RENATO MATIĆ, PROFESOR NA HRVATSKIM STUDIJIMA, PROMIŠLJA DRUŠTVENU PROMOCIJU BEZAKONJA

Pokloni se i počni krasti

Piše: Tina Disopra / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Zagrebački sociolog, dr. sc. Renato Matić, profesor na hrvatskim studijima, doktorirao na temi "Društvena promocija bezakonja" te jedno vrijeme predavač na Visokoj policijskoj Školi u Zagrebu, u posljednje vrijeme postao je neizbježan sugovornik kada je riječ o porastu trendova nasilja koji doslovno preplavljuju Hrvatsku, a koji su "okrunjeni" zagorskim masakrom.

Matić se specijalizirao za sociologiju kriminala, njegove su teze jasne, argumentirane i vrlo eksplicitne, a glavno polazište temeljem kojeg objašnjava začarani krug kriminala u koji je Hrvatska ušla početkom Domovinskog rata govore da je korijen porastu nasilja i drugih kriminalnih oblika u samoj vlasti te u neprocesuiranju pretvorbe i privatizacije.

Renato Matić bez dlake na jeziku tako zaključuje:

- Na temelju izjava nekih predstavnika državne vlasti nakon nekih događaja iz kriminalnog podzemlja, može se zaključiti da je do sada organizirani kriminal bio legalna i legitimna društvena djelatnost.

Izvršna je vlast nadležna donositi odluke o tome što je kriminal, a što nije; zakonodavna i sudbena vlast u službi su izvršne vlasti; konačno - društvo nema trajan i jasan vrijednosni konsenzus o tome što je prihvatljivo i konstruktivno, a što nije.

Političke elite, kojima povjeravamo presudnu moć i sredstva za kreiranje vizija razvoja i poticajne društvene klime, po definiciji su odgovorne za propuštene prilike i opći dojam da se kriminal isplati.

Matić tumači kako su kod nas devijantni i sramotni primjeri postali poželjni uzori - ratni profiteri uspješni poduzetnici dok je dobar dio građana ostao bez radnih mjesta. Upravo tu se, prema njegovim riječima, krije privlačnost nasilja i kriminala.

Besmisao vrline

- Mladi "upijaju" iskustva i zaključuju - ako bogatstvo stečeno prijevarom i nasiljem ostaje u rukama počinitelja, ako se takva nedjela ne mogu i ne žele sankcionirati, tada vrline kao što je marljivo učenje, poštenje i pravednost nisu put prema uspjehu.

Naprotiv, poštenje donosi neizvjesnu budućnost a ta je budućnost prepuštena na milost i nemilost upravo onih društvenih aktera čije su kriminalne aktivnosti i bezobzirnosti uzrokovale trajne strukturalne poremećaje.

Prirodni redoslijed čovjek-društvo-država u Hrvatskoj je izvrnut zbog državotvorne logike koja vodi u totalitarizam, a društvenu stvarnost oblikuju centri moći koji ne razvijaju poticajan i pravedan društveni ambijent, već se o prirodi kriminalnog nedjela sudi na osnovi toga može li ga se opravdati počiniteljevim podrijetlom, ratnim okolnostima, ili u ime nekakvih "viših ciljeva" poput "stvaranja države".

- Otvoren je široki prostor da kriminalni model postane uzor kako bi trebali činiti svi drugi. Takvo nasilje nad humanim društvom u ime države kod nas nije nestalo s tzv. demokratskim promjenama, već je samo promijenilo naziv "višeg cilja" u čije se ime odvija - tumači Renato Matić.

Rješenje za budućnost Renato Matić vidi u trajnom pritisku na vlast, sve dok se u politički poziv ne ucijepi osjećaj odgovornosti

Na pitanje je li ijedna hrvatska vlada pokazala spremnost uhvatiti se u koštac s naitežim oblicima kriminala, Matić odgovara kako ni jedna vlast do sada nije "iznevjerila" očekivanja kriminalnih aktera.

Politička prečica

- Njihova su prijevarama, krađom i zločinom stečena dobra postala zaštićena, kako od strane HDZ-a, tako i od koalicijske vlasti SDP-a. Sve to vrijeme svi drugi građani, bez obzira na vapaj činjenica za pravdom, iz poreza plaćaju neučinkovitost, propuste i neodgovornost političke elite, a podmiruju i silne dugove i pokradena društvena bogatstva koja im je otela kriminalna elita.

Pored kriminalne djelatnosti, politički je angažman u hrvatskom društvu drugi poželjni kraći put do onog društvenog položaja koji jamči dobre prihode, minimalnu odgovornost i samopromociju.

S uglednim sociologom razgovarali smo i o medijskom tretmanu osoba iz krim miljea.

Renato Matić ističe i da u dobro uređenim demokracijama osumnjičenici za ratni zločin ne ispunjavaju medijski udarne termine.

- Takve osobe ne zahtijevaju pred očima državnih čelnika objašnjenje i ispriku zbog privođenja, kao što je to devedesetih tražio tada poznati tajkun od ondašnjeg predsjednika države, niti putem medija s vladinim dužnosnicima razmjenjuju političke ocjene i prijetnje, kako je to prije nekoliko godina činila osoba osumnjičena za otmicu u odnosu na tadašnjeg premijera - naglašava Matić.

Trajni pritisak na vlast

Rješenje za budućnost sociolog vidi u trajnom pritisku na vlast, sve dok se u političku ne ucijepi osjećaj odgovornosti.

- Trajni društveni pritisak prisiljava osobe na vlasti da osjećaju lojalnost ne samo prema stranačkim 'bossovima', već prije svega prema građanima.

To znači da u tragičnim situacijama, kao poslije one na Kornatima, prozvani ministar prizna da nije učinio sve što je mogao i trebao, a ne da se dovodi u tragikomične situacije, objašnjavajući da nešto nije njegov posao - zaključio je Matić.