Dr. Eric Winer, stručnjak za rak dojke

U Hrvatskoj će svaki četvrti stanovnik umrijeti od raka

Piše: Diana Glavina / Večernji List
Izvor: Večernji List

Jedanaest milijuna ljudi u svijetu oboli godišnje od raka, a umre ih sedam milijuna. Ove goleme brojke iz godine u godinu bit će sve veće i do 2030. godine broj novooboljelih od raka porast će na 27 milijuna.

Od zloćudnih bolesti umirat će godišnje 17 milijuna ljudi. Ovim alarmantnim podacima iznesenim na Europskom onkološkom kongresu, održanom prije nekoliko dana u Barceloni, stručnjaci dodaju da čovječanstvo očekuje prava epidemija zloćudnih bolesti, tolika da je realno očekivati da će smrtnost od raka ne samo dostići nego i 'preuzeti’ prvo mjesto uzroka smrtnosti na kojem su danas kardiovaskularne bolesti.

Jer, kardiovaskularne bolesti sve se bolje liječe i što je još važnije, sve se bolje kontroliraju, za razliku od tumora. Velika većina smrti od onkoloških bolesti dogodit će se u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama koje su danas relativno pošteđene.

Europska sredina

Hrvatska je po učestalosti raka među najzahvaćenijim zemljama u Europi. Što se tiče raka u muškaraca, na drugom smo mjestu, a kod žena na šestom mjestu u Europi.

Brzo smo prihvatili nezdravu, a zaboravili mediteransku prehranu, ekstremno velik broj ljudi puši, prošli smo rat i sve strahote koje je donio sa sobom, što je ostavilo traga na zdravlju, nabraja ukratko prof. dr. Eduard Vrdoljak, poznati hrvatski onkolog i voditelj Centra za onkologiju u splitskoj Kliničkoj bolnici. U rezultatima liječenja nismo na zapećku Europe, nego negdje oko europske sredine. Ali, morali bismo znatno investirati u onkološku djelatnost.

– Epidemija raka neće ni nas zaobići. Dok danas govorimo o 13.000 ljudi koji svake godine umiru u nas od raka, sutra će to vjerojatno biti 20.000 smrti. Oboljet će svaki treći stanovnik Hrvatske, a svaki četvrti gotovo će sigurno umrijeti od te bolesti. S druge strane, hrvatska medicina nije spremna za galopirajući pobol od zloćudnih bolesti. Još uvijek nismo dovoljno kapacitirani ni u opremi, ni organizacijski, ni kadrovski.

Držim da je krajnje vrijeme da sve to učinimo kako nas ova bolest ne bi u skoroj budućnosti dotukla. Jer, da smo, primjerice, potpuno svjesni da će za tri godine među nama biti ptičja gripa, danas bismo kupovali lijekove da se zaštitimo.

U slučaju raka, svjesni smo da pandemija dolazi, ali se mi za nju ne pripremamo – govori prof. Vrdoljak. Katkad se puno može učiniti i s relativno malo novca. Samo bi se borbom protiv pušenja, kvalitetnim kampanjama i sprečavanjem pušenja, napominje, moglo spasiti oko tri tisuće ljudi godišnje.

Informatičko povezivanje

– Nužno nam je također informatičko povezivanje svih centara u kojima se liječe onkološki pacijenti u jedinstvenu mrežu od osnovne razine do subregionalnih centara, što bi, među ostalim, omogućilo protok bolesnika i evaluiranje rezultata liječenja.

Hrvatska onkologija je, inače, uključena u niz međunarodnih kliničkih studija, ali i mnogih i stručnih i regionalnih organizacija čiji je cilj dignuti razinu zdravstvene zaštitite svakodnevnim bolesnicima – ističe naš sugovornik. U europskim zemljama za onkologiju se izdvaja oko 7 posto zdravstvenog proračuna. Koliko je to kod nas?

– Ova je vlada u posljednje tri godine znatno povećala izdvajanja za onkologiju, s dva smo se popeli na oko pet posto zdravstvenog proračuna, što je doista velik pomak. Ali, riječ je o povećanju financijskih izdvajanja za lijekove, a liječenjem možemo samo promijeniti sudbinu petnaestak posto bolesnika.

oš je važnija primarna prevencija, u čemu nije dovoljno učinjeno, a podrazumijeva edukaciju djece o zdravom načinu života, od prehrane do nepušenja. I za mene nema dvojbe.

Pušenje se mora zabraniti u svim javnim prostorima. Kad bi sada svi prestali pušiti, smanjila bi se incidencija raka od 15 do 20 posto, a to bi više utjecalo na zdravlje populacije nego sav novac koji potrošimo na liječenje raka.

Nova revolucija

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća ondašnji poznati onkolozi smatrali su da će potkraj 20. stoljeća tumori biti riješeni. Takvo je uvjerenje počivalo na ondašnjim velikim pomacima u hematološkim bolestima. No, nova revolucija dogodila je tek 1995. godina kada su se – zahvaljujući upoznavanju ljudskog genoma – pojavili prvi pametni lijekovi kojima su se prvo počeli 'gađati’ vanjski specifični biljezi tumora.

Ušlo se potom u staničnu citoplazmu i tu su se otkrile gomile metaboličkih putova specifičnih za tumore koji se također gađaju i inhibiraju novim pametnim lijekovima. Danas je sve više studija u kojima se istražuje djelovanje jednog pametnog lijeka na različite karcinome, testira se također učinkovitost kombinacije dvaju pametnih lijekova u jednoj dijagnozi.

U svakom slučaju, još donedavno, nakon, primjerice, dijagnoze GIST-a, gastrointestinalnog tumora, pacijent je živio još devet mjeseci. Prof. Vrdoljak spominje svog pacijenta s dijagnozom GIST-a koji se počeo liječiti prije sedam godina, a i danas normalno živi i radi s nepromijenjenim brojem metastaza u jetri. A to upućuje na činjenicu da i metastatski rak postaje kronična bolest.

Dr Eduard Vrdoljak s kolegama onkologistima

  Stranice  Centra za onkologiju  splitskog KBC-a