Feštali esperantisti

naši esperantistiPridružujući se milijunima esperantista širom svijeta splitski esperantisti su svečano proslavili 150. obljetnicu rođenja dr. Lazara Ljudevita Zamenhofa, tvorca međunarodnog jezika esperanta i 100-tu godišnjicu rođenja dr. Ive Lapenne (Splićanina), inače višegodišnjeg predsjednika Svjetskog saveza za esperanto (Universala Esperanto Asocio) i savjetnika toga saveza u UN i UNESCU, te jednog od najboljih retorika esperanta tijekom njegove povijesti. U njegovu je čast prošli mjesec UEA tiskao i poštansku marku s njegovim likom ...


OBLJETNICA ROÐENJA TVORCA SVJETSKOG JEZIKA

Feštali esperantisti


Esperantisti

Piše: Davor Grgat

Esperantistima i prijateljima esperanta, među kojima je bio i dugogodišnji predsjednik Svjetske organizacije mladeži esperantista i višegodišnji tajnik UEA, Ivo Osibov prisutnima se je obratio Anđelko Drnasin, predsjednik Društva, a o životu i djelu dra Zamenhofa govorio je Vukašin Dimitrijević, a o rasprostranjenosti esperanta kod nas, posebice u našoj županiji govorio je Davor Grgat, potpredsjednik Društva, koji je pored ostaloga kazao;

Prvi počeci esperantskog pokreta u Dalmaciji sežu od daleke 1918. godine, kada je Višanin Ante Borčić, u Splitskoj pošti održao prvi tečaj esperanta. Dvije godine kasnije, dakle 1920. osnovano je Esperantsko društvo „Split“, koje i danas djeluje, a kasnije se Borčiću pridružuju Rudolf Rubčić, koji je iz Zadra preselio u Split, kao i Bude Borjan iz Drniša, Ivan Morđin-Crni sa Pelješca, Ivan Rožić-Srp iz Trogira i brojni drugi.

Godine 1924. Split je bio domaćin II nacionalnog kongresa esperantista, a između dva rata u Splitu je aktivno djelovalo Sportsko društvo „Espero“, koje je nakon fašističke Italije trebalo prestati djelovanjem, pa je samo s esperanta promijenilo ime na hrvatski „Nada“, sa folklorno-glazbenom i sportskom sekcijom.

U NOB-u su esperantisti također dali svoj dragocjeni doprinos; život je ostavilo oko 340 esperantista iz 90 gradova  bivše države, a iz Dalmacije su poginula 42 esperantisrta.

U poslijeratnom je razdoblju Split također esperantskom pokretu dao dragocjen doprinos. Tako je 1959. u povodu 100-godišnjice rođenja dr Zmenhofa, u splitskom brodogradilištu sagrađen poljski prekooceanski brod „ZAMENHOF“, koji je prvi ponio zastavu esperanta morima i oceanima svijeta.

Godinu dana poslije u Splitu se održava Treći kulturni festival esperantista, uz sudjelovanje brojnih međunarodnih kulturnih društava i kazališnih kuća. Split je svjetskom  esperantskom pokretu dao i dva predsjednika: Ivo Lapenna je bio dugogodišnji predsjednik Universala Esperanto-Asocio (UEA) Svjetskog Saveza za esperanto,, a jednog od prvih urednika „Slobodne Dalmacije“ (na Mosoru), kasnije savjetnik UEA u Ujedinjenim narodima i UNESCO-u,  i jedan od najboljih retorika esperantskog pokreta svih vremena, te pravnik Ivo Osibov, dugogodišnji predsjednik Svjetskog saveza mladeži esperantista kao i dugogodišnji tajnik UEA. 


Esperantisti


U vrijeme od 1945 do 1990. u Splitu su, pored gore rečenih esperantista bili  istaknuti esperantisti, kao što su bili: Marinko Ðivoje, Tomo Havana, Lucija Borčić,Ivo Seletković, Andro Cante Račić,Tonko Mardešić, Stjepan Ninić, Krešimir Janković, Antun Kiriđija, Rade Petković, Ante Radica, Rudolf Kenk, Aleksandar Hrstić, Ante Vesanović, Dinko Matković, Ivo Puharić, Kažimir Lučin, Srečko Hrepić, Tomislav Grčić, Ante-Nenad  Bilić, Ivan Tomašević, Marin Bedalov, Marijan Cecić i brojni drugi.  

Prije Domovinskog rata u Splitu su djelovala tri Društva esperantista  i Županijski Savez za esperanto.

Prvi poginuli borac u Domovinskom ratu, koji je poginuo na Kašjunima u Splitu bio je Josip Vranić, tajnik Esprantskog društva  „Bratstvo i jedinstvo" u Splitu, rekao je Davor Grgat.    

Ivo Puharić jedan od najstarijih esperantista u našoj zemlji, pročitao je na esperantu svoju „Odu maslini“ koju je napisao 1986 godine, a objavljena je pred Tehničkim komitetom FAO/COI u Baru, a prevedena na engleski, francuski, španjolski i arpski.

Na kraju  svečanosti, diplome za više od 50 godina ustrajnog i kontinuiranog djelovanja na polju  esperanta Anđelko Drnasin je  uručio  Vukašinu Dimitrijeviću (1927) i Dinku Matroviću (1925) iz Vrboske na Hvaru, a potpredsjednik Davor Grgat diplomu je uručio Ivi Puhariću (1926) iz Makarske.

 

Povezani članci

Who's Online

We have 357 guests and one member online

  • admin