su radili na otkriću <strong>Higgsova bozona</strong>. To je elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu obja&scaron;njava masa drugih čestica. Jedna je od 17 elementarnih čestica Standardnoga modela kojeg čine kvarkovi i leptoni, koji grade sve tvari koje vidimo oko nas, dok su bozoni odgovorni za sve sile u prirodi, osim gravitacije (za gravitaciju znanost jo&scaron; nije otkrila odgovornu česticu.) U akceleratorima i detektorima elementarnih čestica najveće međunarodne institucije za fiziku elementarnih čestica CERN u Meyrinu kraj Ženeve - čestice se ubrzavaju do brzine svjetlosti i usmjeravaju na sudare...<br /> <strong>Ivica Puljak </strong>je na&scaron;u <strong>Osnovnu &scaron;kolu &quot;Jesenice&quot; </strong>Orij posjetio sredinom prosinca 2017. i održao zapaženo i izvrsno posjećeno <a href="http://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25031-prica-o-svemiru-i-higgsovom-bozonu-pred-250-znatizeljnih-ucenika" target="_blank"><u><strong>predavanje </strong>o fizici, svemiru i česticama</u></a>. Članovi <strong>novinarske grupe</strong> na&scaron;e &scaron;kole iskoristile su ovaj trenutak u vremenu i napravile zanimljivi <strong>intervju </strong>s na&scaron;im uglednim svjetskim stručnjakom, koji se pokazao i kao srdačan i jednostavan sugovornik...</p> </div> Noć muzeja 2018-01-15T13:33:32+00:00 2018-01-15T13:33:32+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/25192-noc-muzeja TZSDŽ mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_02/poljicko_silo2.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Veliki broj muzeja i galerija očekuje posjetitelje u novom terminu <strong>Noći muzeja, </strong>u petak<strong> 26. siječnja</strong>, u večeri koja već trinaest godina stavlja muzeje i izložbene prostore pod svjetlo reflektora, educira, zabavlja i stvara nove prijatelje i posjetitelje ovih institucija. U ovogodi&scaron;njoj noći muzeji i galerije će biti otvoreni od 18 sati do 1 sat poslije ponoći, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje. U skladu s mogućnostima, muzeji će organizirati različite prigodne <strong>programe</strong>. Prethodne godine je samo splitske muzeje i galerije pohodilo 30 tisuća posjetitelja koji su pratili različite programe, koncerte, promocije, otvorenje izložbi uz besplatno dijeljenje i prigodnu prodaju muzejskih publikacija i suvenira pa se i ove godine očekuje dobra posjećenost..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_02/poljicko_silo2.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Veliki broj muzeja i galerija očekuje posjetitelje u novom terminu <strong>Noći muzeja, </strong>u petak<strong> 26. siječnja</strong>, u večeri koja već trinaest godina stavlja muzeje i izložbene prostore pod svjetlo reflektora, educira, zabavlja i stvara nove prijatelje i posjetitelje ovih institucija. U ovogodi&scaron;njoj noći muzeji i galerije će biti otvoreni od 18 sati do 1 sat poslije ponoći, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje. U skladu s mogućnostima, muzeji će organizirati različite prigodne <strong>programe</strong>. Prethodne godine je samo splitske muzeje i galerije pohodilo 30 tisuća posjetitelja koji su pratili različite programe, koncerte, promocije, otvorenje izložbi uz besplatno dijeljenje i prigodnu prodaju muzejskih publikacija i suvenira pa se i ove godine očekuje dobra posjećenost..</p> </div> 'Suncokret' ruralnim poduzetnicima iz Tugara 2018-01-15T08:00:44+00:00 2018-01-15T08:00:44+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/25194-suncokret-ruralnim-poduzetnicima-iz-tugara TZSDŽ mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/rino_pavlic.jpg" style="width: 268px; height: 350px; margin: 4px 8px; float: left;" />Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj &quot;<strong>Klub članova Selo</strong>&quot; kojoj je cilj nagraditi i promovirati hrvatske ruralne predjele i njihove turističke potencijale, dodijelila je godi&scaron;nje nagrade <strong>Suncokret ruralnog turizma</strong> Hrvatske najboljim programima i projekatima u ruralnom turizmu. U kategoriji Turistička seljačka obiteljska gospodarstva srebrenu povelju je dobilo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo <strong>Ljubica </strong>i <strong>Tonči Bulić</strong> iz <strong>Tugara</strong>, a u kategorija Poduzetnici u ruralnom turizmu brončana povelju je dobilo<strong> seosko imanje &quot;Konoba Tru&scaron;a</strong>&quot;, Tugare, mladog dugoraćanina <strong>Rina Pavlića</strong>. Među nagrađenima u kategoriji ruralno-turističke manifestacije posebno priznanje za tradicijsku manifestaciju dobila je manifestacija &quot;Nostalgija&quot; &ndash; 8. Dani tradicije i Eko-etno sajam Ka&scaron;tela 2017. koja u organizaciji Turističke zajednice grada Ka&scaron;tela i udruge &Scaron;u&scaron;ur pod pokroviteljstvom Grada Ka&scaron;tela, Splitsko-dalmatinske Županije i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije promovira bogatstvo nematerijalne kulturne ba&scaron;tine Ka&scaron;tela i Hrvatske..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/rino_pavlic.jpg" style="width: 268px; height: 350px; margin: 4px 8px; float: left;" />Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj &quot;<strong>Klub članova Selo</strong>&quot; kojoj je cilj nagraditi i promovirati hrvatske ruralne predjele i njihove turističke potencijale, dodijelila je godi&scaron;nje nagrade <strong>Suncokret ruralnog turizma</strong> Hrvatske najboljim programima i projekatima u ruralnom turizmu. U kategoriji Turistička seljačka obiteljska gospodarstva srebrenu povelju je dobilo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo <strong>Ljubica </strong>i <strong>Tonči Bulić</strong> iz <strong>Tugara</strong>, a u kategorija Poduzetnici u ruralnom turizmu brončana povelju je dobilo<strong> seosko imanje &quot;Konoba Tru&scaron;a</strong>&quot;, Tugare, mladog dugoraćanina <strong>Rina Pavlića</strong>. Među nagrađenima u kategoriji ruralno-turističke manifestacije posebno priznanje za tradicijsku manifestaciju dobila je manifestacija &quot;Nostalgija&quot; &ndash; 8. Dani tradicije i Eko-etno sajam Ka&scaron;tela 2017. koja u organizaciji Turističke zajednice grada Ka&scaron;tela i udruge &Scaron;u&scaron;ur pod pokroviteljstvom Grada Ka&scaron;tela, Splitsko-dalmatinske Županije i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije promovira bogatstvo nematerijalne kulturne ba&scaron;tine Ka&scaron;tela i Hrvatske..</p> </div> Povodom 26. obljetnice međunarodnog priznanja RH 2018-01-15T07:30:56+00:00 2018-01-15T07:30:56+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/25201-povodom-26-obljetnice-medunarodnog-priznanja-rh MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_01/djeva.jpg" style="width: 600px; height: 489px;" /></p> <p> Na&scaron;a domovina, na&scaron;a Republika Hrvatska u ponedjeljak obilježava 26. obljetnicu međunarodnog priznanja i 20. godi&scaron;njicu mirne reintegracije Podunavlja. <strong>15. siječnja 1992</strong>. je njezinu neovisnost priznalo 12 tada&scaron;njih članica <strong>EU</strong>. No Hrvatsku su prvo priznale <strong>Litva </strong>(30. srpnja 1991.), <strong>Ukrajina </strong>(11. prosinca), <strong>Latvija </strong>(14. prosinca) i <strong>Estonija </strong>(31. prosinca), zemlje biv&scaron;eg Sovjetskog saveza, tada i same bez međunarodnog priznanja i u priocesu razdruživanja od Sovjetskog saveza. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen <strong>Island </strong>(19. prosinca 1992.), a istoga dana na to se odlučila i <strong>Njemačka</strong>. Priznanje se dogodilo u trenutku kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u jeku<strong> Domovinskog rata</strong>, te da je na svoje granice, u kojima je međunarodno priznata, iza&scaron;la tek nakon &scaron;est godina, nakon zavr&scaron;etka mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja. Prvi hrvatski predsjednik <strong>Franjo Tuđman</strong> <strong>15.01.1992.</strong> u emotivnom je obraćanju naciji poručio: - <em>Dana&scaron;nji dan biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države..</em><br /> <br /> 26 godina poslije, pitate li <strong>građane Hrvatske</strong> &scaron;to oni misle o vlastitoj državi, odgovori su prilično kritični, najvi&scaron;e razočarenja donose im političari, lo&scaron;e upravljanje državom i državnim poduzećima, a očekivanja da ćemo imati uređenu, pravednu i dobru državu jo&scaron; nisu ispunjena. U dru&scaron;tvu prevladava osjećaj nepravde i to gu&scaron;i optimizam i poduzetničke inicijative građana. Pravna nesigurnost se čini najvažnijom preprekom koju treba svladati da bi se gospodarstvo napokon pokrenulo. Uz ulaganje u <strong>obrazovanje </strong>mladih, ali i ostalih generacija koje je apsolutni prioritet ovog dru&scaron;tva, najveći problem dana&scaron;nje Hrvatske je <strong>pravosuđe</strong> kojeg treba prioritetno rije&scaron;avati, a potom krenuti u reformu <strong>javne uprave</strong>. Čelnici, političari moraju pokazivati optimizam i inicijativu za rje&scaron;avanje problema koji su pred nama u izgradnji institucija moderne, male ali efikasne države za sve, te razvoju gospodarstva i hrvatskog dru&scaron;tva okrenutog poduzetni&scaron;tvu, inovacijama i općenito budućnosti te svekolikom napretku građana u ovoj najboljoj eri čovječanstva... <em>Zasučimo rukave na izgradnji moderne demokratske Hrvatske!..</em></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_01/djeva.jpg" style="width: 600px; height: 489px;" /></p> <p> Na&scaron;a domovina, na&scaron;a Republika Hrvatska u ponedjeljak obilježava 26. obljetnicu međunarodnog priznanja i 20. godi&scaron;njicu mirne reintegracije Podunavlja. <strong>15. siječnja 1992</strong>. je njezinu neovisnost priznalo 12 tada&scaron;njih članica <strong>EU</strong>. No Hrvatsku su prvo priznale <strong>Litva </strong>(30. srpnja 1991.), <strong>Ukrajina </strong>(11. prosinca), <strong>Latvija </strong>(14. prosinca) i <strong>Estonija </strong>(31. prosinca), zemlje biv&scaron;eg Sovjetskog saveza, tada i same bez međunarodnog priznanja i u priocesu razdruživanja od Sovjetskog saveza. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen <strong>Island </strong>(19. prosinca 1992.), a istoga dana na to se odlučila i <strong>Njemačka</strong>. Priznanje se dogodilo u trenutku kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u jeku<strong> Domovinskog rata</strong>, te da je na svoje granice, u kojima je međunarodno priznata, iza&scaron;la tek nakon &scaron;est godina, nakon zavr&scaron;etka mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja. Prvi hrvatski predsjednik <strong>Franjo Tuđman</strong> <strong>15.01.1992.</strong> u emotivnom je obraćanju naciji poručio: - <em>Dana&scaron;nji dan biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države..</em><br /> <br /> 26 godina poslije, pitate li <strong>građane Hrvatske</strong> &scaron;to oni misle o vlastitoj državi, odgovori su prilično kritični, najvi&scaron;e razočarenja donose im političari, lo&scaron;e upravljanje državom i državnim poduzećima, a očekivanja da ćemo imati uređenu, pravednu i dobru državu jo&scaron; nisu ispunjena. U dru&scaron;tvu prevladava osjećaj nepravde i to gu&scaron;i optimizam i poduzetničke inicijative građana. Pravna nesigurnost se čini najvažnijom preprekom koju treba svladati da bi se gospodarstvo napokon pokrenulo. Uz ulaganje u <strong>obrazovanje </strong>mladih, ali i ostalih generacija koje je apsolutni prioritet ovog dru&scaron;tva, najveći problem dana&scaron;nje Hrvatske je <strong>pravosuđe</strong> kojeg treba prioritetno rije&scaron;avati, a potom krenuti u reformu <strong>javne uprave</strong>. Čelnici, političari moraju pokazivati optimizam i inicijativu za rje&scaron;avanje problema koji su pred nama u izgradnji institucija moderne, male ali efikasne države za sve, te razvoju gospodarstva i hrvatskog dru&scaron;tva okrenutog poduzetni&scaron;tvu, inovacijama i općenito budućnosti te svekolikom napretku građana u ovoj najboljoj eri čovječanstva... <em>Zasučimo rukave na izgradnji moderne demokratske Hrvatske!..</em></p> </div> Zvjezdano selo Mosor: Održana Zimska škola tehničkih aktivnosti 2018-01-15T02:36:48+00:00 2018-01-15T02:36:48+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/100-obrazovanje/25202-zvjezdano-selo-mosor-odrzana-zimska-skola-tehnickih-aktivnosti DD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/teleskop.jpg" style="width: 250px; height: 204px; margin: 4px 8px; float: left;" />U zvjezdarnici udruge &quot;<strong>Zvjezdano selo Mosor</strong>&quot; je u razdoblju od 8. do 12. siječnja održana ovogodi&scaron;nja <strong>Zimska &scaron;kola tehničkih aktivnosti za učenike</strong> osnovnih i srednjih &scaron;kola. Pohađalo ju je desetero osnovaca iz Ka&scaron;tela, Solina, Strožanca i Splita. Za njih je u tome razdoblju priređeno pet raznolikih radionica s područja tehnike i znanosti. Dugoraćanka <strong>Maja Prgomet</strong> i <strong>Igor Jak&scaron;ić </strong>vodili su radionicu digitalne fotografije, radionice programiranja i robotike vodio je <strong>Pero Kurilj</strong>, dok je <strong>Martin Olujić </strong>vodio radionicu modelarstva. Zadnjeg dana Zimske &scaron;kole na rasporedu je bila astronomska radionica. Pored svega toga, za polaznike &scaron;kole su svake večeri održavana i predavanja iz astronomije, te promatranje Sunca danju i nekolicine objekata &quot;dalekog svemira&quot; noću, a održan je i tradicionalni astronomski kviz pod vodstvom <strong>Zorana Kneza</strong>. Uz učenje i igru bilo je i prilika za &scaron;etnje i izlete u bližu okolicu.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/teleskop.jpg" style="width: 250px; height: 204px; margin: 4px 8px; float: left;" />U zvjezdarnici udruge &quot;<strong>Zvjezdano selo Mosor</strong>&quot; je u razdoblju od 8. do 12. siječnja održana ovogodi&scaron;nja <strong>Zimska &scaron;kola tehničkih aktivnosti za učenike</strong> osnovnih i srednjih &scaron;kola. Pohađalo ju je desetero osnovaca iz Ka&scaron;tela, Solina, Strožanca i Splita. Za njih je u tome razdoblju priređeno pet raznolikih radionica s područja tehnike i znanosti. Dugoraćanka <strong>Maja Prgomet</strong> i <strong>Igor Jak&scaron;ić </strong>vodili su radionicu digitalne fotografije, radionice programiranja i robotike vodio je <strong>Pero Kurilj</strong>, dok je <strong>Martin Olujić </strong>vodio radionicu modelarstva. Zadnjeg dana Zimske &scaron;kole na rasporedu je bila astronomska radionica. Pored svega toga, za polaznike &scaron;kole su svake večeri održavana i predavanja iz astronomije, te promatranje Sunca danju i nekolicine objekata &quot;dalekog svemira&quot; noću, a održan je i tradicionalni astronomski kviz pod vodstvom <strong>Zorana Kneza</strong>. Uz učenje i igru bilo je i prilika za &scaron;etnje i izlete u bližu okolicu.</p> </div> Postirska Sardina obilježava 111 godina rada 2018-01-15T00:49:10+00:00 2018-01-15T00:49:10+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/25203-postirska-sardina-obiljezava-111-godina-rada Brač online, DalmacijaDanas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sardina.jpg" style="width: 249px; height: 173px; margin: 4px 8px; float: left;" />Tvrtka <strong>Sardina </strong>d.o.o. iz <strong>Postira </strong>ovoe godine obilježava značajnu obljetnicu &ndash; 111 godina postojanja i doprinosa gospodarstvu, pogotovo gospodarstvu otoka <strong>Brača</strong>. Sardina je osnovana davne 1907. godine, a danas je jedna od vodećih hrvatskih tvrtki s <strong>325 zaposlenih</strong>, očekivanim godi&scaron;njim prometom od 30 milijuna eura. U svojim uzgajali&scaron;tima godi&scaron;nje proizvede oko 700 tona lubina i komarči, 1000 tona plavoperajne tune i 100 tona dagnji. Tijekom 2013. godine sagrađen je novi pogon, povr&scaron;ine 17.000 četvornih metara, vrijedan 250 milijuna kuna te je ujedno lansiran novi brend konzerviranih ribljih proizvoda &ldquo;Adriatic Queen&rdquo;, &scaron;to je označilo početak nove ere u poslovanju tvrtke. Tijekom 2017. godine zavr&scaron;en je investicijski ciklus i za sada nisu planirana nova ulaganja. Kapacitet proizvodnje u trenutnim uvjetima doseže 40 milijuna ribljih konzervi godi&scaron;nje, 15 milijuna ribljih pa&scaron;teta, 3000 tona pojedinačno smrznute srdele i inćuna i oko 500 tona pojedinačno smrznute i oči&scaron;ćene <strong>srdele</strong>. Sardina d.o.o. je trenutačno lider na regionalnom trži&scaron;tu, a njezini proizvodi su prisutni u Europi i na trži&scaron;tima diljem svijeta, u SAD-u, Japanu, Australiji i Kanadi, na kojima plasira vi&scaron;e od 80 posto godi&scaron;njeg izvoza. U 2016. godini ostvaren je prihod od 152 milijuna kuna i dobit od 11 milijuna kuna, a sve ukazuje da će konačna bilanca 2017. godine biti jednako dobra. <strong>Čestitamo</strong>!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sardina.jpg" style="width: 249px; height: 173px; margin: 4px 8px; float: left;" />Tvrtka <strong>Sardina </strong>d.o.o. iz <strong>Postira </strong>ovoe godine obilježava značajnu obljetnicu &ndash; 111 godina postojanja i doprinosa gospodarstvu, pogotovo gospodarstvu otoka <strong>Brača</strong>. Sardina je osnovana davne 1907. godine, a danas je jedna od vodećih hrvatskih tvrtki s <strong>325 zaposlenih</strong>, očekivanim godi&scaron;njim prometom od 30 milijuna eura. U svojim uzgajali&scaron;tima godi&scaron;nje proizvede oko 700 tona lubina i komarči, 1000 tona plavoperajne tune i 100 tona dagnji. Tijekom 2013. godine sagrađen je novi pogon, povr&scaron;ine 17.000 četvornih metara, vrijedan 250 milijuna kuna te je ujedno lansiran novi brend konzerviranih ribljih proizvoda &ldquo;Adriatic Queen&rdquo;, &scaron;to je označilo početak nove ere u poslovanju tvrtke. Tijekom 2017. godine zavr&scaron;en je investicijski ciklus i za sada nisu planirana nova ulaganja. Kapacitet proizvodnje u trenutnim uvjetima doseže 40 milijuna ribljih konzervi godi&scaron;nje, 15 milijuna ribljih pa&scaron;teta, 3000 tona pojedinačno smrznute srdele i inćuna i oko 500 tona pojedinačno smrznute i oči&scaron;ćene <strong>srdele</strong>. Sardina d.o.o. je trenutačno lider na regionalnom trži&scaron;tu, a njezini proizvodi su prisutni u Europi i na trži&scaron;tima diljem svijeta, u SAD-u, Japanu, Australiji i Kanadi, na kojima plasira vi&scaron;e od 80 posto godi&scaron;njeg izvoza. U 2016. godini ostvaren je prihod od 152 milijuna kuna i dobit od 11 milijuna kuna, a sve ukazuje da će konačna bilanca 2017. godine biti jednako dobra. <strong>Čestitamo</strong>!</p> </div> Mirjana Nazor: Gdje smo danas s moralom u našem društvu? 2018-01-14T08:07:08+00:00 2018-01-14T08:07:08+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/99-odgoj/25167-mirjana-nazor-gdje-smo-danas-s-moralom-u-nasem-drustvu Mirjana Nazor mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/moral.jpg" style="width: 600px; height: 347px;" /></p> <p> <strong>Moralne norme</strong> bi trebale biti sastavni dio ličnosti zrele i odgovorne osobe, ali očito nije tako. Mnogi, koji su na vrlo odgovornim funkcijama u dru&scaron;tvu, prečesto nas zbunjuju svojim odlukama koje su očito lo&scaron;e, ili pak propu&scaron;taju donijeti neophodne odluke. Primjera lo&scaron;ih, neljudskih odluka nažalost ima napretek. Npr. <strong>invalidne osobe</strong> bilo koje kategorije trebale bi imati osigurane one vrste pomoći koji su im neophodne za koliko-toliko normalan život. Treba li hitno i adekvatno reagirati na<strong> vapaje žena</strong> da su maltretirane i ugrožene od svojih partnera, a ne čekati da se nađu u smrtnoj opasnosti ili čak i budu ubijene? Za&scaron;to se nasilnike najče&scaron;će pu&scaron;ta da se vrlo brzo vrate kućama i nastave svoje zločinačko pona&scaron;anje? Svakog dana slu&scaron;amo o <strong>odlasku mladih ljudi iz Hrvatske</strong>. Je li to dezerterstvo, kako reče nadbiskup <strong>Ko&scaron;ić</strong>, ili očajnički poku&scaron;aj tih mladih ljudi da žive od svog rada i da poku&scaron;aju osnovati obitelj koja neće biti gladna? A &scaron;to reći o toleriranju usta&scaron;kih simbola i usta&scaron;kog pozdrava? Zar nam doista treba vijeće nekih mudraca da bismo prihvatili davno poznatu istinu o usta&scaron;ama? Treba li neke zakonodavce vratiti u dječji vrtić kako bi ponovili gradivo o dobrom i lo&scaron;em postupanju? Nije li podučavanje <strong>đaka </strong>u stilu vjeroučitelja <strong>Bagarića</strong>, koji je osramotio svoju struku, ipak mnogo opasnije i razornije od podučavanja o spolnosti u okviru proskribiranog zdravstvenog odgoja? Hoće li se sada roditelji pobuniti zbog neprimjerenog sadržaja koji se nudi njihovoj djeci? Za&scaron;to se vi&scaron;e <strong>bojimo </strong>kondoma i riječi rod, nego mržnje, isključivosti i nekontrolirane destruktivnosti. A <strong>&scaron;kole </strong>su i nadalje i <strong>ODGOJNE </strong>institucije!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/moral.jpg" style="width: 600px; height: 347px;" /></p> <p> <strong>Moralne norme</strong> bi trebale biti sastavni dio ličnosti zrele i odgovorne osobe, ali očito nije tako. Mnogi, koji su na vrlo odgovornim funkcijama u dru&scaron;tvu, prečesto nas zbunjuju svojim odlukama koje su očito lo&scaron;e, ili pak propu&scaron;taju donijeti neophodne odluke. Primjera lo&scaron;ih, neljudskih odluka nažalost ima napretek. Npr. <strong>invalidne osobe</strong> bilo koje kategorije trebale bi imati osigurane one vrste pomoći koji su im neophodne za koliko-toliko normalan život. Treba li hitno i adekvatno reagirati na<strong> vapaje žena</strong> da su maltretirane i ugrožene od svojih partnera, a ne čekati da se nađu u smrtnoj opasnosti ili čak i budu ubijene? Za&scaron;to se nasilnike najče&scaron;će pu&scaron;ta da se vrlo brzo vrate kućama i nastave svoje zločinačko pona&scaron;anje? Svakog dana slu&scaron;amo o <strong>odlasku mladih ljudi iz Hrvatske</strong>. Je li to dezerterstvo, kako reče nadbiskup <strong>Ko&scaron;ić</strong>, ili očajnički poku&scaron;aj tih mladih ljudi da žive od svog rada i da poku&scaron;aju osnovati obitelj koja neće biti gladna? A &scaron;to reći o toleriranju usta&scaron;kih simbola i usta&scaron;kog pozdrava? Zar nam doista treba vijeće nekih mudraca da bismo prihvatili davno poznatu istinu o usta&scaron;ama? Treba li neke zakonodavce vratiti u dječji vrtić kako bi ponovili gradivo o dobrom i lo&scaron;em postupanju? Nije li podučavanje <strong>đaka </strong>u stilu vjeroučitelja <strong>Bagarića</strong>, koji je osramotio svoju struku, ipak mnogo opasnije i razornije od podučavanja o spolnosti u okviru proskribiranog zdravstvenog odgoja? Hoće li se sada roditelji pobuniti zbog neprimjerenog sadržaja koji se nudi njihovoj djeci? Za&scaron;to se vi&scaron;e <strong>bojimo </strong>kondoma i riječi rod, nego mržnje, isključivosti i nekontrolirane destruktivnosti. A <strong>&scaron;kole </strong>su i nadalje i <strong>ODGOJNE </strong>institucije!</p> </div> Radovi na Sirobuji: Od ponedjeljka otežan ulaz u Split iz smjera Omiša 2018-01-13T23:15:04+00:00 2018-01-13T23:15:04+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/25196-radovi-na-sirobuji-od-ponedjeljka-otezan-ulaz-u-split-iz-smjera-omisa Radio Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/cestar.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zbog izgradnje podzemne komunikacijske kanalizacije za HT, od ponedjeljka bit će otežan ulaz u Split iz smjera Omi&scaron;a. <strong>Građevinski radovi</strong> će se obavljati u Ulici kralja Stjepana Držislava i Ulici Brauna Trenka u Splitu na <strong>Sirobuji</strong>. Zbog nedostatka kabelske kanalizacije između objekata potreban je iskop rova u dužini 150m. Prilikom izvođenja radova promet će se odvijati uz ograničenje brzine od 40 km/h na ulici kralja Stjepana Držislava, dok će ulazno-izlazni trak u ulicu Baruna Trenka biti zatvoren za sav promet. Dakle građani gradskog kotara Sirobuja će ulaz tj. izlaz iz kvarta imati preko Ulice Hrvatske neovisnosti na Ulicu kralja Stjepana Držislava (preko autopraonice). Tom prilikom postavit će se privremena regulacija prometa, te iz Hrvatskih cesta <strong>mole vozače za strpljenje</strong>, javlja Radio Dalmacija. Privremena regulacija će biti postavljenja od 14. siječnja u 24:00 i bit će na snazi do kraja radova. Svi radovi će potrajati maksimalno tri radna dana.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/cestar.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zbog izgradnje podzemne komunikacijske kanalizacije za HT, od ponedjeljka bit će otežan ulaz u Split iz smjera Omi&scaron;a. <strong>Građevinski radovi</strong> će se obavljati u Ulici kralja Stjepana Držislava i Ulici Brauna Trenka u Splitu na <strong>Sirobuji</strong>. Zbog nedostatka kabelske kanalizacije između objekata potreban je iskop rova u dužini 150m. Prilikom izvođenja radova promet će se odvijati uz ograničenje brzine od 40 km/h na ulici kralja Stjepana Držislava, dok će ulazno-izlazni trak u ulicu Baruna Trenka biti zatvoren za sav promet. Dakle građani gradskog kotara Sirobuja će ulaz tj. izlaz iz kvarta imati preko Ulice Hrvatske neovisnosti na Ulicu kralja Stjepana Držislava (preko autopraonice). Tom prilikom postavit će se privremena regulacija prometa, te iz Hrvatskih cesta <strong>mole vozače za strpljenje</strong>, javlja Radio Dalmacija. Privremena regulacija će biti postavljenja od 14. siječnja u 24:00 i bit će na snazi do kraja radova. Svi radovi će potrajati maksimalno tri radna dana.</p> </div> Nove knjige: Povijest i rodoslovlje Seoca 2018-01-13T10:36:03+00:00 2018-01-13T10:36:03+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/25155-nove-knjige-povijest-i-rodoslovlje-seoca Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/seoca_gale.jpg" style="width: 250px; height: 200px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Seocima</strong>, malom Poljičkom selu, u <strong>subotu</strong>, <strong>13.01</strong>.2018 s početkom u 17 sati predstaviti će se nova knjiga profesora <strong>Vinka Gale </strong>pod nazivom &quot;<strong>Povijest i rodoslovlje Seoca</strong>&rdquo;. Vinko Gale je radio u Srednjoj &scaron;koli u Omi&scaron;u 40 godina i 2009. oti&scaron;ao je u zasluženu mirovinu, a ovo mu je već peta knjiga od tada (hmm.. valjda nisam neku zaboravio?). O njoj će biti vi&scaron;e riječi na predstavljanju. Autor je iskoristio većinu dokumenata koje govore o ovom prostoru na&scaron;eg dijela Dalmatinske zagore kroz povijest. U knjizi su obrađene <strong>obitelji Seoca</strong> i njihova nasljedna loza. Nova knjiga, novi prilog Vinka Gale bogatoj zavičanoj zbirci na&scaron;ih Poljica. Samo naprijed profesore! Ima jo&scaron; Poljičkih sela, a hvala bogu i ponosnih Poljičana koji i dalje žele ostati, raditi i živjeti na rodnoj grudi.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/seoca_gale.jpg" style="width: 250px; height: 200px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Seocima</strong>, malom Poljičkom selu, u <strong>subotu</strong>, <strong>13.01</strong>.2018 s početkom u 17 sati predstaviti će se nova knjiga profesora <strong>Vinka Gale </strong>pod nazivom &quot;<strong>Povijest i rodoslovlje Seoca</strong>&rdquo;. Vinko Gale je radio u Srednjoj &scaron;koli u Omi&scaron;u 40 godina i 2009. oti&scaron;ao je u zasluženu mirovinu, a ovo mu je već peta knjiga od tada (hmm.. valjda nisam neku zaboravio?). O njoj će biti vi&scaron;e riječi na predstavljanju. Autor je iskoristio većinu dokumenata koje govore o ovom prostoru na&scaron;eg dijela Dalmatinske zagore kroz povijest. U knjizi su obrađene <strong>obitelji Seoca</strong> i njihova nasljedna loza. Nova knjiga, novi prilog Vinka Gale bogatoj zavičanoj zbirci na&scaron;ih Poljica. Samo naprijed profesore! Ima jo&scaron; Poljičkih sela, a hvala bogu i ponosnih Poljičana koji i dalje žele ostati, raditi i živjeti na rodnoj grudi.</p> </div> Prvi Hrvat koji je savladao Pacific Crest Trail gostuje u Omišu 2018-01-13T10:05:24+00:00 2018-01-13T10:05:24+00:00 http://www.dugirat.com/novosti/122-stil/25197-prvi-hrvat-koji-je-savladao-pacific-crest-trail-gostuje-u-omisu MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/horvat.jpg" style="width: 250px; height: 379px; margin: 4px 8px; float: left;" />Koliko vam je dovoljno pje&scaron;ačenja ili planinarenja da zadovoljite sebe? 5, 10, 15 km? &Scaron;to mislite o avanturi dugoj<strong> </strong>4300 km? <strong>Nikola Horvat </strong>prvi je Hrvat koji je savladao pje&scaron;ačku rutu od Meksika do Kanade pod nazivom <strong>Pacific Crest Trail</strong> dugačku gotovo 4,300 kilometra. Svoja iskustva i priče sa 163 dana provedena u divljini Sjedinjenih Američkih Država opisao je u <strong>knjizi &quot;Barin&scaron;ki Epitaf: priča s Pacific Crest Traila&ldquo; </strong>koju će u <strong>nedjelju</strong>, 14.1.2018. predstaviti i Omi&scaron;koj i Poljičkoj publici u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta na <strong>Priku </strong>s početkom u<strong> 16:30</strong> sati, u organizaciji Planinarskog dru&scaron;tva &quot;<strong>Imber</strong>&quot; Omi&scaron; i Centra za kulturu Omi&scaron;. Svoje putovanje Horvat je dokumentirao i video zapisima od kojih je, u suradnji s <strong>Tinom Borovčakom</strong>, montirao <strong>dokumentarni film &quot;Pacific Crest Trail: Tesla &ndash; Year of the Beginning&quot; </strong>i osvojio nekoliko nagrada na filmskim festivalima. U nedjelju će zainteresirani imati prilike pogledati film i kupiti knjigu te saznati vi&scaron;e o izazovima ovog poduhvata te problemima osobne i emotivne prirode s kojima se <strong>Horvat </strong>susreo na svom putu, kao i fizičkoj boli te ekstremnim vremenskim uvjetima koji su ga pratili na ovoj avanturi..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/horvat.jpg" style="width: 250px; height: 379px; margin: 4px 8px; float: left;" />Koliko vam je dovoljno pje&scaron;ačenja ili planinarenja da zadovoljite sebe? 5, 10, 15 km? &Scaron;to mislite o avanturi dugoj<strong> </strong>4300 km? <strong>Nikola Horvat </strong>prvi je Hrvat koji je savladao pje&scaron;ačku rutu od Meksika do Kanade pod nazivom <strong>Pacific Crest Trail</strong> dugačku gotovo 4,300 kilometra. Svoja iskustva i priče sa 163 dana provedena u divljini Sjedinjenih Američkih Država opisao je u <strong>knjizi &quot;Barin&scaron;ki Epitaf: priča s Pacific Crest Traila&ldquo; </strong>koju će u <strong>nedjelju</strong>, 14.1.2018. predstaviti i Omi&scaron;koj i Poljičkoj publici u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta na <strong>Priku </strong>s početkom u<strong> 16:30</strong> sati, u organizaciji Planinarskog dru&scaron;tva &quot;<strong>Imber</strong>&quot; Omi&scaron; i Centra za kulturu Omi&scaron;. Svoje putovanje Horvat je dokumentirao i video zapisima od kojih je, u suradnji s <strong>Tinom Borovčakom</strong>, montirao <strong>dokumentarni film &quot;Pacific Crest Trail: Tesla &ndash; Year of the Beginning&quot; </strong>i osvojio nekoliko nagrada na filmskim festivalima. U nedjelju će zainteresirani imati prilike pogledati film i kupiti knjigu te saznati vi&scaron;e o izazovima ovog poduhvata te problemima osobne i emotivne prirode s kojima se <strong>Horvat </strong>susreo na svom putu, kao i fizičkoj boli te ekstremnim vremenskim uvjetima koji su ga pratili na ovoj avanturi..</p> </div> Mijo Stanić: Osvrt na izvođenje himne 2018-01-13T03:56:17+00:00 2018-01-13T03:56:17+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/69-glazba/25200-mijo-stanic-osvrt-na-izvodenje-himne FB Mijo Stanić mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2018_01/vis.jpg" style="width: 250px; height: 155px; margin: 4px 8px; float: left;" /></em>Sinoć je u splitskoj Spaladium Areni svečano otvoreno <strong>13. Europsko prvenstvo u rukometu</strong>. Ovaj veliki međunarodni sportski događaj kojim se na&scaron;a Domovina predstavlja Europi i cijelom Svijetu dodatno je bio nabijen emocijama obzirom da je prva utakmica koju su igrali na&scaron;i <strong>rukometa&scaron;i </strong>igrana upravo protiv reprezentacije Srbije. Trenutak najvećeg nacionalnog naboja, pored samog trenutka sjajne pobjede koju su na&scaron;i rukometa&scaron;i ostvarili odličnom igrom na parketu na čemu im od srca čestitam, trebalo je biti izvođenje nacionalnih <strong>himni </strong>uoči početka susreta. Organizatori Europskog rukometnog prvenstva odlučili su <a href="https://vijesti.rtl.hr/rukomet-hrvatska-2018/video-euro-2018/247927/pogledajte-himnu-hrvatske-u-izvedbi-klape-hrvatske-ratne-mornarice-i-krcate-spaladium-arene/" target="_blank"><u>izvedbu nacionalne himne Republike Hrvatske Lijepa na&scaron;a domovino povjeriti klapi Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj</u></a>. Trebao je to biti najsvečaniji i najveličanstveniji trenutak večeri koji će do kraja podignuti raspoloženje gledatelja i podiči moral na&scaron;im igračima uoči početka utakmice. Na žalost, izvedba himne u tolikoj je mjeri pokvarila taj trenutak da je vjerujem kod mnogih koji su mu svjedočili u samoj dvorani ili pred televizijskim ekranima ostavila gorak okus u ustima. Izvedba jednog od naj karakterističnijih simbola Dalmacije, <strong>a capella klapskog pjevanja</strong>, u samom srcu Dalmacije u Splitu umjesto da bude jedan od najdojmljivijih trenutaka večeri postao je trenutak za posramiti se. Pokazala se potpuno <strong>proma&scaron;enom </strong>odluka da himnu bez pratnje glazbenih instrumenata izvede vokalni sastav koji takvu vrstu glazbenog izričaja rijetko ili nikako prakticira. Po kojem kriteriju je organizator dodijelio ovaj važan zadatak ba&scaron; ovom vokalnom sastavu nije mi poznato. Meni je to svakako dodatan motiv da se kroz funkciju koju obna&scaron;am jo&scaron; vi&scaron;e borim za <strong>izvrsnost klapske pjesme</strong> kako bi na&scaron;u nacionalnu kulturnu ba&scaron;tinu i na&scaron; ponos predstavljali oni koji su u tome uistinu najbolji, a ne najpodobniji a sve s ciljem da se pred svijetom ne sramotimo nego dičimo.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2018_01/vis.jpg" style="width: 250px; height: 155px; margin: 4px 8px; float: left;" /></em>Sinoć je u splitskoj Spaladium Areni svečano otvoreno <strong>13. Europsko prvenstvo u rukometu</strong>. Ovaj veliki međunarodni sportski događaj kojim se na&scaron;a Domovina predstavlja Europi i cijelom Svijetu dodatno je bio nabijen emocijama obzirom da je prva utakmica koju su igrali na&scaron;i <strong>rukometa&scaron;i </strong>igrana upravo protiv reprezentacije Srbije. Trenutak najvećeg nacionalnog naboja, pored samog trenutka sjajne pobjede koju su na&scaron;i rukometa&scaron;i ostvarili odličnom igrom na parketu na čemu im od srca čestitam, trebalo je biti izvođenje nacionalnih <strong>himni </strong>uoči početka susreta. Organizatori Europskog rukometnog prvenstva odlučili su <a href="https://vijesti.rtl.hr/rukomet-hrvatska-2018/video-euro-2018/247927/pogledajte-himnu-hrvatske-u-izvedbi-klape-hrvatske-ratne-mornarice-i-krcate-spaladium-arene/" target="_blank"><u>izvedbu nacionalne himne Republike Hrvatske Lijepa na&scaron;a domovino povjeriti klapi Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj</u></a>. Trebao je to biti najsvečaniji i najveličanstveniji trenutak večeri koji će do kraja podignuti raspoloženje gledatelja i podiči moral na&scaron;im igračima uoči početka utakmice. Na žalost, izvedba himne u tolikoj je mjeri pokvarila taj trenutak da je vjerujem kod mnogih koji su mu svjedočili u samoj dvorani ili pred televizijskim ekranima ostavila gorak okus u ustima. Izvedba jednog od naj karakterističnijih simbola Dalmacije, <strong>a capella klapskog pjevanja</strong>, u samom srcu Dalmacije u Splitu umjesto da bude jedan od najdojmljivijih trenutaka večeri postao je trenutak za posramiti se. Pokazala se potpuno <strong>proma&scaron;enom </strong>odluka da himnu bez pratnje glazbenih instrumenata izvede vokalni sastav koji takvu vrstu glazbenog izričaja rijetko ili nikako prakticira. Po kojem kriteriju je organizator dodijelio ovaj važan zadatak ba&scaron; ovom vokalnom sastavu nije mi poznato. Meni je to svakako dodatan motiv da se kroz funkciju koju obna&scaron;am jo&scaron; vi&scaron;e borim za <strong>izvrsnost klapske pjesme</strong> kako bi na&scaron;u nacionalnu kulturnu ba&scaron;tinu i na&scaron; ponos predstavljali oni koji su u tome uistinu najbolji, a ne najpodobniji a sve s ciljem da se pred svijetom ne sramotimo nego dičimo.</p> </div>