Dolazak Hrvata na janjetinu

JanjetinaGastroelitisti, pobornici sushija, vegetarijanci i kulinarski kulturnjaci mogu se zgražati nad "barbarstvom" i "(ne)kulturom žderanja", no štovatelji janjetine sada imaju jak, argumentiran odgovor na te kritike. Naime, prof. dr. Zdenko Brusić, jedan od hrvatskih i europskih arheoloških autoriteta, nakon dugogodišnjih istraživanja znanstveno je dokazao da je mlada janjetina pečena na ražnju u našim krajevima brand već najmanje 8000 godina! Pripremanje janjetine na ražnju ili ispod peke, dakle na ta dva najjednostavnija načina, milenijska je tradicija ovog područja, naš najstariji gastrobrand, ma koliko neki s ironijom ili posprdno govorili o 'primitivnim' običajima s naših 'epskih prostora'. Danas možda više nije najčešće, pa ni najzdravije jelo, ali i dalje je najpopularnije. Očito je, dakle, da janjetinu na ražnju treba čuvati onako kako čuvamo šibensku katedralu, Baščansku ploču, Poljički soparnik ili pašku čipku ...

NAŠ NAJSTARIJI GASTROBRAND

Janjetina se na ražnju vrti već 8000 godina

Piše: Stanko Ferić / Jutarnji List

Sredinom ožujka s prvim znacima proljeća budi se hrvatska vojska sladokusaca koji su proveli zimu sanjajući rumenu, mirisnu janjetinu, pečenu nad žarom na ražnju. Hramovi štovanja i uživanja janjetine s ražnja po Dalmatinskoj i Šibenskoj zagori, Bukovici, Lici i otoku Pagu, a posebno duž "janjičarske" magistrale od Šibenika do Trogira preko Boraje, spremno čekaju najezdu gurmana.

Nakon zimskog zatišja, tijekom kojega su s ražnja ili ispod peke mirisale samo tuke, pivci i prasetina, počinje proljetno slavlje uživanja u slasnoj janjetini.

Riječ je o tako masovnom pokretu da jednogodišnji prirast janjaca s pašnjaka pet dalmatinskih i ličkih županija, na kojima trenutačno pase više od tristo tisuća ovaca, ni uz uvoz iz susjednih dijelova Bosne i Hercegovine neće biti dovoljan za potrebe restorana i pečenjara na području od Ravnih Kotara do Splitsko-dalmatinske županije.


Višemilenijska tradicijaJanjetina

- Pripremanje janjetine na ražnju ili ispod peke, dakle na ta dva najjednostavnija načina, milenijska je tradicija ovog područja. Možemo koliko hoćemo s ironijom ili posprdno govoriti o 'primitivnim' običajima s naših 'epskih prostora', o našem čovjeku kojemu iz usta viri 'papršnjak', ali činjenica je da nemamo ni boljeg jela, ni dulje kuharske tradicije, ni starijeg gastrobranda od janca na ražnju. Za to nema nikakvih dvojbi jer smo tijekom novijih arheoloških istraživanja došli do nepobitnih dokaza i dragocjenih podataka o vrsti i načinu prehrane naših davnih i manje davnih predaka - istaknuo je prof. dr. Zdenko Brusić, jedan od hrvatskih i europskih arheoloških autoriteta.


 Clanak  PROČITAJTE ČLANAK U CIJELOSTI ...
http://www.jutarnji.hr/j2/dobrahrana/clanak/art-2009,3,8,,154969.jl


Tradicija vrijedna čuvanja

Danas možda više nije najčešće, pa ni najzdravije jelo, ali i dalje je najpopularnije. Očito je, dakle, da janjetinu na ražnju treba čuvati onako kako čuvamo šibensku katedralu, Baščansku ploču ili pašku čipku.

Zato umjesto zgražanja treba u ove proljetne dane ubrati stručak mladog luka, uzeti prstohvat soli i hodočastiti u najbliže mjesto gdje se okreće janje na ražnju, pa se pokloniti sjenama predaka i bez grižnje savjesti prepustiti užitku.

Povezani članci

Who's Online

We have 129 guests and no members online