Jadranski otoci postaju odredišta za najzahtjevnije goste

Teško da ih je itko prebrojao, ali kažu da ih je tisuću razbacano u morskome plavetnilu. Jedni ih zovu biserima, drugi suzama Jadrana

Pišu: P. Albertini/ A. Hauswitschka/ D. Herceg/ Lj. Ivićev Balen/ M. Jurković/ J. Klisović  / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Jedan od najljepših otoka rovinjskog arhipelaga, Sv. Andrija, postao je otok za wellness. Nakon što je 2006. obnovljen hotel "Istra" s četiri zvjezdice, uz visoki standard i 320 moderno opremljenih soba te šest apartmana, u ponudi se našao i wellness centar, jedan od najvećih i najbolje opremljenih u Hrvatskoj.

"Njegova je ponuda na temu Sredozemlja i nudi odmor u autentičnom sredozemnom vrtu, udobnom i prirodnom ambijentu s modernim interijerom i najsuvremenijom opremom", ističe Vanja Mohorović stručna suradnica u marketingu Maistre iz Rovinja.

Hotel "Istra" u šest restorana nudi hranu baziranu na tradiciji i autentičnosti istarske, hrvatske i mediteranske kuhinje, popraćene vrhunskim sortama vina priznatih vinara.

Na otoku je i romantičan dvorac u kojem je smješten restoran "Lanterna", a za sve one koji svoj odmor žele provesti aktivno hotel nudi bogat sportski i zabavni program.

"Budući da je wellness-otok nešto novo u turističkoj ponudi na ovim prostorima, interes gostiju je sve veći. Gosti iz Rusije i Engleske oduševljeni su ponudom i uslugom, a isto tako Talijani i Nijemci, no sve više domaćih gostiju otkriva prednosti koje im može ponuditi odmor na Sv. Andriji", kazala je Mohorović.

Vesna Danko Klunić, viša stručna savjetnica za promidžbu nacionalnog parka "Brijuni", naglašava da sezona na tom otoku uglavnom počinje s Uskrsom.

"Prije i poslije ljetne sezone u nacionalnom parku se organiziraju razni kongresi, seminari i sastanci, njih stotinjak na godinu. Uglavnom su sudionici iz Hrvatske, no ima i znatan broj poslovnih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Ljetnu sezonu obilježavaju individualci, uglavnom obitelji željne mirnijeg odmora u prirodi bez automobila i velikih gužvi, no s ništa manje dobre enološke i gastro-ponude, raznolike rekreacije te malo glamura i decentne zabave", kaže Klunić. Brijune uglavnom posjećuju izletnici, a izleti su organizirani uz četverosatno stručno vođenje.

Dva najveća hrvatska otoka, Krk i Cres, ali i ostale kvarnerske otoke, Mali Lošinj i Rab, većinom posjećuju stranci, mahom Talijani.

Od zadarskih otoka i domaćim i stranim gostima najomiljeniji je Pag. U Kolanu, Povljani i gradu Pagu strani su turisti, kojih je više nego domaćih, ostvarili gotovo 900.000 noćenja.

Zadnjih godina plaža Zrće i sadržaji koji se uz nju nude postaje sve popularnija i omiljenija destinacija mlađih gostiju, a mnogi "potegnu" duboko s kontinenta da bi tu proveli vikend.

Na drugome mjestu po posjećenosti je Vir, a gostima očito ne smetaju ni velike gužve ni česti problemi s vodom.

Premda je ukupna slika prošlogodišnjeg turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji obojana vedrim bojama, pojedine destinacije zabilježile su pad u broju turista i noćenjima. U odnosu na 2006. godinu, jedan od najatraktivnijih otoka, perjanica turizma Hvar lani je zabilježio lagani pad u broju noćenja.

Najomiljenija turistička destinacija gostiju i nadalje je grad Hvar, koji se ubraja u svjetsku jet-set destinaciju i obavezno odredište krstarenja slavnih po Jadranu.

Manje glamurozni Brač, ali ne manje slavan, zbog jedne od najljepših morskih plaža taj najveći srednjodalmatinski otok, bilježi porast u dolascima i noćenjima.

S iznimkom Obonjana, svi otoci šibenskog arhipelaga u protekloj su godini zabilježili turistički porast broja dolazaka i noćenja gostiju. Turističke djelatnike ovaj podatak raduje posebno zbog činjenice što su bolji rezultati postignuti iako nije bilo novih smještajnih kapaciteta.

Slikoviti otok Kapri je gotovo je udvostručio broj noćenja. Značajan skok zabilježen je i na najudaljenijem, pučinskom nastanjenom otoku Žirju. Brojka od 1332 noćenja u 2006. narasla je u 2007. na 2087 noćenja.

Budući da je Murter pokretnim mostom spojen s kopnom u Tisnom, "šverca" se u kategoriju otoka. A četiri mjesta - Murter, Betina, Jezera i Tisno - ukupno su lanjske godine zabilježili 777.691 noćenje.

Među otocima na dubrovačkom području po atraktivnosti, a time i po broju posjetitelja, prednjače Korčula i Mljet. Tako je Mljet, na kojem nacionalni park obuhvaća zapadni dio tog po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu, samo u srpnju prošle godine posjetilo čak 20.000 turista.

Korčula, šesti po veličini otok na Jadranu i dalje je jedan od najposjećenijih otoka na krajnjem jugu. To je i treća kruzerska destinacija u Hrvatskoj koju je od 729.000 putnika plovećih hotela u Hrvatskoj posjetilo njih četiri posto.

Svjetionici: Odmor usred mora

Ljetovati se može i na svjetioniku. Savršeni mir jamči odmor na svjetioniku Palagruža sagrađenom 1875. godine na istoimenom najudaljeniji hrvatskom otoku smještenom u središtu Jadranskog mora, na pola puta između hrvatske i talijanske obale.

Svjetionik Sv. Ivan, sagrađen 1853. godine, nalazi se, pak, na najizbočenijem otočiću malog otočnog arhipelaga ispred Rovinja. Riječ je o goloj hridi veličine 70 puta 50 metara s relativno pitomom obalom i plitkim morem.

Otok Sušac izvan je važnijih plovnih koridora, smješten južno od Hvara i zapadno od Lastova. Oko njega se pruža nepregledna pučina koja stvara osjećaj odvojenosti od vanjskog svijeta.

Svjetionik Pločica, sagrađen 1887. godine, nalazi se na istoimenom otoku između Korčule i Hvara te poluotoka Pelješca. Otok je dobio ime zahvaljujući svom zanimljivom izgledu, nizak i ravan, izdaleka sliči na pločicu koja je izronila iz mora.

Kornati: Naplata ulaznica po plovilu

Kornatski arhipelag, koji je u obuhvatu Nacionalnog parka "Kornati", prošle je godine promijenio sistem naplate ulaznica, pa su brojke nezahvalne za usporedbu.

Naime, u 2006. na snazi je bila naplata ulaznica po osobi, odnosno te je godine Uprava prodala 38.047 individualnih ulaznica. U prošloj godini ulaznice su se naplaćivale po plovilu, pa je evidentirana prodaja 10.621 ulaznice za plovila. Ako se pretpostavi da je na plovilima bilo u prosjeku po četiri osobe, to znači da je učinak u zadnje dvije godine bio gotovo na istoj razini.

Brijuni: Izleti i jahte

U 2006. godini na Brijunima je bilo organizirano 168.431 izlet, što je donijelo prihod od 12.660.659 kuna, dok je prošle godine bilo 176.925 izleta, čiji je prihod bio 14,894.455 kuna. Na Brijune je lani pristalo 2760 jahti, a od nautičkog turizma zaradilo se 2.146.509 kuna.