Griješimo li po pitanju pogrešaka?

"Branite svoje pravo na nekoliko pogrešaka. Ako ljudi ne mogu prihvatiti vašu nesavršenost, to je njihov problem"  (D. Burnes).

Izvor: Metro

Mnogo je oprečnosti pri razmišljanju o pogreškama. S jedne strane, kao djecu su nas učili da "svatko ponekad pogriješi", "griješiti je ljudski", citirajući poznate narodne poslovice.

S druge strane, dobre ocjene obično su rezultat ispravno učinjenoga ili točnih odgovora. Odrastamo s nejasnom porukom: Pogreške su nužan alat učenja, ali trebamo ih svakako izbjegavati. Kako postajemo stariji, sve više odbacujemo pogrešku kao otvaranje mogućnosti učenja.

Kada stvari krenu u krivome smjeru iznalazimo razne izgovore ili okrivljujemo druge, a ono što postaje najteže učiniti je učiti iz iskustva vlastite pogreške.

Zašto izbjegavamo pogreške

Neke teorije govore da je bit izbjegavanja mogućnosti za pogrešku u tome što smo na poslu previše fokusirani na ishod umjesto na proces. Otpor prema pogreškama duboko je ukorijenjen. I težimo tome da smo "sigurni".

Neiskusni menadžeri mogu učiniti mnoge pogreške i učiti iz njih. Iskusni menadžeri mogu postati tako dobri u izbjegavanju bilo kakve mogućnosti pogreške da više i ne vide opcije bilo kakvog poboljšanja svoga rada.

Možda su upravo pogreške potrebne kako bismo ispitali ograničenja vlastitih znanja i vještina, kao odmak od "ziheraškog" pristupa poslu.

Razina "korisne" pogreške

Govoreći o pogreškama u radnom okruženju nećemo obuhvatiti one kojima su ugroženi ljudski životi ili koje prijete velikom materijalnom štetom. Govorimo o pogreškama manjeg omjera koje nas bitno ne ugrožavaju, ali ostavljaju gorak okus.

U svakom slučaju, nitko ne želi radnika koji stalno ponavlja istu pogrešku. No, spremnost na učenje iz vlastite pogreške i sprječavanje njenog ponavljanja mogu biti korisni i za radnika i za tvrtku - ako je voljna poslušati razloge koji su doveli do pogreške.

Dopustite si mogućnost pogreške

U treninzima usmjerenima na kompleksne zadatke i poslove pokazalo se da je ponekad bolje ohrabriti ljude da naprave pogrešku nego učiti ih izbjegavati pogreške.

Reversal metoda može pojasniti razloge zašto do pogrešaka dolazi i pojasniti uvjete koji trebaju biti postavljeni kako do pogreške uopće ne bi došlo.

Ako se ponekad pitate "što bih trebao/la učiniti da oduševim svoje klijente", pokušajte si postaviti pitanje "što učiniti da me klijent napusti?" Možda će vam se otvoriti pogled na neke neprimijećene pogreške koje činite.

U većini osobnih i poslovnih situacija, nastojanjem da se po svaku cijenu izbjegne pogreška, izbjegavate i proces učenja i spoznaje kako ne ponoviti isto sljedećom prilikom ili u možda sasvim drugačijim uvjetima i okruženju.

Da, sigurnim i uvriježenim načinom rješavate operativu, pouzdano, no gdje je onda nestala inovacija?

Činjenica je da se starih navika teško rješavamo, ali koliko možemo izgubiti ako se ne otvorimo prema novim mogućnostima (koje, da, ponekad uključuju i neku pogrešku)?

"Branite svoje pravo na nekoliko pogrešaka. Ako ljudi ne mogu prihvatiti vašu nesavršenost, to je njihov problem"  (D. Burnes)