Kongresni turizam - neiskorišteni zlatni rudnik

Planira se gradnja poslovno-kongresnoga kompleksa u Splitu, Opatiji i Dubrovniku. Iz velikog projekta zasad je ispao Zagreb koji se nije javio na natječaj Ministarstva turizma za sufinanciranje izrade potrebne dokumentacije

Piše: Dobrila Stella i drugi / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

U sklopu projekta podizanja kongresnih centara kao dijela turističke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dosad bila zanemarena, Ministarstvo turizma planira gradnju tri poslovno-kongresna kompleksa u Splitu, Opatiji i Dubrovniku.

Splitu, Opatiji i Dubrovniku već je isplaćeno po 500.000 kuna na temelju potpisanih ugovora s Ministarstvom. Hoće li pak budući kongresni centri biti u vlasništvu gradova ili će se primijeniti model javno-privatnog partnerstva, odlučit će jedinice lokalne samouprave.

Pritom će morati poštovati natječajnu odredbu prema kojoj novi turističko-poslovni kompleksi trebaju biti dostupni svima koji su za njih zainteresirani, doznaje se u Ministarstvu.

Što se tiče Splita, projekt Ministarstva turizma dogodio se u zadnji trenutak. Još do prije nekoliko godina grad je bio rekorder po broju odbijenica za organiziranje velikih međunarodnih manifestacija jer nije imao ni primjerene hotele, a kamoli kongresne centre.

Uz otvaranje novih hotelskih kuća i obnovu postojećih poput >Lava< i >Marjana< kao perjanica kongresne industrije, splitski je turizam, nakon teških godina bez znatnijeg investicijskog ciklusa, učinio velik pomak prema dokidanju poimanja grada kao tranzicijskog središta u kojem se turisti zadržavaju tek da bi razgledali njegovu bogatu povijesnu i kulturnu baštinu.

Da je tome tako, potvrđuju i ohrabrujući podaci iz splitske turističke zajednice prema kojima je ovogodišnji svibanj zabilježio 13 posto više noćenja nego lani, što je izravna posljedica drukčijeg promišljana razvoja splitskoga turizma koji se ne smije ograničiti samo na dva ljetna mjeseca.

Ono što je počelo prije tri godine, a to je preobrazba Splita u vrhunsku turističku metropolu Jadrana, potaknulo je i investitore na ulaganje u turistički sektor čija će kruna biti velebni kongresni centar.

Ministar turizma Damir Bajs ističe da je Split postaje ozbiljan konkurent najpoznatijim turističkim odredištima u svijetu jer sada, osim već poznate gostoljubivosti stanovnika, povoljne klime i savršenog zemljopisnog položaja, dobiva i vrhunske hotele, a time i prigodu da se nametne kao najjači kongresni poslovni centar.

Komplimente je udijelio i potpredsjednik Uprave Hiltona Ulrich Widmer, koji je oduševljen neprocjenjivom kulturnom i prirodnom baštinom >na kojoj mu mogu pozavidjeti mnoge poznatije i razvikanije turističke destinacije<.

Ipak, svi se slažu da Split ne smije živjeti samo od stare slave povijesnoga i kulturnog nasljeđa, jer turisti koji će se diviti 17 stoljeća starom gradu moraju negdje i odsjesti, kao što se i velika kongresna manifestacija ne može održati u hotelu bez primjerene dvorane.

Split mora iskoristiti svoje potencijale za razvoj cjelogodišnjeg turizma te preuzeti ulogu domaćina najvećim svjetskim kongresima i poslovnim skupovima. To više što mu na ruku ide i dobra prometna povezanost s Europom, a to je pak jedan od uvjeta za razvoj vrhunske kongresne industrije.

Gradnja kongresnog centra kapaciteta oko 1500 mjesta planirana je na lokaciji bivše vojarne u Dračevcu koju je Vlada prije nekoliko mjeseci darovala Splitu.

Dračevac i Babin kuk

Gradnja kongresnog centra u Splitu planira se na lokaciji bivše vojarne u Dračevcu. Dubrovnik je odlučio da se kongresni centar gradi u blizini hotelskog naselja Babin kuk, dok je Opatija najdalje odmakla, jer je još prije dva mjeseca počela pripremati natječaj za gradnju kompleksa.

> >Obični< gost dnevno troši 55 eura, a >kongresni< oko 165!

Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, udjel poslovnih ljudi koji putuju svijetom radi sastanaka ima znatan porast koji godišnje doseže i 10 posto te u prosjeku čini čak polovicu prihoda svjetskih hotela. >Industrija sastanaka< usto sudjeluje s udjelom od 20 posto u avionskom prometu te joj je godišnji prihod 300 milijardi eura.

Hrvatska je 2007. godine imala 400.000 kongresnih gostiju, odnosno oko 2700 kongresa s registriranim noćenjima. U prvoj polovici 2008. godine zabilježen je porast broja kongresa od 8,5 posto.

Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da >obični< gosti troše prosječno 55 eura dnevno. Istodobno naši stručnjaci tvrde da je potrošnja >kongresnoga< gosta i tri puta veća, što znači da svaki sudionik kongresa potroši na dan oko 165 eura. Zlatni rudnik, reklo bi se.

Opatija: Tradicionalni spoj kongresnog i lječilišnog turizma

Ministarstvo turizma je prošle godine Opatiji dodijelilo 500.000 kuna za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i plaćanje konzultantskih usluga za gradnju budućega kongresnog centra. To podrazumijeva natkrivanje opatijske Ljetne pozornice na Slatini.

Opatiji već dugo treba velika kongresna dvorana u koju može stati više od 1000 ljudi, jer je u tom gradu sve više događanja koja okupljaju i po nekoliko tisuća sudionika, što onda organizatorima zadaje poprilično velike probleme kada ih treba okupiti na jednome mjestu.

Opatija je, inače, najstariji hrvatski kongresni centar, a upravo taj dio turističke ponude >Staroj dami< omogućava cjelogodišnju turističku djelatnost. U posljednjih desetak godina u Opatiji je za potrebe kongresnog turizma sagrađeno i preuređeno nekoliko hotela s četiri i pet zvjezdica.

U Opatiji bilježimo svojevrsni začetak >kongresnog turizma< 1885. kada su svoje stručne, poslovne i političke skupove održavali poslovni ljudi, poznati liječnici i visoki carski dužnosnici Austrijske monarhije.

Na toj tradiciji spoja kongresnog i lječilišnog turizma temelji se i dobar dio današnje opatijske ponude, što omogućava da turizam u tom gradu živi cijelu godinu u većini tamošnjih hotela.

Opatijski ugostitelji priznaju da posluju cijelu godinu zahvaljujući ljudima koji dolaze u njihov grad na razne kongrese. Ti gosti su dobri potrošači jer tu borave najčešće nekoliko dana, a pritom si većina njih želi priuštiti užitak na svakom koraku.

Vedriš: Zadar, Split i Dubrovnik posebno su zanimljivi

> >Prosječna potrošnja kongresnoga gosta je dva do tri puta veća od 'klasičnoga' gosta. Kongresni gost odsjeda u boljim hotelima, sastaje se s poslovnim partnerima, često putuje u pratnji (članovi obitelji ili bliske osobe) te na taj način pridonosi značajnoj dodatnoj potrošnji<, kaže prof. dr. Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Takav gost, objašnjava Vedriš, kupuje usluge veće vrijednosti. Jedan kongresni gost ima 'težinu' kao tri klasična gosta koji u Hrvatsku dođu uživati u moru i pritom dobro razmišljaju o dodatnoj potrošnji i kupnji.

Među glavnim pretpostavkama koje su nužne da bi se moglo dobiti kongresne goste Vedriš ističe odgovarajuću infrastrukturu. Ako je riječ o međunarodnim kongresima, onda je bitna stavka blizina zračnih luka, što Hrvatska ima, jer je pokrivenost zračnim lukama od Pule do Dubrovnika (uključujući i Zagreb) dobra.

Ono što Hrvatskoj nedostaje odgovarajući su kongresni centri s pet do sedam dvorana i jednom velikom dvoranom koja može prihvatiti plenum. Potrebno je, naime, imati toliko dvorana koje mogu primiti od 50 do 300 ljudi. Takav kongresni centar može servisirati oko pet hotela u jednom odredištu.

Kao primjer Vedriš navodi Cannes, gdje kongresna palača može primiti oko 6000 ljudi. U vrijeme kongresa od Cannesa do Nice svi su smještajni kapaciteti u svim kvalitetnim hotelima zauzeti. Sastanci se održavaju u marinama na jahtama, a često je kongres spojen s vikendom. Tada se bilježi zaposlenost u svim segmentima - od marina do ugostiteljstva, te se na taj način razvija cijeli grad, regija i svi segmenti poslovanja.

Vedriš napominje kako kongresni turisti žele biti blizu centra gradova i starih gradskih jezgara, što je posebno interesantno za Zadar, Split i Dubrovnik.

> >Kad bi Dubrovnik sagradio takvu palaču, odmah bi imao novu sociologiju turizma. Naime, ostvarila bi se nova vrsta prihoda i oživjela bi se luka i ugostiteljstvo na novi način, a kongresni turisti uživali bi u gradu bez jurnjave za vremenom. Isti primjer vrijedi i za Opatiju<, ističe Vedriš.

Za kongresni turizam vrlo je važna i vrhunska ponuda zabave i doživljaja. Kao primjer obogaćene ponude Vedriš navodi helikopterske nalete nad akvatorijima, podmorski arheološki turizam, unajmljivanje brodova za razgledavanje, pored golfa, raftinga i ostalog što je već uobičajeno za kongresni turizam.

> >Ako bi se animirala brojna svjetska udruženja arhitekata, liječnika, odvjetnika, filmskih umjetnika, farmaceuta i ostalih profesija, njihovi bi članovi mogli godinama dolaziti u kongresne centre u Hrvatskoj. Hrvatska odredišta kongresnog turizma mogla bi biti ravna već poznatim takvim odredištima, primjerice, Baceloni, Milanu, Madridu ili Sardiniji<, zaključio je Vedriš.