Detalj iz Opcine Dugi Rat ...
Dugoratski FORUM ... KNJIGA POSJETITELJA ... KONTAKT INFO ... Pregled zadnjih VIJESTI po kategorijama ... FOTOGRAFIJE ... IGRICE ... SMIŠNICA dana ... SITE MAP / Shema stranica ...

  Naslovnica arrow Novosti... arrow Kultura arrow Europeana digitalna nasljednica Aleksandrijske knjižnice Petak, 12 Oľujak 2010  
Europeana digitalna nasljednica Aleksandrijske knjižnice   PDF  Ispis  E-mail 
Autor clanka Piše Milan Lazarević / SD   Citatelji 502 čitanja, Komantari 0 komentara, Ocjena:starstarstarstarstar / 1
Slabo Najbolje
Ponedjeljak, 05 Siječanj 2009
EuropeanaEuropska digitalna knjižnica Europeana, kojom se otvara nova stranica u povijesti kulture Starog kontinenta, konačno je uspješno otvorena u drugom pokušaju - uoči samog Božića. Prije toga, to se pokušalo 20. studenog, dosta diskretno, upravo zbog problema koji su se mogli očekivati u kontekstu velikog zanimanja javnosti.  Sustav nije izdržao iako je multijezični portal www.europeana.eu pridržan na još tri servera, uz početna tri. „Udar" od deset milijuna posjetitelje bio je jači i zatvorio je netom otvoreni site ...

UOČI BOŽIĆA U BRUXELLESU JE U DRUGOM POKUŠAJU OTVORENA  BIBLIOTEKA EUROPSKOG KULTURNOG NASLJEĐA

 Europeana digitalna nasljednica Aleksandrijske knjižnice

Osim najznačajnijih djela kao što su Da Vincijeva Mona Lisa, Danteova Božanska komedija, nude se i zvučni dokumenti - pjesma ptiza iz Britanske knjižnice, snimci svih dijalekata kojimase govori na teritoriju Velike Britanije, zatim rukopisi djela Cervantesa, Joycea, Kafke ...

Piše: Milan Lazarević / slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Potom je otvaranje knjižnice odgođeno i zainteresiranima najavljeno za siječanj. Odlučeno je, ipak, da se maksimalno požuri i da to bude cijeloj kulturnoj javnosti Europe dar za Božić.

Kapacitet servera u međuvremenu je udvostručen, portal funkcionira, ali je kompjutorski sustav i dalje u fazi probe i broj posjetitelja ograničava se dok se kapacitet ne poveća dovoljno i dok ne pokrije zanimanje publike u svakom trenutku.

Uspoređuju je sa slavnom Aleksandrijskom knjižnicom za koju se govorilo da knjizi otvara najšira vrata na cesti k vječnosti.

Ideja stvaranja Europeane proistekla je iz ideje o kulturnoj politici Eropske unije koja se zalaže za stvaranje široko pristupačnog europskog informacijskog društva, odnosno za omogućavanje pristupa svima u europsku kulturu. Inicijator i motor projekta je Francuska, koja je najdalje od svih zemalja svijeta otišla u digitalizaciji svog kulturnog naslijeđa. Start Europeane je praktično „na mišiće" izguran prije kraja godine i francuskog predsjedavanja u EU-u. Za mnoge je ovaj kulturni događaj bio šlag na torti francuskog vođenja Unije.

Neposredni povod za lansiranje ovog europskog projekta uslijedio je s nastankom internetske digitalne knjižnice Google Book Search 2000. godine. Te godine Google je uspio zaključiti ugovore s nekoliko europskih knjižnica, ponudivšiim besplatnu digitalizaciju u zamjenu za mogućnost da njihove fondove učini pristupnim u svojoj biblioteci. U Francuskoj je tabu porušila najprije Lionska knjižnica koja je Googleu povjerila digitalizaciju 1,3 milijuna svojih naslova. Na to je reagirala Europska komisija (EK) i formulirala vlastitu strategiju digitalizacije radi omogućavanja najšire pristupnosti europskom kulturnom naslijeđu.

Prvi javni poticaj za stvaranje Europeane došao je od bivšeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca koji je pozvao zemlje EU-a na klasificiranje europskog naslijeđa i omogućavanje najšireg pristupa tom naslijeđu. U prvobitnom projektu Europske digitalne knjižnice (EDL) najprije su sudjelovale nacionalne biblioteke koje su najviše učinile na digitalizaciji svojih fondova i njihovu povezivanju.

Od prošle godine EK nastoji u projekt uključiti muzeje, galerije, zavode za zaštitu spomenika kulture, crkvene i privatne kolekcije i razne posjednike audiovizualnih "nosača" značajnih za europsku kulturu.

Sadašnja Eurepeana je više prototip onog što će biti za godinu i pol dana. Trenutačno nudi dva milijuna naslova; u prvoj fazi učinit će dostupnim ukupno oko 3,5 milijuna, da bi ih sredinom 2010. bilo čak 10 milijuna - knjiga, rukopisa, audiosnimki, filmova, periodika, umjetničkih slika, mapa...

Najveći opskrbljivač je zasad Francuska, koja trenutačno sudjeluje sa 52 posto u sadržaju Europeane, potom Velika Britanija (10 posto), dok je Njemačka malo zastupljena - sa samo jedan posto.

Europeana

Osim najznačajnijih djela kao što su Da Vincijeva Mona Lisa, Danteova Božanska komedija..., na www. europeana.eu nude se i izvanredni zvučni dokumenti - pjesma ptica iz Britanske knjižnice, snimke svih dijalekata kojima se govori na teritoriju Velike Britanije, rukopisi djela Cervantesa, Joycea, Kafke...


Basnoslovne investicije

Europska komisija planira investirati 120 milijuna eura u sljedećih nekoliko godina u razvoj informacijske tehnologije i metodike radi omogućavanja najšireg pristupa, čuvanja i zajedničkog korištenja europskoga kulturnog naslijeđa, kao i još 40 milijuna u projekt prevođenja naslova na sva 23 službena jezika EU-a. S time je u vezi financiranje aktivnosti i tehnologija na području automatskog prevođenja koje omogućuju pristup u svim ovim službenim jezicima EU-a. Troškove „prevođenja" svoga kulturnog naslijeđa u digitalnu formu snosit će same zemlje članice, a procjenjuju se na 250 milijuna eura.

Za funkcioniranje same Europeane brine se 40 ljudi, sa sjedištem u nizozemskom Haagu, a troškovi biblioteke procjenjuju se na oko 2,5 milijuna godišnje. EK priprema i financiranje niza drugih manjih programa koji se nadovezuju - na primjer, program za metodiku popisa i obrade podataka, prijevode i slično.

Digitalizacija kulturnog naslijeđa pregolem je zadatak. Na njemu je pao i moćni Microsoft, dugo najveća i najprofitabilnija tvrtka na svijetu, sada još uvijek ona koja ulaže najviše u znanost i razvoj. Microsoft je, naime, 2006. godine pokušao napraviti svoju biblioteku. Digitalizirao je 750 tisuća dokumenata i odustao.

U Europi je trenutačno u digitalnu formu preveden samo jedan postotak sadržaja fondova nacionalnih biblioteka! Problem su i dosad bile financije, a sa širenjem financijske i ekonomske krize, taj će problem rasti jer je ovaj projekt računao da će u digitalizaciji sudjelovati ne samo države članice nego i privatni sektor.

Cilj Europeane je spajanje europske kulture preko granica zemalja članica, te da istovremeno izrazi i njihovu različitost i posebnost. U ovom trenutku, je, međutim, u Europeani i više od 50 posto francuskih sadr-žaja. To će se mijenjati, no promjena bi morala ići brže. Već zbog toga stvara se određena skepsa, pa i odbojnost prema ovom projektu.

Među američkim stručnjacima dosta ih je koji misle da je cijela ova ideja izmišljena da bi Francuska postigla veliku prednost koju ima time što je prva i najviše učinila na digilitalizaciji kulturnog naslijeđa, da bi tako povratila svoje pozicije, uzdrmane prevlašću engleskog jezika i anglosaksonske kulture. No, čuju se kritički glasovi i u samoj Francuskoj, na primjer na takozvanom Avignonskom kulturnom forumu, na kojemu je postavljeno pitanje mora li se ulagati toliko novca u virtualni svijet - na štetu žive umjetnosti.

No, objektivni analitičari ne propuštaju ukazati da problem ovog projekta nije u Francuskoj, odnosno u tome što je ona toliko ispred, nego u tome što je digitalizacija u većini zemalja nedopustivo zanemarena i prepuštena birokratima, ignorantima i indiferentnima prema suvremenim potrebama kulturne komunikacije i zajedništva.


Modeli financiranja

Tek se počeo rješavati delikatan problem s autorskim pravima. Na tome zamalo nije krahirao Google Book Search. Tek jesenas ovoj tvrtki je pošlo za rukom da se, poslije tri godine, dogovori s glavnim američkim nositeljima autorskih prava.

Europeana pretpostavlja da se taj problem ima najprije rješiti u digitalizaciji na nacionalnoj razini pa će onda biti lakše na razini europskog kulturnog naslijeđa...

Postavlja se i pitanje održivosti" Europeane jer je ne može vječito financirati EK. Razmatraju se i mogućnosti samofinanciranja, odnosno komercijalizacije projekta. Ti sadržaji bi se mogli koristiti ne samo za znanost i istraživanja nego i u turizmu, razmišlja se o povezivanju s operatorima mobilne telefonije i korištenju sličnih opcija kao kod Google Map i Google Earth.

Ovaj golemi projekt, kako se upozorava na kraju, ne bi trebao postati konzerva „stare dobre Europe", već bi se morao ubudućnosti spajati sa sličnima u Aziji, Americi, Australiji ...

Zadnja Promjena ( Ponedjeljak, 05 Siječanj 2009 )   Komantari (0) Komentiraj...


Komentari  Komentirajte ovaj članak ...

Ime (obvezno)

E-Mail (obvezno)


Vaš e-mail NEĆE biti prikazan na stranicama site-a i samo ga naš administrator može vidjeti

Vaša internet stranica


Vaši postovi mogu povrijediti druge osobe. Molimo Vas da odgovorno koristite
mogucnost anonimnog post-anja i istupa u javnosti. Hvala!
Znam te...

Komentar
Molimo ne koristite nikakve navodnike (',") u tekstu komentara. Hvala!
Eh da, Stani još malo... Prije no što mi išta kažeš,
provjeri da li tvoj komentar zadovoljava
'Test trostrukog kriterija'.


©2003 Review Script 0.5.2

Tko je još s nama i gdje se nalazi?

 "Laganje je dopušteno samo u dva slučaja: kada treba spasiti ljudski život, i kada treba dati kompliment ženi."
 Indijska izreka


Osnovna škola Jesenice

Vezane vijesti
Skupština KUD-a Dalmacija
Otvoreno pismo prijateljima i dušobrižnicima KUD Dalmacija
Vesna Mladin: Želim suditi u Europi!
Dan ružičaste vrpce
'Omiljeni' monopolisti najbolji u posezanju u naše novčanike
Za udruge: Program Europa za građane
Digitalna europska knjižnica srušila se od prevelike posjete
Propuštenih dvadeset godina
Europi prijete socijalni i politički nemiri
Zapisnik s skupštine KUD-a 'Dalmacija'
Balkan i srednja Europa - iduće velike žrtve gospodarske krize
Žižek: Europa mora još jednom otkriti socijalizam
Samo proizvodnja Hrvatsku spašava
Natječaj za učenike: Moja ideja za dugoratsko i europsko sutra
Rukomet: Dječaci RK HD osvojili Mitteleuropa Adria Cup 2009
Informacijsko društvo 21. stoljeća
'Moja prva mamografija' u petak u Omišu
Gostovanje KUD-a 'Dalmacija' na festivalu folklora u Ankari
Moć kulturne baštine
Primjer Istre
Pomoć vlada JI Europe lokalnim vlastima
Na pragu digitalizacije
Dvije strane turističke medalje
Ivo Pervan: Pozovimo turiste na fotosafari
Zaštićeno još 7 hrvatskih kulturnih fenomena ali ne i soparnik
Kulturizam: Borba za Unescovu listu
Hotelu ‘Lav’ četiri ‘turistička Oscara’
Zatočena baština
Šjor Branko Šegović, čovjek koji je Dalmatince naučio folkoru
Nove Knjige: 'Pričaj mi o Europi' Slobodana P. Novaka
Najstarije sačuvane hrvatske novine i časopisi dostupni svima
Neoorijentalistički bal pod maskama

Zadnji članci
Clanak Opet odron na cesti, ovaj put na Gajinama
Clanak Uspjeh GŠ Lovro pl Matačić na natjecanju učenika
Clanak Čuvari nade u kriznom periodu
Clanak Mitski život klasika
Clanak Raspisani izbori za članove vijeća mjesnih odbora
Clanak Novo u kinima
Clanak Pobuna EPH-ovih profesionalaca?
Clanak Ljubav je smisao života..
Clanak Rukomet (M): Poskliznuli se na Opuzenu
Clanak Bezimeni komentatori ne pridonose kvaliteti novina
Clanak Nogomet: Raštane - Omiš 5:0
Clanak Pogledajte ovaj film prije nego ponovo prevarite voljenu osobu!
Clanak Košarka (Ž): Studenac Omiš - Jolly JBS 45:93
Clanak Prva predstava Gradskog teatara Mali Princ oduševila gledatelje
Clanak Nogomet: Orkanova tri za tri
Clanak Pjesnik svjetlosti i slobode
Clanak Rukomet (Ž): Napokon pobjeda!
Clanak Obilježavanje Međunarodnog dana žena
Clanak Košarkaški derbi: Jolly žedan na Studencu?
Clanak Šerif ugostio pa optužio prijatelja za krađu 190.000 kuna
Clanak Osmi Mart: Nepravedno zaboravljeni praznik
Clanak Nogomet: Orkan - Croatia 3:0
Clanak Rukomet: Prvi poraz Hrvatskog dragovoljca
Clanak Legendarni brico Marko Balić zatvorija butigu
Clanak Žene, pokrenite se!
Clanak Arsen, Gabi i Matija nastupili u prepunom ‘INmotionu’
Clanak Premijera 'Bazena u dvorištu' Gradskog teatra Mali princ Omiš
Clanak Dragi ravnatelju,..
Clanak Kraljevstvo za strijelca!
Clanak Dan pranja vlastite savjesti
Clanak Dobri ljudi u kuhinji na sajmu GAST
Clanak Novo u kinima
Clanak Nedjelja, 15 h: Orkan - Croatia
Clanak Rukometno popodne na Gripama
Clanak Podstrana: Vlasnici 'Lava' tvrde da posrnuli hotel još nije prodan
Clanak Subota, 15 h: Omiš - Primorac 1929
Clanak Šestanovac: Slučaj sprege s visokom politikom
Clanak GAST: Ruralni turizam u dalmatinskoj zagori
Clanak Koncerti: Arsen u 'Lava'
Clanak Svečana splitska premijera filma 'Na Putu'

Glavni Izbornik
 Naslovnica
 Novosti...
 Kategorije...
 Skupni pregled
 Aktualnosti
 Gospodarstvo
 Turizam
 Zanimljivosti
 Iz drugih medija
 Odgoj i Obrazovanje
 Lokalna Uprava
 Ideje, Inicijative
 Kultura
 Sport
 Zdravlje
 Lifestyle, trendovi
 Religijske teme
 Iz stranačkog života
 Povijest, obljetnice
 DVD Dalmacija
 Crna Kronika
 Vijesti iz susjedstva
 Arhiva Kronike Duća
 News feeds
 Dugoratski vodič
 Općina Dugi Rat
 Interaktivnosti
 Zanimljivosti
 Servisne info
 - - - - - - - - - - -
 City Guide
 Site map

Zadnji komentari
1: Molim nadležnu službu u Dugom Ra... od crvenkapica
2: jos jedan manji odron sinoć na d... od medin
3: I u Krilu, na Dubokoj, pokraj s... od VIJESTI
4: I u Krilu, na Dubokoj, pokraj st... od aj
5: Stopirano! Kad ćemo više početi... od Administrator
6: baso mi je reka da je odanija ot... od mijo
7: daj mladene prekini ovo je pretu... od xy
8: u zadnjoj liniji je bia problem... od suza
9: ako tribas napunit bateriju kupi... od auspuh od frižidera
10: sve je to u redu al kad se nadu... od vodokotlic

Zadnje u Forumu
1: Prodajem nogometne dresove by DN
2: Re: Sjednica Vijeća by x
3: Re: ZORNICA 2009 VIDEO dokument by zorničarka
4: ZORNICA 2009 VIDEO dokument by Diana
5: Re: Sjednica Vijeća by dugoraćanin
6: Re: Sjednica Vijeća by Netko
7: Re: Sjednica Vijeća by širkan
8: Re: Sjednica Vijeća by dugoraćanin
9: Re: Sjednica Vijeća by dugoraćanin
10: Re: Sjednica Vijeća by dugoraćanin

Postovi u zadnja 4h - 24h

Iz foto galerije

soparnik 0

Recite nam

Anketa

Pretraži Site


© 2003-2007 mbStudio .:. Impressum .:. Kontakt .:. Sva prava autora tekstova i fotografija i njihovih izdavača su pridržana. .:. Uvjeti korištenja
Marketing .:. Pogonjeno Mambo CMS sustavom .:. Originalni dizajn: peekmambo .:. Prilagodbe i programiranje: mbStudio