KAKO RIBARI ŽIVE DANAS?

Nekada je girica bila na cijeni, pa se ako prodaš 20-30 kašeta već moglo bit u plusu. A sada je ta riba po pet kuna

Piše: Ivan Kaštelan / Plan B
Izvor: Plan B

Tihomir Petrić

U razgovoru s Kriljanskim ribarom Tihomirom Petrićem bilo je nemoguće ne spomenuti ponovno otkazivanje primjene ZERP-a na zemlje članice Europske Unije, i naš skori ulazak u “društvo povlaštenih”.

Ako će nam tada biti kao što je Talijanima sada, onda ja prvi potpisujem da u EU uđemo već sutra. To znači osigurano tržište ribe, cijene, jeftinije gorivo, i povoljne kredite. No ako se bude primjenjivao reciprocitet na Jadran, talijanski brodovi će nas pomesti. Topla struja donosi plaktone prvo našom stranom obale, a njihova je već potpuno mrtva.

Gdje će oni loviti ako ne u našem moru?

EU će odrediti godišnju količinu dopuštenog ulova neke vrste, a oni će to iskoristit prije nas jer imaju jače brodove. Ostat će samo oni koji bacaju udicu s kraja i kočari profesionalci. 

Navodno uopće nije sporno područje ZERP-a.

Nas ne brine to šta će nam drugi lovit u njemu, jer tu nema ribe, tamo je već sve godinama polovljeno. Nas zanima da taj dio terena nekoliko godina nitko ne radi, da se riblji fond obnovi, a kad su oni na granici za čas ti uđu u tvoje područje i dignu ribu.

I znate što još ovo nama pravim ribarima smeta?

Zadnjih 7-8 godina bilo je dozvoljeno loviti plavu ribu non-stop. Desetljećima je postojao zakon po kojem je bilo određeno da u vrijeme mrijesta, od 1. studenog do 1. ožujka nema lova, kako bi se prirodni proces razmnožavanja obavio u cijelosti. Jer slikovito, ako ubiješ mater s dicom, nemože i iduće godine očekivat ribu.

Po novom je uvedena zabrana od 15. prosinca do 15. siječnja no to je zaista kratak period.

U Splitu se krajem prošle godine otvorila ribarska luka koja ima sve sadržaje potrebne malom ribaru, no nakon samo par dana je i zatvorena jer nema koncesiju na pomorsko dobro. Još se ni fotoaparati medija na svečanom otvaranju nisu bili 'ohladili' od smješkanja političara.

A upravo nekoliko takvih ribarskih luka u kojima će ribari moći dobiti sve usluge potrebne za normalno funakcioniranje popravile bi stanje na Jadranu

Kako onda riješiti nastale probleme, situacija se čini bezizlazna.

Nas ne zanima da se stanje popravi za nekoliko godina, ono je moralo biti bolje još jučer.

Ako 20 sati provedem na moru, očekujem od države da zakonima osigura meni i obitelji uvjete za normalan život. Rješenje je da konačno počnu slušati male ljude na terenu

Primjerice, postoji lokacija između Rogoznice i Šibenika za koju je dokazano da se na njoj kreću ogromne količine oslića. No nitko iz Zagreba nije kontaktirao nas ribare i konzultirao se s oko toga gdje i kada će odrediti lovostaj...

Kaže se da je drveni brod novi dok god ima drva u šumi, slikovito nam je opisao nepregledan popis svojih troškova ribar Petrić, no usprkos svemu nabrojanom...

On će i večeras na svoju koču. Riječ je ipak o prvoj ljubavi. Ili kako kaže ona latinska  „Navigare necesse est“ (Ploviti se mora).

Malo o plavoj statistici

Prema podacima koje je prošle godine iznio Ceh ribara koji djeluje pri Obrtničkoj komori, u Hrvatskoj je 478 brodova dužih od 15 metara, a kraćih brodica je 3214. Od toga 14 posto su koćarice, šest posto plivarica za ulov plave ribe, a ostalo su plovila za ribolov s malim ribolovnim alatima (mreže stajačice, parangali, vrše i sl.).

Direktno zaposlenih u ribarstvu je nešto manje od 20 tisuća ljudi. Još uvijek zaostajemo za prosjekom potrošnje ribe po glavi stanovnika jer godišnje pojedemo po sedam kilograma, dok je u zemljama EU-a i do 25 kilograma, a u svijetu još i više.

Plave ribe lovi se 82 posto ukupnog ulova, a ostalo je bijela riba, mekušci i rakovi. U tonama, 2006. godine ulovljeno je 30 tisuća tona plave i šest tisuća tona bijele ribe.

O modernizaciji domaće ribolovne flote

Jedan od prvih brodova koji je izgrađen po programu za modernizaciju domaće ribolovne flote Ministarstva poljoprivrede je onaj za tvornicu 'Sardina' iz Postira na otoku Braču.

- Naša koča konstruirana  je po projektu brodarskog instituta i biti će jedna od najmodernije opremljenih u Hrvatskoj. Riječ je o klasičnom tunolovcu plivaričaru dugom 40,5 metara, širine 8,7 metara. Opremljen je najaktualnijim uređajima koji olakšavaju pronalazak i ulov ribe. Osnovna mu je zadaća ulov tune, a kada nije njena sezona lovit ćemo plavu ribu. Ima sedam kabina za 12 članova posade, koji pri brzini od 15 čvorova mogu na otvorenom moru raditi mjesec dana -  saznali smo od Kristijana Zankija, voditelja odjela ribolova u tvornici Sardina.

Nova kočarica opremljena je najnovijim modelom GPS uređaja (cijena približno 100 tisuća kuna), dva tanka za 'šokiranje' ribe na 1 stupnja, i jedim za duboko zaleđivanje.

Posebna novina u našim morima je takozvani 'bird watch' koji kako mu i ime kaže nadzire jata galebova nekoliko kilometara oko broda, kao znak da se na tom području vrlo vjerojatno nalazi i velika količina ribe.

Zanki se pohvalio i sonderom, uređajem koji se koristi za podvodna istraživanja, a u njihovu slučaju 'promatra' bio raznolikost u moru (vrstu i kretanje ribe) te na tri različite frekfencije prati cilj kojeg je opazio.

U novi ponos tvornice Sardina ugrađen je i sonar za ulov tune koji ima domet osam kilometara. Novina ovog uređaja je da putem 256 odaišljača prati kretanja ispod plivarice pod 360 stupnjeva, te na 19 inčni LCD ekran kapetanu javlja 'stanje u okolici'.