Spli’ske riči za stare i mlade

Još jedan rječnik splitskih riječi i izraza upravo je izišao iz tiska i predstavljen je u dvorani Hrvatske akademske udruge. Njegov autor je inženjer Željko Petrić, koji je godinama bilježio riječi koje se pomalo gube, a sjeća ih se još iz djetinjstva. Rječniku je prethodio njegov blog koji je privukao čitatelje sa svih strana svijeta, a piše ga na splitskom dijalektu, onome koji je naučio još u danima djetinjstva provedenog na Manušu. Danas se puno spominje, navodi autor, da je od splitskoga govora nastao pravi “paštroć”, da se izmišljaju i koriste nove beside pa je nastojao stare sačuvati, ne zaboravljajući, međutim, da ni svi Splićani nisu govorili jednako ...

PREDSTAVLJEN  ‘SPLITSKI RJEČNIK’ ŽELJKA PETRIĆA

Spli’ske riči za stare i mlade

Piše: Jasmina Parić / Slobodna Dalmacija
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

Njegov pradjed Lučanin i prabaka Varošanka nisu baš govorili jednako, odnosno, u njihovo vrijeme moglo se odmah pogoditi tko je s kojeg kraja grada.

          

Kjiževnik Zvonimir Penović govorio je ovom prilikom o čakavštini koja je svojedobno imala i funkciju književnoga jezika, primjerice kod Marulića. Dodao je još da u svakom jeziku postoje tuđice, postojale su uvijek i u splitskom govoru, ali jezik kojim se danas komunicira, osobito zbog utjecaja medija, postaje sve siromašniji i monotoniji.

Stoga se ovaj Petrićev rječnik, koji se oslanja na “govor od jučer” koji se još može čuti samo u nekoliko splitskih obitelji, može koristiti i za obogaćivanje književnog standarda.

- Nije nam padalo na pamet da će se neke riječi iz našeg djetinjstva danas sabirati u rječnike kako bi se sačuvale od zaborava - zaključio je nostalgično književnik.

Lingvistica dr. Dunja Jutronić, i sama autorica jednog od splitskih rječnika, ima nešto drugačiji, optimističniji stav. Napomenula je kako često čuje da “to što se danas govori više nije pravi splitski”. Ali, ona misli da se lokalni govori održavaju iako se mijenjaju pa splitski govor istovremeno i nestaje i nastaje. On se kao i svaki živi izražaj postupno preoblikuje, ali ne da bi nestao, nego da bi promijenjen trajao.

Uostalom, svaka nova generacija žali se na jezične promjene, a ona je posebno istaknula jednu misao Miljenka Smoje: “Ja ti stari jezik znan, dobro znan Marulićev jezik, ali to nije jezik na kojemu ja govorin i na kojemu bi moga pisat. Ima ji koji tako pišu, ali ja to zoven lešinan, mumijan od rečenice.”

Dunja Jutronić kao najveću vrijednost novoga rječnika ističe velik broj izraza i fraza koje prate glavnu natuknicu pa ga preporučuje starijima da svoja sjećanja obnove, a mladima da svoj govor obogate i nastoje se služiti makar nekim riječima koje su zaboravili, a koje bi mogli - a i trebali - koristiti u svom splitskom govoru koji nije ni Uvodićev, ni Smojin - ali zato jest njihov.

  Splitski kvartet na promociji Petrićeva rječnika
Utjecaji

Osim svojim sjećanjima i bilješkama, poslužio se i djelima splitskih književnika - od Uvodića do Smoje, a osobito su mu pomogli zapisi “Smij i suze starega Splita” Ivana Kovačića i savjeti prof. Perislava Petrića.