Ponedjeljak, 08 Rujan 2008
 Ovih dana kada se svode računi učinka glavnog dijela turističke sezone, Hrvatska bi mogla svjetskoj turističkoj javnosti ponuditi samo njezin i do sada nezabilježen način (pro)cjenjivanja uspješnosti turističkog posla inauguriran kod nas proteklih mjeseci kroz mjerenje dužine kolone na prilaznim cestama prema moru! Cijelog ljeta trajao je medijski teror po kojemu se sezona ocjenjivala samo na dionici autoceste od Zagreba do Svetog Roka i ovisno o tome koliko kilometara automobila je stajalo ispred ili iza tunela, uzimalo se kao ključan dokaz kvalitete svega što se u našem turizmu radi. Ne čudi stoga da u zemlji u kojoj se sezona ocjenjuje u kilometrima već u rujnu započnu i oštre polemike o njezinoj uspješnosti ili neuspješnosti, pa čak i sumnje u državnu statistiku koja “broji” one koji se odmaraju kod nas. Jesu li najizdašniji turistički mjeseci donijeli žetve koliko se očekivalo, tko je zadovoljan, a tko ne špicom sezone, je li nam došlo više ili manje gostiju, zašto nam neki očekivani nisu došli, a oni drugi su nas iznenadili brojnošću, troše li gosti koliko smo mi planirali ili koliko oni žele...?SVOĐENJE RAČUNA GLAVNOGA DIJELA TURISTIČKE SEZONE 2008. GODINE
Krah privatnih iznajmljivača
Kriza se najbolje vidjela po polupraznim apartmanima u lipnju, a ni srpanj nije bio puno berićetniji za neorganizirani “zimmer frei”. Oni koji rade uz posredovanje agencija prošli su bolje
Piše: Ružica Mikačić / Slobodna Dalmacija Izvor: Slobodna Dalmacija
Ako je gostiju manje, onda se tvrdi kako borave „na crno“ pa ih je zato manje u statistikama, a kad ih je više, onda se tvrdi da su inspekcije dobro radile svoj posao pa je zato više prijavljenih. Jesu li, uostalom, državne statistike frizirane ili su realne i je li Hrvatska na pravom ili krivom turističkom putu, ide li naprijed ili stagnira u turizmu?!

Dobitnici i gubitnici
Kako god okrenuli, jasno je da uvijek postoje dobitnici i gubitnici u sezoni, samo je pitanje koji su glasniji. U ljetu 2008. godine najveće probleme u poslovanju imale su agencije i turoperatori koji će ljeto koje još traje pamtiti po stresnim i nikad neizvjesnijim poslovnim rezultatima, jer se trend dolazaka u Hrvatsku mimo agencija nastavlja.
Turoperatori će dovesti oko 3,5 milijuna gostiju, a individualno će ih stići dvaput više. Baš kao da državi nimalo nije stalo do produženja sezone, ukinuli su im nulti PDV, ukinute su subvencije turoperatorima za aviočartere, zbog čega se aviosezona skratila na najmanju moguću mjeru (od lipnja do rujna!), poskupjelo je gorivo pa su i transferi postali neprofitabilni, izleti skuplji, a “last minute” ponuda pojela je i zadnju šansu za zaradu oko 900 u Hrvatskoj registriranih agencija.
- Agencije se prilagođavaju tržištu, ali turoperatori su u velikim problemima. Oni su izloženi golemim rizicima na međunarodnom tržištu, kriza putovanja traje i u novoj marketinškoj koncepciji to valja uzeti u obzir i mijenjati dosadašnju promidžbu okrenutu individualcima – kaže Ivan Pukšar, predsjednik UHPA-e.
Drugi veliki gubitnik ovogodišnje sezone sigurno je veći dio od oko 52 tisuće privatnih iznajmljivača koliko ih ima u Hrvatskoj i koji na tržište stavljaju oko 470 tisuća postelja. Dio njih je jednostavno vrijeme i tržište pregazilo!
To se najbolje vidjelo u polupraznim apartmanima u lipnju, a ni srpanj nije bio puno berićetniji za neorganizirani “zimmer frei”. Oni koji rade uz posredovanje agencija prošli su bolje, a najbolje oni koji uz agencije imaju i on-line rezervacije, koje čine već i do 30 posto bukinga u pojedinim razdobljima.
Potpuno je jasno da je na tržištu apartmana došlo do zasićenja i ponuda toga smještaja na Jadranu, iako još uvijek s najviše udjela u prometu (32 posto), prerasla je potražnju.
Prema nekim procjenama, na Jadranu već sad ima “viška” oko sto tisuća postelja u apartmanima! No, kako se svake godine na tržište bez kontrole i strategije stavi po desetak tisuća novih postelja upravo u takvim objektima, jasno je kako će svaka nova sezona za njih biti sve teža.
U hotelima su sezonom mahom zadovoljni, iako je u cijenama bilo lutanja. Dio njih je zbog renoviranja i značajnih poskupljenja bilježio i do 10 posto manje dolazaka, ali prihod je nekima veći i za 15 posto. Što kažu na brojke?
- Nitko u državi nema interesa od toga da bilo što frizira u brojkama, što će mu to?! Pa što bi lagali sami sebe. Broj noćenja gostiju i zarada jedini su relevantni podaci o sezoni, a oni su definitivno bolji nego lani.
Što se dolazaka tiče, oni su relativni, ovisno o tome koliko je koji gost “pokretan” pa mijenja mjesta boravka na Jadranu, ali “arrivals” (dolasci) su kategorija statistike koju koristi Svjetska turistička organizacija WTO – kaže Veljko Ostojić, direktor “Rivijere Poreč”.
Sve u svemu, grešaka i promašaja u ljetu 2008. je bilo i oni su se osjetili prije svega u sferi cijena, ali i usluge. Griješila je država nespretnim donošenjem, pa povlačenjem nekih pravilnika, HTZ se oslonio na individualce, ugostitelji su se “zaigrali” s cijenama u špici, a privatni iznajmljivači zaboravili da tržište ima svoje limite...
Ako iz toga izvuku pouke, 2009. bit će manje stresna.
Rekordni rujan
U hotelima je popunjenost u dosadašnjem dijelu ovogodišnje sezone bila dobra, a očekuje se rekordan rujan. Tako barem tvrde čelnici najvećih hotelskih tvrtki i grupacija koji mahom bilježe dobar promet i zaradu.
U Jadranskim luksuznim hotelima, Valamaru, BluSun hotelima, Maistri, Solarisu, Falkensteiner-Boriku, Liburnija rivijera hotelima i drugima, koji čine najveći dio od oko 150 tisuća postelja u hotelima i oko 212 tisuća mjesta u kampovima, govore o dobroj zaradi. Štoviše, ne može se naći hotelijera u državi koji će se javno požaliti na sezonu.
Prihod od turizma
2000. godina 3,128 mlrd. eura 2001. 3,749 mlrd. eura 2002. 3,961 mlrd. eura 2003. 5,573 mlrd. eura 2004. 5,506 mlrd. eura 2005. 5,999 mlrd. eura 2006. 6,293 mlrd. eura 2007. 6,748 mlrd. eura 2008. (plan) 7,000 mlrd. eura
Kapaciteti i popunjenost
hoteli 114.032 kreveta - 132 dana popunjenosti kampovi 212.750 mjesta - 61 dan popunjenosti kućanstva 421.378 kreveta - 41 dan popunjenosti |