Hrvatski turizam

ŠTO PREDVIĐA STRATEŠKI MARKETING PLAN HRVATSKOG TURIZMA DO 2018. GODINE

Do 2018. godine u privatnom smještaju 82.000 postelja manje

Piše: Ružica Mikačić / Slobodna Dalmacija
Foto: Željko Šop / CROPIX

Ponavljam, vrijeme babe Mare koja na ulici nudi sobu je prošlost.

Tko danas uopće putuje a da ne zna gdje će spavati pored tolikih mogućnosti on-line i agencijskih rezervacija,  kaže mr. Niko Bulić, direktor Hrvatske turističke zajednice, komentirajući kako su takvu njegovu izjavu neki mediji prenijeli kao “ukidanje privatnog smještaja”, što, naravno, nema veze sa stvarnošću.

Obiteljski hoteli

Privatni smještaj, naime, jedan je od onih segmenata naše ponude koji bi Strateškim marketing planom (SMP) hrvatskog turizma, koji je izradila španjolska tvrtka THR i “Horwath Consulting”, u sljedećih deset godina trebao doživjeti najveće strukturalne promjene.

Naime, dok se po projekciji SMP-a, koji govori što bismo htjeli da Hrvatska bude u turizmu 2018. godine, broj hotelskih soba, resorta i nautičkih mjesta udvostručuje te broj obiteljskih hotela povećava za čak sedam puta u odnosu na današnji, jedini smještajni udio koji bi svoje kapacitete u Hrvatskoj trebao smanjiti za čak 82 tisuće postelja u idućih deset godina jesu privatni apartmani i sobe.

Umjesto današnjih 432 tisuće postelja koliko ih je u kućanstvima koja se bave iznajmljivanjem, 2018. godine trebalo bi ih biti 350 tisuća i njihov udio u kapacitetima države bi se smanjio na 37 posto sa sadašnjih visokih 48 posto.

Veći dio apartmana trebao bi se orijentirati na ponudu malog i obiteljskog hotelijerstva u kojemu bi se, umjesto današnjih sedam tisuća postelja, trebalo naći čak 50 tisuća postelja.

To je jedini način da se zaštiti prostor od novih gradnji i usluga dovede na razinu kvalitete koja se želi, tvrde stručnjaci koji su izradili SMP, odgovarajući na temeljno pitanje: što bismo željeli da Hrvatska u turizmu bude za deset godina?

Da bi se došlo do željenih poslovnih rezultata, Hrvatska za deset godina na tržištu mora imati 950 tisuća postelja, od čega 350 tisuća u privatnom smještaju, 250 tisuća u hotelima (velikim i malim), u turističkim resortima 105 tisuća postelja, te u kampovima 140 tisuća mjesta.

Cilj je kvaliteta

U nautičkom turizmu gostima bi se umjesto sadašnjih 15 tisuća vezova ponudilo dvostruko više, 30 tisuća vezova.

Naravno da će želje i pritisak prema gradnjama velikih turističkih kompleksa uz more biti znatno veći, ali ako se ne želi ugroziti prostor i obala, mora se ostati u okvirima održivog razvoja, kako nam nekontrolirani rast kapaciteta ne bi ugrozio turistički razvoj.

Cilj je kvaliteta smještaja i usluge, a ne puki fizički rast broja postelja.