VELIKI POTENCIJALI

Hrvatska premalo ulaže u pustolovni turizam

Izvor: Poslovni.hr

Zbog jedinstvene kombinacije mora i planine, penjači se mogu zateći na grebenima iznad Trogira, Omiša, pentraju se srednjim Velebitom, a vole i Limski kanal, Dvigrad, Mošćeničku dragu i splitski Marjan.

Brojni su se tako okušali i na liticama Nacionalnog parka Paklenice - kultnog okupljališta slobodnih penjača izadrenalin raznih krajeva svijeta. Uspon bez opreme, slobodno penjanje, pomiče granice vlastite izdržljivosti.

Iskusni kažu kako jamči maksimalan adrenalinski doživljaj, a uz pustolovni duh, za ovaj je sport neophodna izuzetna psihološka stabilnost i fizička kondicija. Izračuni pokazuju kako slobodno penjanje u jedinici vremena ima najveći kalorijski utrošak, baš kao i penjanje uza stube.

Kako je NP Paklenica meka za slobodne penjače, ondje se održavaju i međunarodna natjecanja u brzinskom penjanju visokim stijenama. Strme litice u proljeće i ljeto, ponekad znaju izgledati kao mravinjak, no nisu puste ni zimi, što slobodne penjače košta tek plaćena ulaznica u NP.

Adrenalin

Brzorastuća je svjetska zajednica adrenalinskih ovisnika koji često ne pitaju za cijenu svojih užitaka. U njihovim su redovima menadžeri, liječnici, znanstvenici, i ini koji u prirodi liječe stresove, no podosta je i studenata pa i umirovljenika. Uz pustolovni duh i ljubav prema prirodi, obično im je zajedničko - dublji džep.

Vodiči tvrde da za cijenu ne pitanju kad ih ponese zanos. Talijani uglavnom guštaju u penjanju, Nijemci, Francuzi, Česi i Japanci, vole krotiti slapove i brzace.

Hrvatska kotira kao raj za pustolovne sportove pa ju tako razne nacije i generacije pustolova, sve više pohode zadnjih godina. Zbog idealnih prirodnih uvjeta za razne vidove adrenalinskih aktivnosti i Hrvata je sve više u redovima 'adrenalinaca'.

Skaču padobranom s litica, penju se po stijenama, uživaju u paraglidingu, vožnji kajaka, skokovima s gumenim užetom s visina, brdskom biciklizmu...

Poduži bi bio popis što sve priroda u Hrvatskoj nudi i za prohtjeve najekstremnijih. Ipak, turistička branša u nas još nije prepoznala potencijale pustolovnoga turizma, a promocija hrvatskog pustolovnog turizma u svijetu neopravdano je zanemarena.

Ljubitelji avanturističkih aktivnosti, poput slobodnih penjača često dolaze samoorganizirani. Mnogi, pak, u inozemnoj turističkoj agenciji uplaćuju aranžman koji će uključiti i avanturističke aktivnosti u Hrvatskoj.

U nas je vrlo popularan alpinizam, usponi na visoke planine po teško pristupačnim i strmim stijenama. Posebna pogodnost su planine koje dodiruju more pa su alpinistima već dobro poznati Anića kuk u Velikoj Paklenici, Klek u Gorskom kotaru, Biokovo...

Zainteresirani za alpinizam mogu pohađati alpinističke škole u klubovima i odsjecima unutar planinarskih društava, a rad koordinira Komisija za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza. Sve popularniji pustolovni sport je i sportsko penjanje.

Po strmim se liticama penjači penju bez pomagala, a penjačka oprema i uže služe tek kao osiguranje. Najpopularnija penjališta u nas su Dvigrad u Istri, Marijan iznad Splita, stijene poviše Omiša, Golubinjak pokraj Lokava, Gorsko zrcalo na Medvednici, Kalnik.

Raste zanimanje i za speleologijom, a Hrvatska iako prepuna spilja i jama, tek je manji dio uredila za turiste. Hrvatska ima 35 špilja dužih od tisuću metara, od kojih je sustav Đulin ponor - Medvednica najduži - 16.397 metara. Najdublja je Lukina jama na Velebitu koja je deveta po dubini na svijetu sa 1392 metra.

Potencijali

U Hrvatskoj je moguće upisati neku od speleoloških škola pri speleoudrugama kojih u Hrvatskoj ima više od 40. Cerovačke pećine kod Gračaca naša je najveća i najpoznatija turistički uređena spilja i relativno nedavno ponovno je otvorena.

Čovječje ribice mogu se promatrati u jami Baredine kod Poreča, a na otoku Krku obnovljena je turistička staza u spilji Biserujki. Speleolozima je dobro poznata i Manita peć u Paklenici, te spilja Vranjača na obroncima Mosora gdje u dvije dvorane turisti mogu uživati u sigama različitih dimenzija.

Ljubiteljima speleologije i Zagreb ima što za ponuditi: spilju Veternicu na Medvednici s fosilnim ostacima praživotinja i nebrojenim šišmišima. Najdužu neprekinutu turističku tradiciju ima, pak, Modra spilja na otoku Biševu.

U svijetu su veliki trend i pustolovne utrke kojih je u nas sve manje jer puno koštaju i sponzorima su bezrazložno neinteresantne. Riječ je o utrkama koje ujedinjuju više multisportskih disciplina: planinsko trčanje - treking, brdski biciklizam, kajak, plivanje, rolanje, spuštanje konopom niz stijenu. U tri do pet dana prelazi se tako 300 do 500 kilometara, a kod nas su se održavale gotovo u svim hrvatskim krajevima.

Hrvatska ima izvanredne prirodne potencijale za pustolovni turizam i prava je šteta što te bogate bogomdane resurse slabo koristi. Adrenalinski sportovi pružaju niz mogućnosti za razvoj turizma, te bi uz kvalitetno razrađenu ponudu i dobru reklamu Hrvatska mogla mnogo ostvariti

- Nažalost, pustolovna turistička ponuda u nas je prilično disperzirana i dezorganizirana, te se svodi na umješnost nekoliko pojedinaca koji svojom domišljatošću na raznorazne načine uspijevaju prodati svoje aranžmane. Svi ostali prepušteni su slučaju', kaže Tanja Kraljić, ljubiteljica adrenalinskih užitaka koja u pustolovnom turizmu nije pronašla samo zabavu i opuštanje već i egzistenciju.

Napustila je dnevno novinarstvo i pokrenula pustolovno-sportski portal www.adventure-sport.net kojega dnevno, kaže, posjeti 4500 čitatelja.

'Sigurna sam da je interes za adrenalinskim sportovima golem - u sjeni rukometa, košarke i nogometa, sportovi u prirodi doživljavaju pravu ekspanziju. No, za zanemarivanje tih sportova odgovorni su i mediji, koji im ne posvećuju dovoljno pažnje.

Upravo iz tih razloga pokrenula sam adrenalinski magazin, prvi cjeloviti pustolovno sportski portal u Hrvatskoj zbog kojeg sam ostavila siguran posao, sve stavila na kocku i pokazalo se da sam dobro ciljala. Adventure Sport Portal čita 80.000 jedinstvenih čitatelja mjesečno, a ta je brojka u stalnom porastu', veli T. Kraljić.

Među ljubiteljima adrenalinskih užitaka, sve je popularnije spuštanje padobranom sa strmih brdskih padina i vrhova.

U nas se tako leti s vrhova Biokova, Ravne Gore, Japetića, Vidove Gore na Braču, Ivanščice, Kleka.

Bez dozvole pilota ne smije se letjeti, a u tandemu s iskusnim pilotom mogu ga probati i potpuni laici. U điru je i brdski biciklizam.

Pustolovima je Hrvatska posebno atraktivna ljeti, kad, primjerice, penjači spajaju more i planinu. Postali su im zanimljivi otoci Brač, Cres i Hvar koji grade imidž i pustolovnog turizma, a uredili su penjališta i staze za brdski biciklizam.

Posebna novost u nas je zmajarenje na vodi, jedan od najuzbudljivijih sportova današnjice, koji se svijetom počeo širiti zadnjih desetak godina. Riječ je o glisiranju na valovima uz pomoć zmaja. Na maloj dasci, nalik snowboarderskoj, s nogama u vezovima, surfera veliki zmaj vuče po površini vode. Tijelo je jedina veza zmaja i daske koje istovremeno treba kontrolirati - pilotirati zmaja i upravljati daskom po vodenoj površini.

U nas se kajtanje može naučiti u Bolu na Braču, u Omišu i Ninu kod Zadra, tečaj traje tri do pet dana i stoji od 200 do 400 eura. Šibenski i dubrovački most već su kultna okupljališta skakača vezanih za gumeno uže.