Dani francuskog jezika i kulture 2017.

23. Dani francuskog jezika i kulture 2017. u organizaciji Prokulture - Opservatorij kulturnih politika - Split održat će se od 28. rujna do 7. listopada na različitim lokacijama u Omišu, Splitu, Solinu, Kaštelima i Trogiru pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Kao i svake godine program obiluje brojnim zanimljivim događanjima, na ovoj poveznici pogledajte cjelovit program kako bi mogli izabrati nešto za sebe. U nastavku izdvajamo događaje u Omišu:

Ponedjeljak, 2.10.2017. u 18.00 sati
Kuća jezika i kulture
Predavanje Stjepana Lapende: Poznavanje jezika - temelj bavljenja turizmom

Četvrtak, 5.10.2017. s početkom u 17.00 sati
Centar za kulturu Omiš
Ciklus Filmski četvrtak - Francuski filmski maraton

Subota, 7.10.2017. u 19.00 sati
Kuća jezika i kulture
Izložba Lili Gluić: Pariške uspomene u akvarelu
 

'Studio smijeha' na Omiškom kulturnom ljetu

Nakon sinoćnjeg izvrsnog koncerta Nine Kraljić, koja nas je oduševila svojom osebujnom interpretacijom izvornih narodnih pjesama, obrada te pjesama sa svog prvog nosača zvuka, Omiško kulturno ljeto nastavlja se u četvrtak zanimljivim stand-up nastupom hrvatskih komičara na platou iza Narodne knjižnice u Omišu. Svi zaljubljenici u baze, fore i vrsnu stand-up komediju imaju priliku punih sat i pol večeras uživati u najboljim bazama Marine Orsag, Tomislava Primorca, Tina Sedlara i Tihomira Paravine. Ulaznica je 40 kn, a show počinje u 21:30 sati.
 

Lavanderman gostuje na Stripaškom kružoku u InfoZoni

Na posljednjem ovosezonskom Stripaškom kružoku u splitskoj InfoZoni gostuje – Lavanderman! U četvrtak, 8. lipnja, u 20 sati u Klubu Zona pričat će se o ukoričenom izdanju prva dva, već raritetna i vrlo tražena broja. Serijal Lavanderman možda je jedino domaće, zaista nezavisno strip izdavaštvo. Među sugovornicima na Stripaškom kružoku bit će scenarist te idejni vođa Lavandermana, Toni Faver, i prvi crtač, Vančo Rebac. – najavljuje Ivan Svaguša, voditelj Stripaških kružoka, druženja ljubitelja stripa u Klubu Zona. Lavanderman, alias Boris Bunčuga, autentični je hrvatski superheroj. Ishodište njegovih moći je u biljci lavandi te se bori protiv komaraca i moljaca, nesanica, glavobolje i vrtoglavice. Prvi broj stripa izašao je u rujnu 2008. godine i rasprodan je u rekordnom roku, a do danas je objavljeno osam brojeva, snimljen je i igrani film “Lavanderman: istina ili mit?” te je objavljen i CD s glazbom iz filma.
 

Koprena od ljubavi

Centar za kulturu Omiš u organizaciji Zvjezdane Čagalj u nedjelju, 19.2.2017. s početkom u 18 h u dvorani Ilirskog sjemeništa u Omišu priređuje jednu lijepu večer u prožimanju mjeseca ljubavi, plesa, poezije, pjesme, u kojoj će se uz pjesnike, slikare i druge umjetnike istkati.. KOPRENA OD LJUBAVI. U lijepoj omiškoj večeri sudjeluju: prvakinja Opere HNK Split Nelli Manuilenko i studenti UMASA u njenoj klasi, pijanist Borna Erceg, plesnu umjetnicu Dodi Malada, pjesnike Hrvoje Marko Peruzović, Zvjezdana Čagalj, Marina Čović, Damir Trogrlić-Was, Natali Šarić, Marela Jerkić-Jakovljević, Teo Vojković-Ispovidnik, slikare Zdravko Cota, Snježana Divenčić-Mratinić, Nena Sanader, Nada Vučičić, Blaženka Jukić, Josip Baričević, Draženko Pačalat. Voditeljica je Zvjezdana Čagalj.
 
Kako napisati Europski projekt? Kako ispuniti prijavnicu? Što je EU Kreativna Europa? Po sve odgovore na prethodna pitanja i još primjera dobre prakse dođite u srijedu, 12. listopada 2016. u 10 sati u Ilirsko sjemenište na Priku na  predstavljanje EU programa Kreativna Europa - potprogram Kultura pod nazivom "Od ideje do cilja". Morana Bigač iz Ministarstva kulture predstavit će program EU namijenjen potpori kulturnog i audio-vizualnog sektora na poziv Prokulture - Opservatorija kulturnih politika, Ureda državne uprave u SDŽ i Centra za kulturu - Omiš. Zainteresirana kulturna i šira javnost biti će informirana o ciljevima i prioritetima dvaju programa, proračunu te o vrstama poziva na koje hrvatske kulturne organizacije mogu prijaviti svoje projekte..
 

Povuci EU sredstva za kulturu

Splitska Platforma Doma mladih poziva na predstavljanje programa Kreativna Europa, potprogram Kultura i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, u sklopu kojeg će sudionici moći čuti i savjete za razvijanje projekata u sklopu ovog programa. Predstavljanje se održati u utorak, 20. rujna 2016. u 10 h, u kinu Beton Doma mladih. Ovim predstavljanjem, kulturna i šira javnost bit će informirana o ciljevima i prioritetima dvaju programa, proračunu, te o vrstama poziva na koje hrvatske kulturne organizacije i udruge mladih i za mlade mogu prijaviti svoje projekte. Naime, na natječaje iz Europskog strukturnog fonda Umjetnost i kultura za mlade i Umjetnost i kultura 54+ mogu aplicirati i udruge mladih i za mlade..
 

Bijeli Božić

Jebiga, zaglavio sam na terenu ljeta gospodnjega '93 godine u Istočnoj Hercegovini, a bila je zima, taman pred Božić, bila je ajme zima, sniga pola metra, gromovi su tukli, u pičku materinu su tukli. Par ljudi je i poginulo a neki su i debelo bili sjebani, nije baš ugodno biti gromobran. Ja i moj čukaški partner Bara smo relativno udobno bili smješteni u našem kamp naselju. Je da je to bila jedina kamp kućica u kvartu. Imala je sve što čovjeku treba, imala je struju, je agregat, je bilo redukcija, neka guba bi znala ukrasti gorivo da može na pivo i svašta u Dubrovnik, ali bilo je dobro, bilo je bogami i toplo, peć na drva, a drva bogu fala našlo bi se ...
 
Povijest se konačno vraća kući – u nedjelju 24. svibnja u 11 sati u Pisku će se održati svečanost u povodu otkrivanja obnovljenog spomenika palim borcima NOB-a i žrtvama fašističkog terora 1941.–1945. godine. Antifašistički su spomenik koji je 1977. izgrađen dobrovoljnim radom i doprinosom mještana Piska 1992. godine su minirali vandali. Svečanost otkrivanja obnovljenog spomenika zajednički organiziraju Grad Omiš i omiška Udruga antifašista. Simbolično značenje događaja je golemo: nakon što je početkom devedesetih u bezumnoj hajci na časnu antifašističku prošlost širom Hrvatske minirano i porušeno oko 3000 partizanskih spomenika – upravo toliko je dalmatinskih partizana poginulo samo na Sutjesci – ovo je jedan od prvih obnovljenih spomenika u našoj regiji. Kako doznajemo, spomenik, koji je jedinstveno kiparsko i arhitektonsko rješenje koje simbolizira tri zaseoka – Dobriće, Paiće (gornje Fistoniće) i Kuzmaniće, dovezen je u Pisak iz Ljevaonice "Ujević" u Zagrebu te je postavljen na staru lokaciju, piše Slobodna Dalmacija..
 

MaFest: Svjetske zvijezde stripa u Makarskoj

U Makarskoj je u četvrtak započeo deveti MaFest, međunarodni Festival stripa, na kojem će se do 24. svibnja održati niz radionica, izložbi, edukacija te druženja s najpoznatijim svjetskim autorima u svijetu stripu. U kongresnoj dvorani hotela Meteor organizirana je burza stripova, gdje će specijalni gosti festivala potpisivati svoje stripove. U galeriji Gojak i Galerica održat će se dvije izložbe originalnih stripova te humanitarna aukcija radova koje su će najpoznatiji svjetski crtači stripa darovati u humanitarne svrhe. Na ovogodišnji MaFest stigli su brojni svjetski poznati crtači stripa među kojima su Mario Alberti (Italija), Carlo Ambrosini (Italija), Niko Henrichon (Kanada), Frazer Irving (Velika Britanija), Colin MacNeil (Škotska), Aneke Murillenem (Španjolska), Alessandro Nespolino (Italija), Frano Petruša (Hrvatska), Angelo Stano (Italija)...
 

Eksploatacija ugljikohidrata

Uvijek sam, a pogotovo nakon dvije, tri bevande, govorio onima koji čuju a ne vide, vide a ne razume, razume a ne čuju, da u eksploatacijskom fokusu trebamo imati ugljikohidrate a ne ugljikovodike. Uz redovnu svakonoćnu fizičku aktivnost čak i lagani dobitak na težini, koja obično dođe kao žunta s konzumacijom povećanih količina ugljikohidrata, može se držati pod kontrolom, a glede sanacija, čiji su razmjeri (i troškovi) uzgred i ovdje budi rečeno za nekoliko redova veličine manji od sanacije malešne ekološke katastrofe u dugoračkom akvatoriju koja nas zavalja miomirisima i zapljusne vidljivim artefaktima nakon skoro svake veće kiše ili opakije južine iz pravca Genove, dovoljno je svakodnevno provjetravati sobu, dvaput tjedno promijeniti posteljinu, jednom tjedno prošetati usisavač i magičnu krpu, jednom mjesečno oprati zavjese i barem svaki drugi dan na balkonu zaliti cvijeće što neutješno vene za njom ...
 

'Zarez' se ne smije odrezati

U povodu ročišta na Trgovačkom sudu u Zagrebu u kojem Državno odvjetništvo traži povrat 1,2 milijuna kuna za financiranje “Zareza”, dvotjednog časopisa za kulturu i društvena zbivanja, reagiralo je nekoliko desetaka udruga i intelektualaca iz Hrvatske i regije. “Činjenica da bivša ministrica Andrea Zlatar-Violić nije bila izbrisana iz službenih dokumenata ‘Zareza’ stvar je obične indolencije, a ne kakve eventualne materijalne koristi koju bi bivša ministrica imala od rada ove firme.” Oni podsjećaju da časopis već godinama posluje jedva držeći glavu iznad vode. “Suvlasništvo u ‘Zarezu’ stoga je prije svega suvlasništvo u dugovima i u besplatno doniranom radu redakcije i brojnih autora”, ističu oni podsjećajući da je “sektor kulture i dalje marginaliziran, podfinanciran, narušen tržišnom logikom unutar koje ne može funkcionirati i obilježen krajnjom nesigurnošću kako svojih proizvoda, tako i svojih radnika“. Oni navode da je i takav, podfinanciran i marginalan “Zarez” značajan jer je odradio iznimno važan dio posla u afirmiranju neafirmiranih autora koji su često donosili nove perspektive, uviđali nove momente u kritičkoj teoriji i kulturnim praksama te ih uvodili u medijski mainstream ...
 

Kraljevi bakra

"Dok Milan Popović puni naslovnice bulevarske štampe birajući i lavirajući – u suštini - između dvije ili tri impozantne javne statue, anonimni domovinski talenti već godinama šutke osvajaju na stotine njih jednako razvikanih i još puno slavnijih, obaraju hametice sve što mogu i libido im, za divno čudo, s godinama neprestano jača. Hrvatski kraljevi bakra, nije tajna, pretežito su muškoljubi. Neće oni oprostiti ni ženama, ne kažem, poznato je kako su onomad u karlovačkom Gradskom muzeju zaveli narodne heroine Nadu Dimić i Nadu Vukić, a u centru Zagreba na leđa pokušali prevrnuti i slavnu Mariju Jurić Zagorku, ali je u Tkalčićevoj ulici manje-više uvijek prometno, pa je prvoj hrvatskoj profesionalnoj novinarki u toj borbi na koncu otuđen samo kišobran. Te sreće nije, međutim, bio skladatelj hrvatske himne, slavni Josip Runjanin: njega su onomad u rodnim Vinkovcima s postamenta odnijeli čitavog. Ostali su samo šarafi. Prije pet-šest godina su u Gatima, naime, ukrali čitavu tonu teškog Antuna Mihanovića: potrajao je na svom mjestu pune dvije godine, da bi domaćem kralju bakra na koncu uprihodio najmanje desetak tisuća kuna zarade ..."

Davor Krile o bezimenim hrvatskim kraljevima bakra na stranicama Slobodne Dalmacije
 

FOTO: Dugoratski monolit

Dugoratski monolit "Svjetlo" na dugotatskoj plaži stoički prkosi svim neverama, olujnim burama, čekajući na društvo kupača i lokalnih ljepotica koje će, sudeći po vremenu (a i kalendaru), već za koji mjesec početi s bezbrižnim lješkarenjem po dugoratskoj plaži.. Monolit je rad akademske kiparice Dijane Ive Sesartić, a postavljen je u našem malom mistu zahvaljujući marljivim sumještanima iz Poljičke likovne udruge "Krug" koji se mogu pohvaliti da su u ovim pravim "nevremenima" za kulturu i smisleno oplemenjivanje javnog prostora u par godina ipak uspjeli u svom mjestu realizirati i postaviti nekoliko zanimljivih i upečatljivih spomenika.
 

Bespovratna sredstava za 21 neprofitni medij

Ministarstvo kulture je za dodjelu bespovratnih sredstava odabralo 21 neprofitni medij, od čega 18 postojećih i tri nova medija, koji su se istaknuli svojim uredničkim koncepcijama, planom rada, utjecajem i potencijalom mijenjanja medijskog i društvenog prostora. Najvišu podršku, u visini 250.000,00 kn godišnje, dobilo je pet medija – H-alter, Forum, Treći sektor – Civilno društvo na malom ekranu (televizija), Lupiga i Kulturpunkt; 170.000,00 kn pomoći će radu šest medija – Cenzura tv, VoxFeminae.net, Radio Student, Tris.com.hr, Booksa i In-portal, dok sredstva u visini 70.000,00 kn idu sljedećima: Gong.hr, Libela.org, RadioNet, Crol.hr, Pogledaj.to, Nepokoreni grad i Prosvjeta. Od novih medijskih projekata s 70.000 kn podržani su Portal Stav, RAD, Muf i Autograf.
 

In memoriam: Mihovil Popovac 1945. – 2014.

Raspjevani Omiš zadnjih godina potresaju tužne vijesti, odlasci ljudi koji su proslavili grad – sinonim za dalmatinsku pjesmu. Otišao je, eto, i Mihovil Popovac, rano. Učeni čovjek čija je kulturna djelatnost desetljećima bila prisutna na ušću Cetine. Ljudi takova kova, rođeni organizatori, sveprisutni animatori, vizionari društveno osviješteni, svoje su ime neizbrisivo utkali u sve institucionalne pore maloga, velikog mjesta. Baš kao i Mihovil Popovac, pokretač Muzičkih večeri, odnosno Omiškog kulturnog ljeta, koji je od 1990. do 1997. vodio i Festival dalmatinskih klapa, a 1991. inicirao i osnovao OGŠ Lovro pl. Matačić. Dva je desetljeća Popovac s suradnicima osmišljavao Omiško kulturno ljeto, a 2001. ulaskom u prostore Ilirskog sjemeništa Priko pokreće bogatu omišku koncertnu djelatnost, ali pokreće i prve restauratorske radionice, svjedoči izuzetnoj izdavačkoj djelatnosti ...