Županijskih 1,7 milijuna kuna za obnovu trinaest raseljenih sela

U sklopu projekta obnove raseljenih i zapuštenih sela 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinska županija odobrila je 1,7 milijuna kuna za obnovu ukupno 13 sela.

Piše: Sandra Livajić / Poslovni dnevnik
Izvor: Poslovni dnevnik

Splitsko-dalmatinska županija iz svojih proračunskih sredstava sufinancira bespovratnim sredstvima izradu geodetskih podloga, izradu katastra objekata, detaljne planove uređenja, studije utjecaja na  okoliš, investicijsko-tehničku dokumentaciju za obnovu postojećih infrastrukturnih priključaka te izgradnje novih, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izgradnju i uređenje prometnica, prilaza i ostalih komunikacija, uređenje odvodnje (oborinska i fekalna kanalizacija), dovođenje vodovodnih instalacija (priključni cjevovodi,hidrantska mreža i dr.), dovođenje električnih instalacija (javna rasvjeta i trafostanice i dr.), dovođenje telefonskih instalacija, uređenje okoliša i druge potrebe u funkciji naselja.

U 2005. godini utrošeno je milijun kuna za obnovu devet sela, a lani je za obnovu četrnaest sela 'otišlo' milijun i dvjestopedeset tisuća županijskih kuna.

Riječ je o selima koja su zaštićena kulturna dobra, a nastajala su stoljećima, građena u skladu s prirodnim zakonitostima kamenjara, a ugođaj koji nude upravo je ono što traže današnji turisti - povratak prirodi obogaćenoj kulturnom tradicijom. Na području Dalmatinske zagore zaštićeno je čak 58 sela.

Nositelji Projekta su udruge građana (vlasnici) te gradovi i općine na otocima, priobalju i Dalmatinskoj zagori, Splitsko-dalmatinske županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije te drugi zainteresirani subjekti i institucije, dok su korisnici sredstava iz ovoga Programa udruge građana (vlasnici), gospodarski subjekti iz oblasti turizma te gradovi i općine na otocima, priobalju i Dalmatinskoj zagori, koji u suradnji sa Županijskim zavodom za prostorno planiranje ili drugim nadležnim institucijama pokreću inicijativu za obnovu napuštenih i devastiranih naselja (sela i zaselaka).

U nekim selima već postoje skromne mogućnosti smještaja gostiju premda većinom mogu tek prihvatiti izletnike, a u bliskoj budućnosti neka od njih bi se mogla orijentirati na ambiciozniji izletničko-smještajni ili isključivo smještajni turizam te time ponuditi barem 20 tisuća dodatnih kreveta i produžiti turističku sezonu na gotovo šest mjeseci.