Sabrani radovi don Ivana Pivčevića o Poljicima

Libar koji bi trebao postati nezaobilazni član poljičke biblioteke nudi mnoštvo odgovora na naša pitanja. U sebi sabire poznato i nepoznato o Poljicima i Poljičkom puku u zaokružene cjeline. Svaki Poljičanin će u njoj pronaći nešto zanimljivo, počevši od prošlosti preko poljičkih heroja sa završetkom na katoličkim korijenima usađenim u vapnenačkim 'stinama' vrletnog Mosora. U nešto manje od 500 stranica Don Ivan Pivčević (Gata, 1863. - 1933.) je obuhvatio povijest Poljica. Neizbježno je zastati i na trenutak se diviti predanosti don Ivana u proučavanju poljičke prošlosti. Iscrpno, detaljno, argumentirano izvorima i potkrijepljeno raznim navodima, štivo ne ostavlja prostora za sumnju navedenog ...

DON IVAN PIVČEVIĆ (1863. - 1933)

Sabrani radovi o Poljicima

Knjigu pok. don Ivana Pivčevića je priredio i objavio Ivan Banić 2008. godine. Naklada je 1000 primjeraka, a tiskao je Grafo Abel - Podstrana

Piše: Nikolina Radmilo

U nešto manje od 500 stranica je obuhvaćena povijest Poljica. Neizbježno je zastati i na trenutak se diviti predanosti don Ivana u proučavanju poljičke prošlosti. Iscrpno, detaljno, argumentirano izvorima i potkrijepljeno raznim navodima, štivo ne ostavlja prostora za sumnju navedenog.

Poljički običaji

Koncept knjige je jako dobro realiziran. Na početku je objašnjeno tko je autor (moram napomenuti da se priređivaču potkrala pogreška u proslovu tijekom navođenja kada se don Ivan rodio, dakle treba ići - Gata, 1863.), gdje se školovao i čime se bavio. Uklopljen je u vrijeme, običaje, glagoljašku tradiciju. Potom slijede njegovi tekstovi, razmišljanja, istraživanja i zaključci.

Don Ivanov rad se otvara raspravom o postanku i povijesti Poljica. Jako iscrpna i detaljna građa koja mnogo činjenica osvjetljava. Dugu i ratnim vihorom pometenu povijest studiozno opisuje te navodi mnoštvo bitaka, plemena i hrvatskih velikaša koji su na bilo koji način bili u kontaktu s nama. Piše o Mlecima, Turcima, Austriji te Francuzima.

Potom se osvrće na nekoliko poljičkih isprava iz 15. stoljeća. Ovo je kraće poglavlje koje usmjerava pozornost na ostale vrijedne, sačuvane dokumente.

Veliko poglavlje je posvećeno nezaboravljenim junacima slavne prošlosti, da spomenem neke: Žarko Dražojević, Ivaniš Nenadić, Mile Gojsalić, don Jure Pezeljić, Bare Lekšić, Mare Žuljević.

Kraći umetak Jakova Pivčevića u kojem se osvrće na promjene koje su se dogodile u Poljicima u 100 godina od ukinuća Poljičke knežije. Iako kratak, prelijep dio knjige - njeno srce. Izražavanje poetično, naivno iskreno te ponajviše skromno zbog straha koje osjeća jer se smatra nedostojnim zbog šturog znanja jezika.

Slijedi prilog don Ivana s vlastitim povijesnim osvrtom na razvoj poljičkog kraja nakon dolaska Francuza. Piše on i o nazivu, stanovništvu, ustavu, statutu, nebeskom zaštitniku, pečatu i skrinjici te vojsci. Piše detaljno, domoljubno i posvećeno. Piše o duhu Poljičana koji usprkos nedaćama i zlovremenu nije skršen te stoji gordo na padinama Mosora. Poziva na bitku protiv zaborava.

Slijedi veliki prilog tekstova o crkvenoj povijesti Poljica. Nabraja razne svece, biskupe, nadbiskupe, piše o kamenim tragovima katoličke vjere na putevima Poljičana, o kršćanskom životu te školovanju i svećenstvu. Za kraj se osvrnuo na crkvu sv. Petra i franjevački hospicij te sjemeniše.

Stručno i argumentirano izražavanje ne može sakriti notu rodoljublja koju autor u sebi nosi. Kako se čini, povijesno detaljno proučeno i nebrojeno puta pregledana rečenica svjedoči o vrhunskom obrazovanju i čestitosti autora. Don Ivan iznosi svoje teze, zaključke, proizvedene na temelju dugogodišnjeg istraživanja, ali se namjerno ograđuje te svjesno naglašava, zbog osjetljivosti teme, da se za vrlo malo stvari može biti apsolutno siguran i precizan.

Poljičani - mozaik

Ovaj istinoljubac bez ustručavanja dozvoljava mogućnost pogreške i sumnje, nerijetko ističe važnost vlastite prošlosti i potiče na bavljenje Poljicima i Poljičanima.

Libar koji bi trebao postati nezaobilazni član poljičke biblioteke nudi mnoštvo odgovora na naša pitanja. U sebi sabire poznato i nepoznato u zaokružene cjeline. Stil mu je pitak, a podatke dozirano ubacuje u rečenice. Svaki Poljičanin će u njoj pronaći nešto zanimljivo, počevši od prošlosti preko poljičkih heroja sa završetkom na katoličkim korijenima usađenim u vapnenačkim 'stinama' vrletnog Mosora.

 

Godine Gospodnje 2008.

Nikolina Radmilo

Povezani članci

Who's Online

We have 174 guests and no members online