DUGI RAT

"Otvoreni dani" i Festival znanosti potvrđuju da naši znanstvenici sve više shvaćaju važnost da se na zanimljiv i pristupačan način prikazuje svijet znanosti široj javnosti, odnosno onima koji se ne bave znanošću. To prepoznaju i hrvatski mediji koji se zadnjih godina pojačano interesiraju za znanost i obrazovanje, pa su i »Otvorene dane« kvalitetno i profesionalno pratili. Broj posjetitelja ovih manifestacija pokazao je da u hrvatskoj javnosti raste interes za znanost, koja je osnovica svekolikih znanja, u skladu s tvrdnjom starogrčkog filozofa Aristotela (384. - 322. godine prije Krista) da "svi ljudi po prirodi imaju želju za znanjem"...

ZNANOST, OBRAZOVANJE i MEDIJI

Pojačan interes za znanost i obrazovanje

Piše: Olga Carević, Dražen Vikić-Topić / Vjesnik 
Izvor: Vjesnik

Prije nekog vremena Institut Ruđer Bošković organizirao je »Otvorene dane« tijekom kojih su svi zainteresirani građani Republike Hrvatske, ali i stranci, tri dana slobodno mogli dolaziti na tu znanstveno-istraživačku instituciju. Tom hvalevrijednom inicijativom Institut se pridružio manifestacijama popularizacije znanosti, koje se već šestu godinu za redom održavaju u Hrvatskoj, u okviru Festivala znanosti.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Mladen Žinić naglasio je da je Institut najveća hrvatska istraživačka institucija u prirodnim i biomedicinskim znanostima. Zapošljava 580 znanstvenika, od čega 224 znanstvena novaka koji rade u područjima eksperimentalne i teorijske fizike i kemije, molekularne biokemije i medicine, ekologije, istraživanja mora i računarstva.

Institut je u 2007. godini 'proizveo' oko 22 posto hrvatskih znanstvenih radova objavljenih u svjetski priznatim znanstvenim časopisima, dok je istodobno zapošljavao oko šest posto znanstvenika u Hrvatskoj.

Znanstveni se rad na Institutu provodi u 84 znanstveno-istraživačka laboratorija, koji su razmješteni u jedanaest zavoda i tri centra. Istražuje se putem 129 temeljnih znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), a istodobno se radi i na 56 međunarodnih znanstvenih projekata, uključujući 19 projekata koje financira EU putem Šestog okvirnog programa. Pored toga, radi se i na petnaest primijenjenih i tehnologijskih projekata koje podupire Svjetska banka i MZOŠ.

Znanstvenici Instituta surađuju na nizu projekata s domaćom privredom: Plivom, Belupom, Končarom, Agrokorom, Podravkom...

Velikom znanstvenom knjižnicom Instituta služi se cijelokupna istraživačka zajednica Hrvatske. Na razini države knjižnica vodi brigu za više bibliografskih baza podataka, na primjer CROSBI, HRČAK, Tko je tko u hrvatskoj znanosti..., te sudjeluje u nizu informatičkih projekata važnih za knjižničarstvo.

Ruđerovi znanstvenici sudjeluju i u obrazovnom procesu u više od 80 kolegija na dodiplomskoj i diplomskoj nastavi i u više od 200 kolegija na poslijediplomskoj nastavi, na svih sedam sveučilišta i desetak veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj.

Jedna od zadaća Instituta je primjena znanstvenih rezultata, zbog čega je osnovana tvrtka Ruđer inovacije d.o.o., koja je u vlasništvu Instituta. Misija tvrtke je zaštita intelektualnog vlasništva i komercijalizacija znanja poteklih s Instituta, ali i iz drugih akademskih institucija, tvrtki i od privatnih osoba.

Na Institutu je pokrenuta i komercijalna visokotehnološka spin-off tvrtka Chirallica d.o.o., temeljena na znanju višegodišnjih znanstvenih istraživanja u području kiralnih molekula.

Za posjetitelje »Otvorenih dana« organizirani su pokazni eksperimenti u 16 laboratorija ('punktova').

Teme punktova su bile: Moderni 'krojači' materijala; Pretražni elektronski mikroskop - pogled u 'nevidljivi' svijet; Kako svijetle nanokristali?; Putovanje u prošlost; Organska kemija u svakodnevnoj upotrebi; Jezgre atoma - mali magneti; Morski nanosvijet; Upoznajte bakteriju otpornu na zračenje; Spektroskopija - od ekologije do forenzike; Čudesni svijet molekula i kristala; Pažnja! Kozmičke zrake vas bombardiraju; Kako se čita DNA?; Alisa u zemlji informacija; Imate li vi i vaš kućni ljubimac kamence istog sastava?; Nuklearna fizika i akceleratori - od atomskih jezgri do zvijezda; Slaganje mozaika bolesti - novi pristupi liječenju.

Pored toga, u dvije predavaonice Instituta svakih pola sata naizmjenično znanstvenici Instituta su držali znanstveno-popularna predavanja. Potrebno je, stoga, pohvaliti cijeli Organizacijski odbor »Otvorenih dana« na svemu ovome!

»Otvoreni dani« i Festival znanosti potvrđuju da naši znanstvenici sve više shvaćaju važnost da se na zanimljiv i pristupačan način prikazuje svijet znanosti široj javnosti, odnosno onima koji se ne bave znanošću.

To prepoznaju i hrvatski mediji koji se zadnjih godina pojačano interesiraju za znanost i obrazovanje, pa su i »Otvorene dane« kvalitetno i profesionalno pratili.

Broj posjetitelja »Otvorenih dana« pokazao je da u hrvatskoj javnosti raste interes za znanost, koja je osnovica svekolikih znanja, u skladu s tvrdnjom starogrčkog filozofa Aristotela (384. - 322. godine prije Krista) da »svi ljudi po prirodi imaju želju za znanjem«.