Hrvatska

Kulturni turizam lani zaradio 64 milijuna eura

Turistima nudimo šest Unescovih lokaliteta, tradiciju, muzeje, galerije, arheološka nalazišta, kulturno-povijesne znamenitosti te brojna zbivanja i festivale... Uz sve to prosječan turist je lani na odmoru za kulturu trošio samo 1,14 eura
 
Piše: Mira Jurković / Vjesnik

Kulturni turizam postao je dugoročni svjetski trend, a kao jedan od selektivnih oblika turizma hrvatskom gospodarstvu već sad daje dugoročnu konkurentsku prednost. Sustavni razvoj kulturno-turističke ponude donosi brojne prednosti budući da se podiže kvaliteta turističkog proizvoda, privlače se bogatiji gosti, a turistička sezona postaje duža.
 
Prednosti kulturnog turizma prepoznala je i Hrvatska koja se zahvaljujući brojnim aktivnostima i projektima resornih ministarstava, Hrvatske turističke zajednice, ali i svih ostalih turističkih i kulturnih čimbenika, promovira kao atraktivno odredište izvrsne ponude.
 
Hrvatska se danas na svjetskom turističkom tržištu nameće kao jedna od top destinacija okrenutih ka kulturnom turizmu.

Gostima nudimo šest Unescovih lokaliteta, tradiciju, muzeje, galerije, arheološka nalazišta, suvremena kulturna područja, poznate osobe, kulturno-povijesne znamenitosti te brojna događanja i festivale...
 
Hrvatska je lani s 11,2 milijuna turističkih dolazaka ostvarila 56 milijuna noćenja i 55 eura prosječne dnevne potrošnje. Od toga je na kulturu dnevno potrošeno 1,14 eura, što pomnoženo s noćenjima daje lijepi iznos od gotovo 64 milijuna eura.
 
Niko Bulić, direktor HTZ-a, ističe kako Hrvatska u svojim afirmiranim turističkim odredištima, također i u gradu Zagrebu, ima zapaženu kulturnu ponudu, koja se posebice ističe kroz festivale. Najstarije i najafirmiranije su Dubrovačke ljetne igre s međunarodnom reputacijom, koje su i u udruzi europskih festivala.
 
"Taj je festival sigurno pomogao u pozicioniranju Dubrovnika kao turističkog i kulturnog središta s reprezentativnom ponudom dramskog, glazbenog i folklornog programa. Njegovu kvalitetu potvrđuju gostovanja istaknutih domaćih i svjetkih umjetnika, orkestara i ansambala", kaže Bulić napominjući kako je Zagreb također centar važnih kulturnih događanja, no ona nisu u velikoj mjeri prepoznata turistički, jer u njima kao posjetitelji nisu dominirali turisti.
 
"Na obali valja istaknuti Splitsko ljeto, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Pulsko ljeto, Opatijski ljetni festival....

U svim turističkim odredištima kulturna ponuda dominantno je obilježena domaćim ili stranim gostima, a odnos između inozemnih i domaćih turista ovisi o stupnju afirmiranosi određene destinacije na tržištu", dodaje Bulić.
 
Poznatiji hrvatski festivali mahom su pokrenuti u drugoj polovici 20. stoljeća od kada je kultura prepoznata kao važan sadržaj turističke ponude.

Kultura je, slažu se stručnjaci, ozbiljan segment turizma, a investiranje u kulturu jednako je investiranju u turističke kapacitete