 Piše N.S. / Vjesnik
 236 čitanja,  0 komentara,
Ocjena: / 0
|
|
|
|
Subota, 19 Prosinac 2009
  "Književno djelo pjesnika Jure Kaštelana živo je i agilno, te bih se usudio reći da je sada, gotovo dvadeset godina nakon njegove smrti, snažnije utkano u naš duhovni život nego što je to bilo za njegova života", riječi su to akademika Ante Stamaća, koji je na taj način odgovorio onima koji smatraju da Kaštelan - antologijski pjesnik, esejist, dramatičar, prevoditelj i urednik, čije su pjesme prevedene na većinu europskih jezika - danas nije relevantan i valoriziran kako bi trebao biti. Tu izjavu su čuli svi oni koji su u petak, 18. prosinca, bili prisutni u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, gdje je održana, kako je rečeno, "hipotetska proslava" 90. rođendana hrvatskoga pjesnika Jure Kaštelana, rođenog u mjestu Zakučac kraj Omiša 18. prosinca 1919. godine ... |
| Zadnja Promjena (
Subota, 19 Prosinac 2009 )
(0) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
Piše Jakša Fiamengo / SD
473 čitanja, 2 komentara,
Ocjena: / 1
|
|
|
|
Četvrtak, 19 Studeni 2009
 Momčilo Popadić (Blato, 25. ožujka 1947. − Split, 20. studenog 1990.) spada u red onih pisaca kojih se valja s vremena na vrijeme, uvijek s nekim razlogom, ali i bez njega, prisjetiti, makar u onim trenucima kad poslušamo neku od njegovih uistinu antologijskih uglazbljenih pjesama (“Oprosti mi, pape”, “Ča je život vengo fantažija”, “Skitnica”, “Ne budi me, mati”, “Tonka”, “Da mi je biti morski pas”, “Na dnu dobrog mora”, “Svoju zvizdu slidin”, “Košulja plava”, “Mornareva žena”, “Balada o glumcu”, “Nemaš više vremena za mene”, “Šijavica”, “Ne znam koji vjetar puše”, “Ključ je ispod otirača”...)... Njegov prijatelj i kolega Jakša Fiamengo u Slobodnoj je zapisao par redaka o novinaru, putniku i poeti ... |
| Zadnja Promjena (
Četvrtak, 19 Studeni 2009 )
(2) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše Izvor: SD
514 čitanja, 0 komentara,
Ocjena: / 0
|
|
|
|
Utorak, 10 Studeni 2009
 Baš iznenada, preminula je Ana Dvornik (63), neumorna tajnica vaterpolskog kluba Jadran, koja je realno bila i više i značajnije od tajnice, i to ne samo za članove svog kluba iz Zvončaca, već za brojnu vaterpolsku i plivačku obitelj Splita, Hrvatske, pa i šire i dalje. U svojem životu Ana je najprije bila turistički djelatnik, pa dugi niz godina uspješna glavna tajnica redakcije Slobodne Dalmacije, ali onda, od 1983. proživjela je punih 26 godina kao doslovno alfa i omega vaterpolskog i plivačkog kluba Jadran. Uvijek precizna, marljiva, odana, prijatna, bila je poznata i priznata kao perfektni organizator, nevjerojatne energije i optimizma, prvakinja po susretljivosti, za mnoge onako jednostavno prava gospođa, ali i teta Ana ... |
| Zadnja Promjena (
Utorak, 10 Studeni 2009 )
(0) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše M.B.
607 čitanja, 4 komentara,
Ocjena: / 0
|
|
|
|
Utorak, 10 Studeni 2009
  Nakon kratke i teške bolesti u splitskoj bolnici Firule u ponedjeljak je u 68. godini života preminuo popularni glumac Ilija Zovko. Rođen je 10. kolovoza 1941. godini u Lokvičićima kod Imotskoga, a kazališnom umjetnosti počeo se baviti 70-ih godina u Imotskome gdje je uspješno vodio tamošnji amaterski kazališni “Klub 19”. Od 1978. godine glumi u splitskom kazalištu, a 90-ih godina postaje i profesionalnim članom splitske drame gdje je odigrao brojne uspješne uloge. Ilija Zovko posebno je poznat kao vrstan tumač monodrama gdje je osvajao i najviše nagrade na prostoru bivše države... Ilija Zovko u više je navrata gostovao i u Dugom Ratu, u okviru predstava Dugoratskog ljeta. Ilijina lanjska izvedba u monodrami "Priredba" još je uvijek friška u sjećanju dugoraćana ... |
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše Davor Grgat
823 čitanja, 0 komentara,
Ocjena: / 3
|
|
|
|
Četvrtak, 13 Kolovoz 2009
  Poljičani su na najbolji način – znanstvenim skupom - obilježili 170-godišnjicu rođenja i 90-tu godišnjicu smrti Alfonsa Pavića, jednog od najvećih dobrotvora Poljica, čovjeka čijom je zaslugom probijena cesta od Strožanca do Blata na Cetini, odnosno Podgrađa, te put od Omiša do Gata, a proširen bijaše i konjski put od Gata preko Rašeljke do Gornjeg Doca, te sagrađeni mostovi preko Cetine u Omišu, u Podgrađu, u Srijanima i u Blatu na Cetini. Nije samo puteve dao probijati Alfons Pavić, potomak Poljičana koji je u doba Austro-Ugarske monarhije gotovo punih 20 godina, od 1883. pa sve do 1903. službovao u Zadru u svojstvu carskog kraljevskog potpredsjednika Dalmatinskog namjesništva. Dao je Alfons Pavić popravljati i crkve, škole i druge javne prostorije. U Gornjim Poljicima prvu školu – dar Alfonsa Pavića - otvorio je župnik Matijača godine 1861, a godinu dana kasnije otvorena je i škola u Donjem Docu… Jednom kada su Poljičani probijali put i naišli na kamen kojeg nisu mogli probiti, javili su Alfonsu Paviću, a on im je odgovorio: "Može li kilogram zlata za kilogram kamena?", pitao je Pavić, a Poljičani su rekli; "Može!" I bi tako... Tako je živio i upravljao Alfons Pavić, veliki Poljički dobrotvor ... |
| Zadnja Promjena (
Četvrtak, 13 Kolovoz 2009 )
(0) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše Razni izvori
367 čitanja, 0 komentara,
Ocjena: / 1
|
|
|
|
Petak, 10 Srpanj 2009
 Jedan od nedvojbeno najvećih istraživača i izumitelja, Nikola Tesla, rođen je na današnji dan, 10. srpnja 1856. u ličkom selu Smiljanu. "Tesla je svjetionik, čije je svjetlo zasjalo prije 150 godina u Smiljanu, u Hrvatskoj i danas sjaji svima i svuda preko granica vremena i prostora" - rečeno je prije par godina na svečanosti obilježavanja 150. godišnjice rođenja velikog čovjeka koji se "ponosio svojom hrvatskom domovinom i srpskim porjeklom", kada je u njegovom rodnom Smiljanu otvoren multimedijalni centar, odnosno Tematski park Nikole Tesle, obnovljena rodna kuća i otkriven spomenik .. |
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše Izvor: www.vrijemeje.com
318 čitanja, 1 komentara,
Ocjena: / 0
|
|
|
|
Srijeda, 08 Srpanj 2009
 Ivana Supeka (8. travnja 1915. – 3. ožujka 2007.) mnogi pamte kao vrhunskog fizičara, oca suvremene hrvatske znanosti, osnivača Instituta „Ruđer Bošković“. Mnogi ga pamte po njegovom zalaganju na mirotvornom planu. Neki će ga pamtiti po njegovom političkom djelovanju (nikad u okvirima bilo koje stranke), za vrijeme hrvatskog proljeća, ali i za vrijeme 90-tih, kad se žestoko suprotstavio Tuđmanovom režimu. Istovremeno, bio je on i književnik, što je za sobom ostavio brojne romane, drame i pjesme. Uspješnost na svim tim, prividno različitim, poljima učinila ga je jedinstvenom pojavom, ne samo u okvirima naše zemlje, već i mnogo šire. Tokom svog života ovaj je veliki čovjek surađivao s najvećim znanstvenicima XX. stoljeća, kao što su Werner Heisenberg, Albert Einstein, Niels Bohr,... Uvijek se bez milosti, vođen načelima humanizma, borio protiv znanstveničke neodgovornosti, strančarenja, dodvornosti diktatorskim režimima, što je čovječanstvo dovelo do ruba ponora nuklearnog rata, ali i do mnogih drugih pojava s tragičnim posljedicama. Donosimo Vam nastavak interview-a s Ivanom Supekom, koji je za www.vrijemeje.com priredio Nikola Biliškov ... |
| Zadnja Promjena (
Srijeda, 08 Srpanj 2009 )
(1) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše V.G. / T-Portal
319 čitanja, 0 komentara,
Ocjena: / 0
|
|
|
|
Petak, 03 Srpanj 2009
 Pogledamo li u rikverc, u bogatu i veselu povijest Hollywooda, malo je ljudi koji su preživjeli gotovo 70 filmskih uloga, rad u nekim od najvećih filmova svih vremena i osvajanje Oscara, a potom živjeli gotovo 100 godina – i sve to kao imigranti s ovih prostora! Svijet ga zna kao Karla Maldena, a roditelji su ga znali kao Mladena Sekulovića – ovaj Srbin iz Chicaga (roditelji Minnie i Petar Sekulović živjeli su u Bileći, a u velikom imigracijskom valu početkom prošlog stoljeća s ovih prostora doselili su se u Chicago, gdje se 1912. rodio mali Mladen) preminuo je kao 97-godišnjak, u svojem domu u Los Angelesu, a nadživjeli su ga supruga Mona Greenberg, s kojom je bio u jednom od najdužih holivudskih brakova u povijesti (s prstenom iz 1938. godine!), djeca, unučad, praunučad i jedna zvijezda na holivudskom Walk Of Fameu. U nastavku članaka kojeg prenosimo s T-Portala saznajte kako je mali Mladen postao veliki Malden i osvojio Hollywood! ... |
| Zadnja Promjena (
Petak, 03 Srpanj 2009 )
(0) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
|
Piše P. D. / SD
576 čitanja, 1 komentara,
Ocjena: / 0
|
|
|
|
Nedjelja, 28 Lipanj 2009
 Predratni revolucionar i prvoborac - nositelj Partizanske spomenice 1941. - Josip Stanić Griša, umro je nakon teške bolesti u 90.-oj godini, te je sahranjen u rodnom Omišu. Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, u posthumnom priopćenju ovim povodom tvrdi kako je riječ o jednom od njihovih važnih članova koji je svojim društvenim radom, kao i nekolicinom napisanih povijesnih knjiga zadužio narod Dalmacije, pogotovo Dubrovčane, Splićane i Omišane. Josip Stanić Griša, među ostalim autor je knjige "Na izvorima povijesti omiške, poljičke i krajiške općine 1911-1941". |
| Zadnja Promjena (
Ponedjeljak, 29 Lipanj 2009 )
(1) Komentiraj...
|
|
|
Piše Bojan Pečnik / Portal Connect, Monitor.hr
335 čitanja, 0 komentara,
Ocjena: / 1
|
|
|
|
Subota, 20 Lipanj 2009
Dvije godine nakon smrti Ivana Supeka osvanuo je online prvi dio intervjua održan u travnju 2006. na inicijativu članova portala Connect, za što je posebno zaslužan dr. sc. Bojan Pečnik, koji je prikupio pitanja i snimio razgovor s akademikom Supekom. Njegovo djelo danas nije ništa manje aktualno. U klimi gramzivosti neoliberalnog kapitalizma, koja je dovela do globalne recesije, preraspodjele snaga, obnove mračne sjene nuklearne opasnosti, koja se vrlo lako može prometnuti u ponovnu utrku u naoružanju, djelo Ivana Supeka je jednako aktualno kao i kad je u svojoj glavnini stvarano. Pročitajte prvi dio intervjua ... |
| Zadnja Promjena (
Srijeda, 01 Srpanj 2009 )
(0) Komentiraj...
|
|
Pročitaj više...
|
|
|
|
Komentirajte ovaj članak ...
©2003 Review Script 0.5.2
|
|
