Piše: Mirko Vid Mlakar / Poslovni dnevnik
Izvor: Poslovni dnevnik

"Hrvatske tvrtke slabo poznaju i sam pojam društveno odgovornog ponašanja (DOP). Golemi dio njih ne vidi financijske i druge dobrobiti i štete od DOP-a, tvrtke ne znaju provoditi, izvještavati, niti primati kritike ili odgovarati na njih kad su u vezi s društveno neodgovornim ponašanjem.

Na temelju Karlovačke pivovare, Rockwoola i drugih slučajeva može se zaključiti da neodgovorno djelovanje tvrtki nimalo ne utječe na cijenu dionica tvrtki i uopće njihov status", kaže Krkač.

Na pitanje može li se u nas unaprijediti društveno odgovorno poslovanje, profesor Krkač daje dva odgovora: "Nikako ili teško" i "Teško, ali ostvarivo".

Za prvi je argument odgovor da "dok se čak ni zakoni ne provode, ne nadzire njihova provedba, niti se jasno kažnjavaju prekršitelji - uopće nema smisla govoriti ni predlagati DOP", a argument za drugi odgovor je da "prisila pravne reforme kao uvjet ulaska u EU treba biti iskorištena za uvođenje DOP-a prema svim interesnim dionicima", zaključuje Krkač.

Opravdanja korporacijske neodgovornosti:

- Konformizam s postojećim ustaljenim praksama

- Socijalna neosjetljivost

- Liberalna ekonomska paradigma s tzv. prosvijećenim egoizmom kao ključnim motivom

- Infantilnost - parodija mladenačke bezbrižnosti i neznanja u liku vječno nedozrelog

- Autoviktimizacija - uvjerenje o nepostojanju krivnje i nesposobnosti činjenja zla u liku samoproglašenog mučenika

(Izvor: P. Bruckner: 'Napast nedužnosti')

Zarada od reklame veća od dobrobiti

Krkač kao kršenje načela društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj navodi nepoštovanje zakona, financijske malverzacije (u paketu s korupcijom i nepotizmom), te nebrigu za zaposlenike, radne uvjete, potrošače i za okoliš.

Sugovornik Poslovnog dnevnika kaže da istraživanja pokazuju kako se DOP u nas povećava - ako se gleda njegovo prikazivanje u javnosti. Unatoč tome, u većini otkrivenih slučajeva nemoralnog i/ili nezakonitih radnji ispostavlja se da su takve tvrtke uglavnom pozitivno izvještavale o svojem DOP-u.

Osim lažnih izvještaja o DOP-u, među zloupotrebama su korištenje stvarnog DOP-a u jednom području rada kako bi se prikrila neka neodgovorna i/ili protuzakonita radnja u drugom području, te korištenje DOP-a za dodatnu zaradu.

Pritom Krkač misli na slučajeve kada sama društveno odgovorna aktivnost i dobrobiti od nje za primatelja dobrobiti vrijede znatno manje od zarade temeljem reklamiranja same tvrtke kao društveno odgovorne.

PROČITAJTE ČLANAK U CJELOSTI ...
http://www.poslovni.hr/79491.aspx