TURIZAM
 
Hrvatski turizam dosegao je svoj plafon
 
Piše: Luka Filipović / T-Portal
Izvor: T-Portal
 
Svi koji rade u turizmu slažu se da ovogodišnja turistička sezona može dobiti prolaznu ocjenu. Naravno da u tome prednjače Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, dok sa nešto manje zadovoljstva progovaraju veliki hotelijeri. Oni u prvi plan guraju zaradu koja je, ističu, dovoljna tek za preživljavanje.

Porast troškova energije, hrane, radne snage, skriveni nameti te nepovoljan tečaj kune prema euru doveli su do općeg rasta troškova. Ionako niska profitabilnost, tek oko jedan posto na uloženi kapital, još više je srozana.
 
U takvim uvjetima, žale se hotelijeri, velik je rizik ulaziti u nove investicije, pogotovo dok rastu bankarske kamate.
 
Statistički gledano, ovogodišnja turistička sezona čini se zadovoljavajuća. Za tri posto porastao je broj turističkih dolazaka, a za četiri posto noćenja, dok bi prihod trebao biti na razini prošle godine - oko sedam milijardi eura.
 
No stare boljke – nedostatak kvalitetnog smještaja, niska profitabilnost, visoke cijene, nedostatak sadržaja – hrvatsku turističku industriju i dalje čine nekonkurentnom na svjetskom tržištu i ranjivu na krizu koja će, potaknuta financijskim krahom u SAD-u, pogoditi globalni turizam.

Istra nema niti jedan hotel s pet zvjezdica
 
Nove investicije, u hotele s četiri i pet zvjezdica, nužne su hrvatskom turizmu kako bi napravio kvalitativni iskorak. Trenutan raspored smještajnih kapaciteta je još uvijek nepovoljan.
 
Najveći broj kreveta je u privatnom smještaju i kampovima, a tek onda slijede hoteli, od kojih je većina s tri zvjezdice.
 
Hrvatska trenutno ima samo 16 hotela s pet zvjezdica, od kojih su tri u Zagrebu, a osam u Dubrovniku. Istra, jedna od naših najjačih turističkih županija, još uvijek nema nijedan hotel najviše kategorije!
 
'Samo u hotele ove godine je uloženo 5,5 milijardi kuna i očekujemo da će to iduće godine znatno podignuti kvalitetu smještaja. Istina je da bez vrhunskih hotela teško možemo očekivati i rast broja platežno imućnijih gostiju. Jedan od prioriteta ove vlade je rješavanje pitanja turističkog zemljišta. Jasno nam je da je to dosad, između ostalog, kočilo investitore', rekao je za T-Portal ministar turizma Damir Bajs.
 
Upravo neriješeno pitanje zemlje i niska profitabilnost hrvatske turističke industrije označeni su kao glavni krivci za to što se na našoj obali još uvijek nisu pojavili veliki svjetski hotelski brandovi, poput Ritz Carltona, J. W. Marriotta ili Grand Hyatta.
 
Oni bi zasigurno pomogli u pozicioniranju i konkurentnosti hrvatskog turizma, ali imaju nezgodnu osobinu da sami diktiraju uvjete kad, gdje i koliko će graditi.
 
'Otvoreni smo za sve investitore, a neka svjetska imena su se pojavila i kod nas (Hilton i Le Meridien, op. a.). Ali mi ne možemo slijediti primjer jedne Španjolske ili Turske. Ne možemo dopustiti betonizaciju obale. Moramo njegovati naše posebnosti, u kojima je moguć suživot hotela i destinacije', istaknuo je Bajs.
 

Zakon o turističkom zemljištu
 
Zakon o turističkom zemljištu trebao bi riješiti zavrzlamu koliki dio tog zemljišta pripada hotelu a koliki ostaje državi ili lokalnim vlastima te visinu naknade koje bi hotelijeri plaćali za njegovo korištenje.
 
Kad bi taj važan zakon trebao ugledati svjetlo dana ministar nije htio precizirati.
 

Naša konkurencija su Crna Gora i Albanija
 
Hrvatski turizam u ovakvom obliku dostigao je svoj limit. Dosad smo prvenstveno živjeli od gostiju iz susjednih zemalja - Austrije, Slovenije, Češke, Italije - koji su na hrvatski Jadran dolazili uglavnom zbog navike i blizine. Pojavom novih jeftinijih turističkih destinacija, poput Bugarske, Rumunjske i Crne Gore, situacija se zakomplicirala.
 
Vidljivo je to zadnjih nekoliko godina, a i ove sezone došlo je do pada broja gostiju s tradicionalnih tržišta. Manji je broj Nijemaca, Talijana i Čeha. Naravno, svoju zaslugu za njihov nedolazak ima i teška gospodarska situacija. Nastalu rupu donekle su popravili gosti iz Skandinavije, Nizozemci, Rusi, ali pitanje je hoće li oni doći i iduće godine.
 
'Teško. Imate primjer Francuza. Hrvatska je bila novost na tržištu i zahvaljujući određenom sentimentu preko našeg partnera turoperatora došao je znatan broj francuskih gostiju. Broj koji se godinu kasnije u potpunosti istopio.
 
Hrvatska nije ispunila njihova očekivanja što se tiče odnosa cijene i kvalitete usluge. Danas od tih istih Francuza imamo upite za Crnu Goru i, sve više, Albaniju. To je naša konkurencija', rekao je Marko Vojković, predsjednik uprave Adriatica.neta, najveće hrvatske turističke agencije.
 

Dubrovnik nije elitna destinacija
 
Iduća godina za hrvatski turizam bit će izuzetno teška. Svjestan je toga i ministar Bajs, ali ipak optimistično za 2009. najavljuje dva do tri posto veći broj dolazaka i rast prihoda na 7,3 milijarde eura.
 
Stručnjaci upozoravaju da će gospodarska kriza i inflacija najviše pogoditi upravo one slojeve stanovništva koji čine većinu hrvatskih gostiju – sa slabijom platežnom moći. Viša kategorija turista neće toliko osjetiti udar na svoj džep, ali za takve mi ionako nemamo što ponuditi.
 
'Mi nemamo elitnog turizma. Dubrovnik, ako je suditi po popratnim sadržajima, nemamo pravo zvati elitnom destinacijom. To je jedna klasična budget destinacija sa skupim hotelima. Ostatak ponude nema veze s turizmom visoke kategorije. Hrvatska kao destinacija ne postoji na globalnim turističkim kartama i to se ne može na brzinu promijeniti. Osobito u vrijeme kad investitori i nisu baš raspoloženi za rizik', istaknuo je Vojković.
 
Situaciju bi donekle trebala popraviti dva izuzetno bitna dokumenta – dubinska analiza turizma i strategija razvoja – najavljena za iduću godinu.
 
Najvažnija hrvatska gospodarska grana tako bi napokon dobila odgovore na pitanje gdje je u odnosu na konkurente i koji joj je cilj. Samo, zbog čega je na te odgovore trebalo čekati skoro 20 godina?