Vodič za spajanje neradnih dana u 2025.
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2025
- Autor: MB
U Hrvatskoj neradni dani obuhvaćaju državne praznike i blagdane, a često se kombiniraju s vikendima. 2025. godina donosi brojne prilike za zasluženi odmor, zahvaljujući neradnim danima koji omogućuju produžene vikende, idealne za planiranje kraćih putovanja ili provođenje vremena s najdražom ili obitelji. U 2025. sveukupno će biti 14 neradnih dana, na koje će se obilježiti osam blagdana i šest državnih praznika čiji datumi omogućuje više prilika za spajanje vikenda i produžene odmore nego lani, tako da oni koji razmišljaju unaprijed i planiraju, kombiniranjem praznika s vikendima ili godišnjim odmorom mogu ostvariti solidan broj dana odmora tijekom godine.
Odlično je počelo već u siječnju, spajanjem slobodnih dana u četvrtak i petak (2. i 3. siječnja) može se dobiti šest slobodnih dana u nizu. Praznik rada, 1. maj, pada u četvrtak, pa ako se dobro isplanira, ovo pruža mogućnost četverodnevnog vikenda. Dan državnosti pada u petak, 30. svibnja, i omogućuje trodnevni vikend bez dodatnog korištenja godišnjeg odmora. Tijelovo se slavi u četvrtak, 19. lipnja i otvara mogućnost još jednog produženog vikenda. Slično tome, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza se može spojiti s vikendom. Velika Gospa pada u petak, 15. kolovoza, što je odlično jer mnogima pruža priliku za trodnevni vikend u sredini ljetne sezone. No i kraj godine također nudi mogućnost za dulji odmor. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je u utorak pa je to odlična prilika za još jedan produženi vikend, zar ne? S Božićem i Svetim Stjepanom u četvrtak i petak, dodavanjem slobodnog dana u srijedu, 24. prosinca, dobije se pet slobodnih dana.
Ako ne daj Bože pomislite da Hrvati imaju "previše" blagdana, praznika i neradnih dana, sjetite se da ih naši "poslovni uzori" Nijemci imaju još i više, a da ne govorimo o broju dana njihovog Godišnjeg odmora... pa se opet sve stigne na poslu odraditi i napraviti. Stoga dragi moji, bez grižnje savjesti isplanirajte, ako ste u mogućnosti i optimizirajte do maksimuma, svoje slobodne dane... Tijelo i um, a i partner, će Vam biti zahvalni...
Odlično je počelo već u siječnju, spajanjem slobodnih dana u četvrtak i petak (2. i 3. siječnja) može se dobiti šest slobodnih dana u nizu. Praznik rada, 1. maj, pada u četvrtak, pa ako se dobro isplanira, ovo pruža mogućnost četverodnevnog vikenda. Dan državnosti pada u petak, 30. svibnja, i omogućuje trodnevni vikend bez dodatnog korištenja godišnjeg odmora. Tijelovo se slavi u četvrtak, 19. lipnja i otvara mogućnost još jednog produženog vikenda. Slično tome, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza se može spojiti s vikendom. Velika Gospa pada u petak, 15. kolovoza, što je odlično jer mnogima pruža priliku za trodnevni vikend u sredini ljetne sezone. No i kraj godine također nudi mogućnost za dulji odmor. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje je u utorak pa je to odlična prilika za još jedan produženi vikend, zar ne? S Božićem i Svetim Stjepanom u četvrtak i petak, dodavanjem slobodnog dana u srijedu, 24. prosinca, dobije se pet slobodnih dana.
Ako ne daj Bože pomislite da Hrvati imaju "previše" blagdana, praznika i neradnih dana, sjetite se da ih naši "poslovni uzori" Nijemci imaju još i više, a da ne govorimo o broju dana njihovog Godišnjeg odmora... pa se opet sve stigne na poslu odraditi i napraviti. Stoga dragi moji, bez grižnje savjesti isplanirajte, ako ste u mogućnosti i optimizirajte do maksimuma, svoje slobodne dane... Tijelo i um, a i partner, će Vam biti zahvalni...
Geopolitika: Europskoj uniji ne piše se dobro
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2025
- Autor: Zoran Meter / Geopolitika
Onaj kome 2025. ne nosi ništa dobro, prema predviđanjima brojnih analitičara je Europska unija. Nju potresa sve veća unutarnja politička nestabilnost: popularnost francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, čija je vlada nedavno pala, dostiže rijetko viđene minimume ispod 20 posto; koalicijska vlada njemačkog kancelara Olafa Scholza prije desetak dana je pala; u Rumunjskoj su nedavno poništeni predsjednički izbori zbog uvjerljive pobjede u prvom krugu proruskog kandidata iza koje je navodno hibridnim djelovanjima stajala Rusija da bi se prošli tjedan utvrdilo kako u to nije bila umiješana Rusija, već rumunjska Liberalno-demokratska stranka ali izbori su ostali poništeni; migracijski valovi prema europskom kopnu ne posustaju, a terorističke aktivnosti s islamistima u pozadini ne dozvoljavaju da se na njih zaboravi, poput napada na Božićne sajmove u europskim gradovima itd.
Osim toga, sjena skorog dolaska na vlast Donalda Trumpa (20. siječnja) europske političare, uključujući i one u najvišim strukturama Unije, u Bruxellesu (koji su redom navijali za pobjedu Kamale Harris) vidljivo čini sve nervoznijima.
Trump im zato daje i više nego dovoljno povoda. Osim što od njih postojano traži povećana proračunska ulaganja za obranu (što redovito znači i kupnju skupog američkog suvremenog oružja a ne onog europskog), već je najavio i uvođenje dodatnih carina na europske proizvode, traži još veću kupnju američke nafte i plina od strane EU-a, a i dalje preferira ono što je započeo i Biden – proces europske deindustrijalizacije tj. prebacivanje ključne industrijske proizvodnje i visokotehnoloških investicija iz europskih zemalja u SAD stimuliranjem povoljnijom poreznom politikom, višestruko nižim cijenama energije itd. Pritom EU mudrace u šahu drži i prijetnjom da će čitavo financiranje Ukrajine, uključujući i ono vojno, prebaciti na Europu jer je to primarno europski sigurnosni problem (iako ga je stvorio Washington a ne Bruxelles još 2014.), dok će se on fokusirati na Kinu i Bliski istok.
Od toga se europskim liderima "ledi krv u žilama" – ostati jedan na jedan s Rusijom, koja, sada je to i službeno potvrđeno, usprkos golemim sankcijama kojima je izložena već tri godine (ali nekima i od puno ranije, od pripajanja Krima 2014. godine) proizvodi više oružja od čitave EU i SAD-a zajedno, a i dalje povećava proizvodnju, aktivirajući "konzervirane" vojno-industrijske pogone iz doba SSSR-a koje nove ruske vlasti iz nekog razloga nisu željele uništiti ili prenamijeniti. Europska unija, pritisnuta sve većim ekonomskim problemima, kako sada stvari stoje i što očekuje Trump, trebala bi značajno povećati svoju vojnu proizvodnju – nauštrb drugih gospodarskih grana i socijalnih politika...
Osim toga, sjena skorog dolaska na vlast Donalda Trumpa (20. siječnja) europske političare, uključujući i one u najvišim strukturama Unije, u Bruxellesu (koji su redom navijali za pobjedu Kamale Harris) vidljivo čini sve nervoznijima.
Trump im zato daje i više nego dovoljno povoda. Osim što od njih postojano traži povećana proračunska ulaganja za obranu (što redovito znači i kupnju skupog američkog suvremenog oružja a ne onog europskog), već je najavio i uvođenje dodatnih carina na europske proizvode, traži još veću kupnju američke nafte i plina od strane EU-a, a i dalje preferira ono što je započeo i Biden – proces europske deindustrijalizacije tj. prebacivanje ključne industrijske proizvodnje i visokotehnoloških investicija iz europskih zemalja u SAD stimuliranjem povoljnijom poreznom politikom, višestruko nižim cijenama energije itd. Pritom EU mudrace u šahu drži i prijetnjom da će čitavo financiranje Ukrajine, uključujući i ono vojno, prebaciti na Europu jer je to primarno europski sigurnosni problem (iako ga je stvorio Washington a ne Bruxelles još 2014.), dok će se on fokusirati na Kinu i Bliski istok.
Od toga se europskim liderima "ledi krv u žilama" – ostati jedan na jedan s Rusijom, koja, sada je to i službeno potvrđeno, usprkos golemim sankcijama kojima je izložena već tri godine (ali nekima i od puno ranije, od pripajanja Krima 2014. godine) proizvodi više oružja od čitave EU i SAD-a zajedno, a i dalje povećava proizvodnju, aktivirajući "konzervirane" vojno-industrijske pogone iz doba SSSR-a koje nove ruske vlasti iz nekog razloga nisu željele uništiti ili prenamijeniti. Europska unija, pritisnuta sve većim ekonomskim problemima, kako sada stvari stoje i što očekuje Trump, trebala bi značajno povećati svoju vojnu proizvodnju – nauštrb drugih gospodarskih grana i socijalnih politika...
Tradicija Dice Orija koja traje gotovo pola stoljeća
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Slobodna Dalmacija
Cilo misto diše isto! Već skoro 50 godina na Stipandan se na školskome igralištu u Oriju igra nogometna partija u kojoj Mladi udare na Stare, samo što se o tome baš i ne piše po portalima i u novinama. Slobodna Dalmacija je krajem 2024. "ispravila" taj propust, pa je njen novinar Krešimir Milić zapisao par dojmova sa tradicionalne Orijanske balunjerske prazničke fešte.
- Napiši ovako. Kad je u ciloj državi zastoj zbog nevrimena, kad ne voze trajekti i katamarani, a Lika je odsičena od sniga, čak i kad vamo dere bura, pa i da je od 100 bofori, mi ćemo zaigrat! - rekli su mu Orijani, a iskreno vam kažemo i bilo je tako. Pa ni 20 minuta prije nego će početi, nije jenjavala dugoračka orkanska bura od koje se na momente činilo da uvija i asfalt na koji će istrčati, a ne samo grane okolnih koštela. Nisu se ljuljala samo ta stabla nego i auta parkirana uzduž Đačkog puta, za one koji možda ne znaju jedne od najpoznatijih nogometnih ulica u Dalmaciji i okolici.
Stavi i da je ovde prvi put balun udarilo pet prvoligaških igrača - govori mu Nikola Lozić, ikona Orija i jedan od pokretača većine društvenih aktivnosti u mistu i okolici, novinaru Slobodne Dalmacije, misleći na rođake Juru i Tonča Žilića, braću Antu i Franu Vitaića te Ivana Delića, Ivana Jukića, a kako je krenulo bit će ih još! Nikolin glas mogli ste čuti na gotovo svakom sportskom događaju u Dugom Ratu i okolnim mistima koje je vodio kao spiker. Bilo da je rukomet, vaterpolo, veliki i mali balun u điru, on je tu, a tu je bio i da nas uputi u ovu priču koja traje gotovo pola stoljeća.
Oni upućeniji u malonogometne terene sjetit će se ekipe Dica Orija koja traje od 1977. godine, baš onoliko koliko i jedan od najstarijih običaja u Oriju, Jesenice. Evo sad je 47. godina da se svakog svetog Stjepana skupe stari i mladi iz mjesta na školskom igralištu pa zaigraju turnir među četiri ekipe raspoređene po dobnim kategorijama, a prije se na groblju prisjete uz molitvu i paljenje svijeća onih koji više nisu s njima. Igraju jedni protiv drugih oni do 20, oni do 30 pa do 40 i preko 40.
- Ovaj običaj traje skoro pola stoljeća i procedura je svake godine ista na Svetog Stipana. Prvo se pomolimo svi zajedno, a onda slijede utakmice i na kraju zajedničko druženje uz večeru. Najbitnije je to prijateljstvo i druženje mista koje nas krasi, a moran dodat i da većinom pobjedimo mi stari - govori novinaru Stipan Bekavac, vlasnik kultne Oaze, na mjestu gdje se nalazila legendardna dugoratska gostionica Kadić, u kojoj je svojevremeno nenadmašni Tin Ujević plaćao pića pjesmama, a koja se nalazi u prostoru kuće dugoračke obitelji Kadić, mjesto je to gdje je osnovan i NK Orkan (1918. godine), dugorački nogometni vječni mladić, u kojem je većina sudionika ovog tradicionalnog Orijanskog turnira zaigrala i trenirala...
- Napiši ovako. Kad je u ciloj državi zastoj zbog nevrimena, kad ne voze trajekti i katamarani, a Lika je odsičena od sniga, čak i kad vamo dere bura, pa i da je od 100 bofori, mi ćemo zaigrat! - rekli su mu Orijani, a iskreno vam kažemo i bilo je tako. Pa ni 20 minuta prije nego će početi, nije jenjavala dugoračka orkanska bura od koje se na momente činilo da uvija i asfalt na koji će istrčati, a ne samo grane okolnih koštela. Nisu se ljuljala samo ta stabla nego i auta parkirana uzduž Đačkog puta, za one koji možda ne znaju jedne od najpoznatijih nogometnih ulica u Dalmaciji i okolici.
Stavi i da je ovde prvi put balun udarilo pet prvoligaških igrača - govori mu Nikola Lozić, ikona Orija i jedan od pokretača većine društvenih aktivnosti u mistu i okolici, novinaru Slobodne Dalmacije, misleći na rođake Juru i Tonča Žilića, braću Antu i Franu Vitaića te Ivana Delića, Ivana Jukića, a kako je krenulo bit će ih još! Nikolin glas mogli ste čuti na gotovo svakom sportskom događaju u Dugom Ratu i okolnim mistima koje je vodio kao spiker. Bilo da je rukomet, vaterpolo, veliki i mali balun u điru, on je tu, a tu je bio i da nas uputi u ovu priču koja traje gotovo pola stoljeća.
Oni upućeniji u malonogometne terene sjetit će se ekipe Dica Orija koja traje od 1977. godine, baš onoliko koliko i jedan od najstarijih običaja u Oriju, Jesenice. Evo sad je 47. godina da se svakog svetog Stjepana skupe stari i mladi iz mjesta na školskom igralištu pa zaigraju turnir među četiri ekipe raspoređene po dobnim kategorijama, a prije se na groblju prisjete uz molitvu i paljenje svijeća onih koji više nisu s njima. Igraju jedni protiv drugih oni do 20, oni do 30 pa do 40 i preko 40.
- Ovaj običaj traje skoro pola stoljeća i procedura je svake godine ista na Svetog Stipana. Prvo se pomolimo svi zajedno, a onda slijede utakmice i na kraju zajedničko druženje uz večeru. Najbitnije je to prijateljstvo i druženje mista koje nas krasi, a moran dodat i da većinom pobjedimo mi stari - govori novinaru Stipan Bekavac, vlasnik kultne Oaze, na mjestu gdje se nalazila legendardna dugoratska gostionica Kadić, u kojoj je svojevremeno nenadmašni Tin Ujević plaćao pića pjesmama, a koja se nalazi u prostoru kuće dugoračke obitelji Kadić, mjesto je to gdje je osnovan i NK Orkan (1918. godine), dugorački nogometni vječni mladić, u kojem je većina sudionika ovog tradicionalnog Orijanskog turnira zaigrala i trenirala...
Dobro došli u 2025.! Novi zakoni, veći porezi, pinkicu veće plaće, rodiljne naknade...
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: 24sata.hr, Slobodna Dalmacija
1. siječnja 2025. naš i sugrađane dočekale su brojne zakonske promjene koje će utjecati na naše plaće, mirovine, poreze, ali i na, primjerice, život u stambenim zgradama. Uvodi se i, primjerice, naplata najtanjih plastičnih vrećica u trgovinama, ali raste i ambalažna povratna naknada. Dva mjeseca kasnije, od ožujka, na snagu pak stupaju promjene koje se tiču roditeljskih naknada. Kad su plaće i porezi u pitanju, novost je povećanje osobnog odbitka za 40 eura - s dosadašnjih 560 na 600, a to znači da taj iznos plaće, mirovine ili nekog drugog bruto primitka od nesamostalnog rada ne smije biti oporezivan. Imat ćemo pinkicu više novca u džepu - plaće će nam se povećati u prosjeku osam eura, a za četiri eura mirovine veće od 600 eura. Raste i iznos minimalne bruto plaće - s 840 na 970 eura, kao i naknada za nezaposlene. Umjesto 30%osnovice, po novom će se za tu naknadu računati osnovica od 35% ako nezaposlenost traje od 91. do 180. dana. Nagrada za radne rezultate zaposlenika od iduće godine neće se oporezivati do iznosa od 1200 eura godišnje, a to je povećanje od 80 eura u odnosu na ovu godinu. Raste i neoporezovani iznos otpremnine za odlazak u mirovinu - s 1400 na 1500 eura. Neće se oporezivati niti stipendije učenicima i studentima u redovitom školovanju do iznosa od 600 eura mjesečno, što je 40 eura više nego dosad. Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ona od 1. siječnja sa 120,71 euro raste na 150 eura i usklađivat će je se svake godine. Osim toga, mijenjaju se kriteriji za dobivanje te naknade pa korisnik više neće morati u Hrvatskoj boraviti najmanje 20, nego deset godina. Za dvadeset eura raste i neoporezivi dio naknade za odvojeni život od obitelji - s 280 na 300 eura mjesečno. Propisani su i novi rasponi za nižu i višu stopu poreza na dohodak koji građanima ubiru njihovi gradovi i općine...
Neno Munitić novi ravnatelj Opere HNK-a Split
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Kastela.org, MB
Novi ravnatelj Opere Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split je omišanin Neno Munitić, magistar glazbene umjetnosti, istaknut hrvatski glazbenik, pedagog i organizator, pokretač i organizator neprežaljenog Omiš Guitar Festa i drugih kulturnih manifestacija, te dugoraćanima dobro poznati donedavni voditelj orkestra KUD "Dalmacija" Dugi Rat. Čestitamo dragi Neno!
Neno Munitić će na položaju ravnatelja Opere splitskog HNK-a zamijeniti dosadašnju vršiteljicu dužnosti Sunčanu Tušek kojoj se u toj kazališnoj kući zahvaljuju na predanom radu i zalaganju. Iz bogatog profesionalnog životopisa Nene Munitića spomenimo ovdje samo par crtica. Diplomirao je gitaru na Visokoj školi za glazbenu umjetnost "Ino Mirković" u Lovranu gdje je kasnije obnašao funkcije prodekana i dekana. Utemeljitelj je i organizator značajnih gitarističkih natjecanja poput Omiš Guitar Festa, "Male žice Dalmacije" u Splitu i "Ivan Padovec" u Lovranu. Kao plod izvrsnog pedagoškog rada, njegovi učenici osvojili su preko sto nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Dobitnik prve nagrade na međunarodnom natjecanju u Italiji 2002. godine i niza drugih nagrada. Uz bogatu pedagošku karijeru, Munitić je aktivan i kao skladatelj klasične i popularne glazbe. Munitić je i član Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije. Za svoj rad primio je brojna priznanja, uključujući Plaketu grada Omiša i "Oskar znanja" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Živi u Omišu.
Neno Munitić će na položaju ravnatelja Opere splitskog HNK-a zamijeniti dosadašnju vršiteljicu dužnosti Sunčanu Tušek kojoj se u toj kazališnoj kući zahvaljuju na predanom radu i zalaganju. Iz bogatog profesionalnog životopisa Nene Munitića spomenimo ovdje samo par crtica. Diplomirao je gitaru na Visokoj školi za glazbenu umjetnost "Ino Mirković" u Lovranu gdje je kasnije obnašao funkcije prodekana i dekana. Utemeljitelj je i organizator značajnih gitarističkih natjecanja poput Omiš Guitar Festa, "Male žice Dalmacije" u Splitu i "Ivan Padovec" u Lovranu. Kao plod izvrsnog pedagoškog rada, njegovi učenici osvojili su preko sto nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Dobitnik prve nagrade na međunarodnom natjecanju u Italiji 2002. godine i niza drugih nagrada. Uz bogatu pedagošku karijeru, Munitić je aktivan i kao skladatelj klasične i popularne glazbe. Munitić je i član Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije. Za svoj rad primio je brojna priznanja, uključujući Plaketu grada Omiša i "Oskar znanja" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Živi u Omišu.
Podstrana: Kapitalni projekti i izvedeni radovi komunalne infrastrukture
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: DP
Načelnik Podstrane Mijo Dropuljić obično svako pola godine navede što se odradilo u tom razdoblju. Tako je i danas objavio kraći pregled kapitalnih projekata i izvedenih radova komunalne infrastrukture u razdoblju od početka srpnja do kraja prosinca prošle godine. Evo Dropuljićevog pregleda...
Omiš uskoro dobiva potpuno obnovljenu i moderniziranu luku
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2025
- Autor: Dalmacija Danas
Grad Omiš uskoro će dobiti potpuno obnovljenu i moderniziranu luku zahvaljujući značajnom projektu kojeg vodi Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Projekt, vrijedan približno 13 milijuna eura (5.734.476,25 eura su bespovratan sredstva iz Kohezijskog fonda Europske unije), fokusiran je na poboljšanje pomorske povezanosti između istočnog dijela otoka Brača i kopna, posebno Omiša. Ključni segment radova je izgradnja novog obalnog zida dužine 267 metara, što će omogućiti sezonski prihvat većeg broja plovila. Po završetku, luka će imati kapacitet za 70 nautičkih plovila i približno 60 brodica lokalnog stanovništva. Također, operativna obala namijenjena ukrcaju i iskrcaju putnika dodatno će unaprijediti funkcionalnost luke i povećati sigurnost pomorskog prometa, piše Dalmacija Danas.
Projekt obuhvaća i uređenje šetnice ukupne površine 7.435 četvornih metara, koja će značajno pridonijeti urbanom uređenju grada i stvoriti prostor za opuštanje i rekreaciju. Ovaj zahvat ne samo da mijenja izgled gradske luke i njezine okolice, već i obogaćuje turističku ponudu grada Omiša što će zasigurno dodatno privući posjetitelje.
Projekt obuhvaća i uređenje šetnice ukupne površine 7.435 četvornih metara, koja će značajno pridonijeti urbanom uređenju grada i stvoriti prostor za opuštanje i rekreaciju. Ovaj zahvat ne samo da mijenja izgled gradske luke i njezine okolice, već i obogaćuje turističku ponudu grada Omiša što će zasigurno dodatno privući posjetitelje.
Čikina Top Lista: Najbolje u 2024.
- Details
- Datum: 29 Prosinac 2024
- Autor: Ante Čikotić Čiko
U ovo su doba godine neke stvari sigurnije i od snijega u Lici. Mariah Carey je tako i ovaj Božić sa svojom ''All I Want For Christmas Is You'' zaradila pun šleper dolara, a ''Umri muški'' je i dalje najbolji ''blagdanski'' film svih vremena, iako mu to tek rijetki priznaju (da, u(ne)redniče, znam da su tebi ''Zločesti Djed Mraz'' i ''Zapravo ljubav'' ipak bolji, op. a.). Whamov ''Last Christmas'' ćete i ove godine moći čuti kako u samoposluzi, tako i na benzinskoj, a kad god upalite TV možete biti sigurni da će se na njemu vrtjeti neki od nastavaka serijala ''Sam u kući''. Pa nećemo onda ni mi odstupiti od naše tradicije, tako da i ove blagdane u nastavku možete pročitati onu našu tradicionalnu top ljestvicu najboljih glazbenih albuma u godini na izmaku. Stoga, krenimo redom, kao i obično, od odličnog ka najboljem...
Dobro nam došla neizvjesna 2025.!
- Details
- Datum: 01 Sjecanj 2025
- Autor: MB
"Još jedna godina je za nama i bila je puna velikih i značajnih događaja koji će obilježiti ne samo 2025. koja počinje već vjerojatno i brojne druge koje dolaze nakon. U tom smislu pak upravo će 2025. biti, po svemu sudeći, presudna, naročito njen početak. Može li se rat u Europi zaustaviti? U što se uopće nadati?", piše Advance.hr u svom novogodišnjem članku.
Hoće li europske ekonomije nastaviti slobodan pad ili će se naši lideri ipak uspjeti "opametiti" i ispraviti kormila na pravi kurs? Što Hrvatsku čeka u 2025.? Hoće li se nastaviti "rast" pogonjen europskim novcem i potrošnjom Hrvata? Hoće li općina Dugi Rat u 2025. barem započeti s pripremom projekta izgradnje kanalizacije u Dugom Ratu i Jesenicama? Ima li išta ove godine od projekta Dugog Rata v2.0. na području bivše tvornice, sada kada je poslovično brzo hrvatsko pravosuđe donijelo presudu, čak dvije!, i kad je odmrznut ledenjak u odnosima s britanskim investitorom? A ne, nije da se ništa po mistu ne (g)radi. Neimari nam ziđaju zgrade u visokom "podstranskom" stilu, niču zgradurine u mistu kao poslije kiše, a uporno se "zaboravlja" na prateću javnu infrastrukturu i na javne sadržaje, "neka se o tome brinu i misle u općini" kao da poručuju naši investitori, jer oni su sve svoje namete prema općini, državi, svima i svakome već platili i preplatili, a u općini se očito nitko ne pita gdje će ta sva gov** s njihovim PUPU-dozvolama završiti? Ali ima lijeka i za to! Goran i Zoran, našlo se rješenje za sve! A još nas na proljeće čekaju i lokalni izbori... pa je li moguće 2025. dočekati barem s dozom optimizma?
Hoće li europske ekonomije nastaviti slobodan pad ili će se naši lideri ipak uspjeti "opametiti" i ispraviti kormila na pravi kurs? Što Hrvatsku čeka u 2025.? Hoće li se nastaviti "rast" pogonjen europskim novcem i potrošnjom Hrvata? Hoće li općina Dugi Rat u 2025. barem započeti s pripremom projekta izgradnje kanalizacije u Dugom Ratu i Jesenicama? Ima li išta ove godine od projekta Dugog Rata v2.0. na području bivše tvornice, sada kada je poslovično brzo hrvatsko pravosuđe donijelo presudu, čak dvije!, i kad je odmrznut ledenjak u odnosima s britanskim investitorom? A ne, nije da se ništa po mistu ne (g)radi. Neimari nam ziđaju zgrade u visokom "podstranskom" stilu, niču zgradurine u mistu kao poslije kiše, a uporno se "zaboravlja" na prateću javnu infrastrukturu i na javne sadržaje, "neka se o tome brinu i misle u općini" kao da poručuju naši investitori, jer oni su sve svoje namete prema općini, državi, svima i svakome već platili i preplatili, a u općini se očito nitko ne pita gdje će ta sva gov** s njihovim PUPU-dozvolama završiti? Ali ima lijeka i za to! Goran i Zoran, našlo se rješenje za sve! A još nas na proljeće čekaju i lokalni izbori... pa je li moguće 2025. dočekati barem s dozom optimizma?
Danielini dugorački sutoni
- Details
- Datum: 31 Prosinac 2024
- Autor: Foto: Daniela Čulić Rake
U suton godine na izmaku valja nam se oprostiti od ljeta koje je za nama i za par sati nazdraviti novom! Znate i sami kakva Vam je bila 2024., pa nećemo o krizama, ratovima, malim plaćama, AP-u ni junačkom zecu već ćemo se sjetiti dobrog, lijepog,.. i po tome želim pamtiti 2024. Fotografije zagubljene po mobitelima, diskovima, uhvatile su neke od tih trenutaka koje ćemo pamtiti. Ovdje je slučajan izbor dugoratskih sutona zabilježenih 2024. u objektivu kamere mobitela Daniele Čulić, popularne Rake, fotografije su bez filtera, bez editiranja, ali i bez nekog smislenijeg poretka u nastavku članka, pa eto, njih 12, ma 20-ak sutona... uspomena na dugoračke sutone ljeta Gospodnjeg 2024. Uživajte... vidimo se na kavi i po mistu i u 2025.-oj!
Predsjednički izbori: Milanović pobjedio i u Dugom Ratu
- Details
- Datum: 31 Prosinac 2024
- Autor: MB
Ni Dugoraćani ne vole stavljati sve mućke u istu košaru. I oni su, baš kao i većina Dalmatinaca, i većina Hrvata, u prvom krugu Predsjedničkih izbora 2024. glasali za dosadašnjeg predsjednika RH Zorana Milanovića. Zamalo se dogodilo da i ne bude drugog kruga, manje od 1% glasova je falilo predsjedniku da nas poštedi novog odlaska na birališta, za dva tjedna, tijekom kojih ćemo morati u eteru još trpiti njegovog protukandidata Dragana Primorca. A kako su dugoraćani glasali vidi se na slici.
U Krilu Jesenice potonuo brod
- Details
- Datum: 31 Prosinac 2024
- Autor: Hina
Putnički brod dužine 45 metara potonuo je u subotu ujutro u luci Krilo na dubinu od oko 15 metara. Dugorački i Gomilički vatrogasci postavil su u luku branu za sprječavanje širenja nafte u slučaju da dođe do njenog izlijevanja.
- "Brod je iznenada počeo tonuti u subotu ujutro i potonuo na dnu na dubinu od oko 15 metara te se poduzimaju mjere za njegovo izvlačenje" - rekao je Hini ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević. Dodao je da nema onečišćenja mora na mjestu potonuća te da zasad nije poznat uzrok potonuća. Maroević je rekao i da će vađenje broda biti zahtjevno zbog dubine na kojoj se brod nalazi, ali i zbog toga što se nalazi ispod brojnih privezanih brodova na površini.
- "Brod je iznenada počeo tonuti u subotu ujutro i potonuo na dnu na dubinu od oko 15 metara te se poduzimaju mjere za njegovo izvlačenje" - rekao je Hini ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević. Dodao je da nema onečišćenja mora na mjestu potonuća te da zasad nije poznat uzrok potonuća. Maroević je rekao i da će vađenje broda biti zahtjevno zbog dubine na kojoj se brod nalazi, ali i zbog toga što se nalazi ispod brojnih privezanih brodova na površini.
U nedjelju predsjednički izbori 2024.
- Details
- Datum: 26 Prosinac 2024
- Autor: MB
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održati će se u nedjelju, 29. prosinca 2024. Općinsko izborno povjerenstvo Općine Dugi Rat donijelo je Rješenje o određivanju biračkih mjesta na području općine Dugi Rat. Biračka mjesta su ista kao i na zadnjim izborima. Tako da gdje ste zadnji put glasali, tamo ćete krenuti i u svetu nedjelju. A za one koji su zaboravili adrese ili pak prvi put izlaze na birališta konzumirati svoje građansko pravo, popis biračkih mjesta možete pogledati ovdje.
Vidimo se u nedjelju na izbornom mjestu.
Vidimo se u nedjelju na izbornom mjestu.
U subotu u parku adventsko druženje uz koncert grupe Elite
- Details
- Datum: 26 Prosinac 2024
- Autor: Visit Dugi Rat
Tko kaže da je s feštama gotovo? Tek nam predstoji doček Novog Lita 2025. (valjda neće svit do tada propast), a i nedjeljni predsjednički izbori su prigoda za malu ciničnu feštu, u subotu je na Orkana humanitarna fešta od baluna i pića od lola iz dugoratskih kafića, a navečer u parku do lučice velika adventska fešta uz konert grupe Elite. Vidimo se!
CB Orkan osvojio prvi dugorački humanitarni turnir 6 kafića
- Details
- Datum: 26 Prosinac 2024
- Autor: MB
Ljubitelji sporta i dobre zabave, ove subote, 28. prosinca 2024., održava se prvi humanitarni turnir "6 kafića" na pomoćnom igralištu ŠRC Dalmacija Dugi Rat! Nogometne vještine odmjeriti će (orka)naši konobari iz popularnih dugoatskih kafića CB Ankora, CB Liberty, CB Rivica, CB Orkan, CB Pino Bar i CB Bava Bar. Ekipe će biti podijeljene u dvije skupine po tri kafića, a utakmice će se igrati od 11 h pa do kasnih poslijepodnevnih sati. Uz nogometne duele o kojima će se mjesecima pričati uokolo dugoraskih šankova, osigurana je i ponuda hrane i pića, a sve prikupljeno ide u humanitarne svrhe, kako već i dolikuje ovoj balgdanskoj atmosferi.
Eto ekipa, vidimo se u subotu poviše zelenog travjaka pomoćnog igrališta. Iz hercegovačkih kuloara saznajemo da brat Zoran ne dolazi, pa se onda svi vidimo na Orkana! Valja nam podržati ovaj lijepi sportsko-humanitarni događaj.
Eto ekipa, vidimo se u subotu poviše zelenog travjaka pomoćnog igrališta. Iz hercegovačkih kuloara saznajemo da brat Zoran ne dolazi, pa se onda svi vidimo na Orkana! Valja nam podržati ovaj lijepi sportsko-humanitarni događaj.
Sritan Božić
- Details
- Datum: 25 Prosinac 2023
- Autor: MB
Svitu, sritan Vam Božić.
Želim vam ljubav, zdravlje, mir i dobro... uz puno lipih pozdrava iz Dugog Rata.
Želim vam ljubav, zdravlje, mir i dobro... uz puno lipih pozdrava iz Dugog Rata.
Badnje jutro uz bakalar u parku do lučice
- Details
- Datum: 26 Prosinac 2024
- Autor: Mladen Banović
Kao i svakog Badnjaka u zadnje vrijeme Općina Dugi Rat i Turistička zajednica općine Dugi Rat na badnje jutro, 24.12.2024. u parku u lučici u Dugom Ratu s početkom u 10 sati priredili su povodom Božića i nadolazećih blagdana ugodno druženje uz neizostavni blagdanski bakalar i ostale delicije. Nije bilo bure pa je bilo ugodno u parku na čašici razgovora s sumještanima svima onima koji s došli na predblagdansko druženje. Dočekali su ih marljivi djelatnici naše općine i turističke zajednice te bakalar koji je bio nikad bolji i "bogatiji"! Druženje se potom nastavilo po toplim dugoratskim kafićima do podne, jedne ure, a onda je valjalo doći doma... na bakalar. Na dobro Vam došao Badnji dan!
Božićni koncert KUD Dalmacija Dugi Rat
- Details
- Datum: 26 Prosinac 2024
- Autor: MB
U svetu nedjelju, 22. prosinca 2024. godine s početkom u 19 sati u dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu održao se tradicionalni Božićni koncert KUD "Dalmacija" Dugi Rat. Uoči koncerta najboljim učenicima i studentima naše općine svečano su dodijeljene općinske nagrade. A potom su pozornicu plesom oživjeli članovi svih grupa našeg KUD-a Dalmacija.
Od sv.Kate do Badnje večeri - tradicijski običaji Poljičke knežije
- Details
- Datum: 24 Prosinac 2023
- Autor: Antonia Perica
Valja nam ponovo zaviriti u škrinju zimskih i badnjačkih običaja tisućljetne Poljičke knežije. "Sveta Kata, snig na vrata", izreka je kojom se najavljuje dolazak zime. U Gornjim Poljicima tradicionalna priprema za Božić traje i prije početka zime, a od blagdana svete Kate 25. studenog započinje hod prema Božiću koji svoj vrhunac ima na samu Badnju večer i u Badnjoj noći. Običaji su to, rituali i vjerovanja koji vuku korijenje iz staroslavenske tradicije te se isprepliću s kršćanskom vjerom i u njoj dobivaju preobražen smisao, a u selima Poljica štuju se i danas.
Na dobro vam došla Badnja večer!
Iz diplomskog rada Antonie Perica "Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...
Na dobro vam došla Badnja večer!
Iz diplomskog rada Antonie Perica "Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...
Godišnja izložba Kruga
- Details
- Datum: 20 Prosinac 2024
- Autor: MB
Poljička likovna udruga "Krug" Dugi Rat poziva sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti na godišnju izložbu radova članova Kruga, koja se otvara u petak, 20.12.2024. s početkom u 18 satu u Galeriji KRUG, u "kući kulture" u Dugom Ratu. Vidimo se!