Reformama

ODLJEV MOZGOVA
 
Gastarbajteri novog doba
 
Priredio: Mladen Banović
Izvori: Hina, FFZG, Vjesnik
 
I tako, dok se javnost šokira najavama HGK da (će) Hrvatska treba(ti) milijun niže i srednje kvalificiranih radnika, najveći svjetski izvoznik Njemačka praktički širom otvara vrata visokoobrazovanim strancima iz novih članica EU (a sutra ćemo među takvima biti i mi), ali i zatvara granice za nižekvalificirane radnike iz istih zemalja, kojima je rok produljen do 2011.
 
Ako se uskoro ne "poslože kockice" u hrvatskom društvu i ako se ne poradi na motivaciju znanstvenika i stručnjaka za ostanak ulaskom u EU svjedočiti ćemo novom valu odlaska "gastarbajtera" u zemlje Zapadne Europe koji će se samo ljeti "vraćati kući" na dva, tri tjedna odmora u pitoresknoj mediteranskoj zemlji "konobara i sobarica".

Želimo najbistrije glave dovesti u Njemačku
 
Njemačka vlada donijela je u srijedu dugonajavljivani program koji će od sljedeće godine visokoobrazovanim strancima, posebice iz novih članica Europske unije, pojednostaviti useljenje u Njemačku, ali koji istodobno predviđa još strožija ograničenja za niskokvalificirane radnike.
 
"Ovaj korak ne predstavlja opterećenje za naše tržište rada, a istodobno će biti od velike koristi našem gospodarstvu", izjavio je njemački ministar rada Olaf Scholz.
 
Akcijski paket predviđa slobodno zaposlenje akademski obrazovanih stranaca iz novih članica EU-a. Snižavaju se i kriteriji za uvoz stručnjaka iz ostatka svijeta. Prihod kojim su dosad morali dokazati kako bi u Njemačkoj dobili boravišnu dozvolu snižen je s 86.000 na 63.000 eura godišnje.
 
"Želimo najbistrije glave dovesti u Njemačku", rekao je ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schaeuble. Istodobno je vlada rok za otvaranje granica i za nižekvalificirane radnike iz istočnih članica EU-a produljila do 2011.
 
"Moramo prvo iskoristiti svoje radne potencijale", rekao je ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schaeuble.
 
 
 
Razlozi odlaska 'mozgova'
 
Kada se govori o razlozima odlaska, većina istraživanja su utvrdila su se kao najvažniji razlozi za odlazak pokazali materijalni razlozi (lakša i brža zarada, veća plaća...) zatim razvojni razlozi (usavršavanje, bolji uvjeti rada...) a tek onda društveni razlozi (neizvjesnost, loša gospodarska situacija...).
 
Izraženiju namjeru za odlazak imaju studenti s višim ocjenama te željom za višim stupnjem usavršavanja, tj. oni koji su nezadovoljni mogućnostima za usavršavanje i zaposlenje u Hrvatskoj, te oni koji imaju rodbinu u inozemstvu, podršku i pomoć pri snalaženju, informiranje o uvjetima u inozemstvu, kao i studenti s negativnijom procjenom materijalnih prilika i gospodarske situacije koji ne očekuju poboljšanja u budućnosti.

U namjeri odlaska ne razlikuju se studenti različitog spola, različitog stupnja obrazovanja roditelja, studenti s različitih fakulteta kao niti oni s različitim procjenama vlastitog standarda.
 

   
Rezultati istraživanja Ive Šverko
 
Analizom odgovora ispitanika u istraživanju Ive Šverko (Neke psihologijske determinante "odljeva mozgova" u Hrvatskoj, Filozofski fakultet, Zagreb), utvrđeno je pet značajnih determinanti namjere odlaska u inozemstvo.
 
To su:

a) razlika u percepciji mogućnosti ostvarenja vrijednosti priznanja u inozemstvu i u Hrvatskoj,
 
b) razlika u percepciji mogućnosti ostvarenja vrijednosti pripadanja,
 
c) obrazovne namjere,
 
d) bliskost s osobama u inozemstvu
 
e) spol 

Varijabla "spol" djeluje posredno na namjeru odlaska jer je povezana s vrijednostima "pripadanja" i "priznanja" koje studentice procjenjuju važnijima od studenata.
 
To znači da će odlasku biti sklonije osobe s percepcijom većih mogućnosti ostvarenja vrijednosti priznanja i pripadanja u inozemstvu, oni s višim obrazovnim namjerama, s rodbinom koja već živi u inozemstvu te muškarci.
 
U objašnjenju varijance namjere odlaska u inozemstvo značajnijima su se pokazali motivacijski (a, b, c) nego sociodemografski faktori (d, e).

Povećavati motivaciju znanstvenika i stručnjaka za ostanak
 
Iz svega dobivenog proizlazi da na "odljev mozgova" iz Hrvatske treba djelovati oblikovanjem okolnosti koje će povećavati motivaciju znanstvenika i stručnjaka za ostanak.
 
Dakle, nužno je omogućiti studentima da koriste stečena znanja i napreduju sukladno zalaganju i trudu koji ulažu u znanost. Također bi trebalo osigurati adekvatne uvjete za istraživački rad kao i podršku države u tom pogledu.
 
Svakako je važno da mladi intelektualci imaju osiguranu egzistenciju i priznati status te da svoje životne vrijednosti mogu ostvariti u vlastitoj zemlji.
 
Pod takvim (i drugim sličnim) okolnostima smanjila bi se želja (i potreba) mladih stručnjaka za odlaskom. Time bi potencijal koji oni predstavljaju bio temelj napretka naše a ne neke druge zemlje.