DUGI RAT

Petogodišnjaci u vrtićima uče brojati do deset preko kompjutorskih animacija, učenici primaju instrukcije preko e-maila, umirovljenici on-line kontaktiraju s liječnikom priključeni na minijaturna računala koja mjere sve vitalne funkcije, domaćice plaćaju račune Internetom, studenti iz parkova s wireless zonama laptopom prijavljuju ispite, glasači e-mailom komentiraju zakonske prijedloge Vlade kojom predsjeda 37-godišnji premijer i u kojoj sjede dvojica 29-godišnjih ministara. Odluke Vade ubjavljuju se u realnom vremenu, a u roku od nekoliko minuta na web stranice premijera već stižu prvi komentari građana...

Dok se Hrvatskoj ova slika čini kao projekcija daleke budućnosti, ona je već neko vrijeme svakodnevnica u Estoniji, maloj baltičkoj zemlji koja sutra, 1.svibnja, ulazi tamo kamo mi težimo - u Europsku Uniju. Upoznajte ovu po mnogočemu neobičnu zemlju u nastavku odličnog teksta mladih novinarki Jutarnjeg Lista ...

Estonci, koji su do prije desetak godina toplu tekuću vodu i fiksnu telefonsku liniju smatrali luksuzom, danas sebe opisuju kao ljude koji najviše vole surfati Internetom dok istodobno razgovaraju na mobitel.

Građani, kojima je parlament prošle godine i zakonom zagarantirao mogućnost priključka na Internet kao jedno od temeljnih ljudskih prava, svojoj su Vladi i službeno predložili da ime zemlje promijeni u "e-Stonija".

NERAZVIJENOST KAO PREDNOST

Kad 1. svibnja i službeno uđe u Europsku uniju, najsjevernija baltička republika ponijet će, uz Sloveniju, laskavu titulu najrazvijenije među 10 novih članica. Estonija će također biti prvorangirana na listi tehnološki najnaprednijih, a stara europska administracija, nakon prvotnog čuđenja, već se pribojava ambicioznih estonskih tridesetogodišnjaka koji vode politiku te zemlje i pristižu u klupe Europskog parlamenta i Vlade. Estonija će, naime, u EU ući pod vodstvom Vlade kojoj je prosjek godina 40.

Samo 13 godina nakon raspada SSSR-a i osamostaljenja, u nekad tehnološki krajnje zaostaloj Estoniji 74 posto stanovnika ima mobitel, a čak 51 posto redovito koristi Internet. Usporedbe radi, u nekad daleko naprednijoj Hrvatskoj Internetom se, prema Statističkom ljetopisu za 2003. godinu, služi svega 8,3 posto stanovništva.

Potpuna tehnološka nerazvijenost se pokazala kao velika prednost jer je lakše izgraditi od početka nego nadograđivati loše i zastarjele sustave - kaže Tex Vertmann, 29-godišnji savjetnik estonskog premijera za informacijske tehnologije (IT).

VLADA IZBACILA PAPIROLOGIJU

Novoizabrana estonska politička elita odmah je otvorila tržište, te se povezala sa susjednom Finskom i Švedskom, koje su Estoniji postali politički i gospodarski mentori.

Važnu ulogu odigrala je činjenica da smo odmah izabrali vrlo mladu i za tehnička dostignuća otvorenu Vladu - objašnjava Vertmann.

Uz golema ulaganja države i privatnog sektora, u samo nekoliko godina statistički pokazatelji o tehnološkom razvitku zemlje potpuno su se preokrenuli i premašli rezultate zemalja poput Francuske, Italije i Njemačke.

Estonsko društvo do te se mjere okrenulo najnovijim tehnologijama, da su, primjerice, počeli koristiti Internet bankarstvo a da prethodno nikad nisu koristili čekove ili da su mobilne telefone nabavili i oni koji nikad nisu imali telefonsku liniju.

Dok 1997. godine niti jedan Estonac nije koristio Internet bankarstvo, danas se širom zemlje zatvaraju poslovnice banaka jer više od polovice od 1,4 milijuna stanovnika, njih čak 62 posto, svoje bankarske poslove obavlja iz svog doma putem kompjutora. Kod kuće računalo ima 38 posto Estonaca, a na radnom mjestu njih 71 posto.

Poslovni ljudi pak više od 80 posto transakcija obavljaju Internetom. Od 1997. do 1999. Estonci su uveli Internet u sve škole, pa čak i u onu najmanju, sa samo tri učenika, smještenu na udaljenom baltičkom otoku Ruhnu, koji naseljava samo 40 stanovnika.

Uvedena je i digitalna osobna iskaznica, koju za sada koristi četvrtina građana. S tom iskaznicom, osim što dokazuju identitet, građani mogu putem mikročipa provjeriti bankovni račun, platiti porez, provjeriti jesu li platili račune, zatražiti građevinsku dozvolu i slično.

Širokoj akciji internetskog obrazovanja prethodila je potpuna reforma funkcioniranja Vlade i uprave koja je izbacila papirologiju. Sjednice Vlade prosječno traju 14 do 16 minuta, a najdulje 45 do 50 minute. Prije internetizacije, znale su trajati i do nekoliko sati. Svi materijali za sjednice sudionicima se dostavljaju dva tjedna prije putem Interneta. Svaki ministar ima e-sandučić u koji može pisati komentare i prijaviti se, ako to želi, za raspravu. Do sjednice, premijer i ministri upoznati su sa svim primjedbama i prijedlozima kolega. Ukoliko za neki prijedlog nema komentera niti prijave za raspravu, smatra se automatski prihvaćenim.

GLASANJE NA INTERNETU

Internetiziranu Vladu, osim Estonije, koliko znam, ima još samo Hrvatska - kaže Vertmann. Na izborima sljedeće godine Estonci će vjerojatno moći glasati putem Interneta.

Estoniji najved problem predstavlja demografija. Stanovništvo rapidno stari, a stopa nateliteta dvostruko je lošija od one u Hrvatskoj. Dok u Hrvatskoj na 1000 stanovnika umru gotovo dvije osobe više nego ih se rodi, u Estoniji je ta negativna bilanca čak 4,3. Stoga se u medijima već mogu čuti opaske da će zemlja uskoro imati više kompjutora nego kompjutoraša te da bi Estonci trebali manje vremena provoditi na chatu, a više - u krevetu!

NA IZBORIMA POBIJEDILA DEBITANTSKA STRANKA MLADIH  RES PUBLICA

To koliko estonski građani sve svoje nade polažu u mladu, obrazovanu ekipu pokazali su na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, kada je kao potpuno iznenađenje na vrh isplivala stranka Res Publica, kojoj je to bilo prvo izborno natjecanje.

Naša je stranka osnovana samo godinu dana prije izbora, na temeljima nekadašnjeg istoimenog kluba mladih. Nekolicina studenata početkom devedesetih osnovala je svoj debatni klub, gdje smo uz pivo filozofirali o politici i društvenim problemima. Bili smo konzervativnih nazora. Nakon desetak godina debata vidjeli smo kako jačaju lijeve stranke i kako im se postojeće desne stranke loše odupiru. Rekli smo: mi smo mladi, obrazovani i možemo bolje te osnovali stranku - priča Urmas Reinsalu, 28-godišnji član parlamenta, koji je već sa 23 godine postao šef kabineta estonskog predsjednika.

Uoči izbora, kaže, eminentni politički analitičari tvrdili su da će Res Publica napraviti čudo ako uspije preskočiti izborni prag od pet posto. No, mladi konzervativci krenuli su u agresivnu i negativnu kampanju, ismijavajući ne samo političke neistomišljenike nego i slabe desne stranke.

Nismo nudili nikakav konkretni program jer bi on bio sličan onome koji je provodila bivša vlada. Ali smo, za razliku od njih, obećali drugačiji način vladanja, čistu i neiskvarenu politiku. Čak smo svi skupa u crkvi i pred biskupom dali zakletvu da nećemo biti korumpirani - kaže Reinsalu. Njihov slogan "Izaberite red" očigledno je pao na plodno tlo. Većinom sastavljena od mladih stručnjaka i intelektualca, Res Publica je formirala Vladu, a na čelo parlamenta izabrali su, prvi put u Estoniji, ženu.

Sljedeće su bojno polje za mlade i probitačne estonske političare izbori za Europski parlament. - U kampanju za EU parlament krećemo sa sloganom "Mi ćemo se probiti". Drugim riječima, najavljujemo kako nećemo u europskim institucijama samo sjediti i slušati. EU ne doživljavamo kao eskluzivni klub u koji smo pozvani nego kao tim kojem smo se odlučili pridružiti - priča Reinsalu, kandidat za Europski parlament.

MLADI KADAR DRŽAVNE UPRAVE

Za obrazovanje izdvajamo 7 % BDP-a, što je više od europskog prosjeka. Glavni grad Tallinn daje više od petine budžeta za istu svrhu - kaže Urmas Reinsalu, mladi, 28-godišnji parlamentarac.

Estonija ima 20-ak posto visokoobrazovanog stanovništva, za razliku od Hrvatske, koja izdvaja oko 4 posto BDP-a, a udio visokoobrazovanih je 7 posto.

Mladi i obrazovani nemaju problema sa zapošljavanjem, u čemu im najviše pomaže državna uprava. Državna administracija u Estoniji masovno zapošljava mlade s visokim obrazovanjem, koji govore strane jezike kaže Ave Mellik, 23-godišnja šefica ureda za odnose s javnošću Ministarstva pravosuđa.