'Zarez' se ne smije odrezati

U povodu ročišta na Trgovačkom sudu u Zagrebu u kojem Državno odvjetništvo traži povrat 1,2 milijuna kuna za financiranje “Zareza”, dvotjednog časopisa za kulturu i društvena zbivanja, reagiralo je nekoliko desetaka udruga i intelektualaca iz Hrvatske i regije. “Činjenica da bivša ministrica Andrea Zlatar-Violić nije bila izbrisana iz službenih dokumenata ‘Zareza’ stvar je obične indolencije, a ne kakve eventualne materijalne koristi koju bi bivša ministrica imala od rada ove firme.” Oni podsjećaju da časopis već godinama posluje jedva držeći glavu iznad vode. “Suvlasništvo u ‘Zarezu’ stoga je prije svega suvlasništvo u dugovima i u besplatno doniranom radu redakcije i brojnih autora”, ističu oni podsjećajući da je “sektor kulture i dalje marginaliziran, podfinanciran, narušen tržišnom logikom unutar koje ne može funkcionirati i obilježen krajnjom nesigurnošću kako svojih proizvoda, tako i svojih radnika“. Oni navode da je i takav, podfinanciran i marginalan “Zarez” značajan jer je odradio iznimno važan dio posla u afirmiranju neafirmiranih autora koji su često donosili nove perspektive, uviđali nove momente u kritičkoj teoriji i kulturnim praksama te ih uvodili u medijski mainstream ...
 

Kraljevi bakra

"Dok Milan Popović puni naslovnice bulevarske štampe birajući i lavirajući – u suštini - između dvije ili tri impozantne javne statue, anonimni domovinski talenti već godinama šutke osvajaju na stotine njih jednako razvikanih i još puno slavnijih, obaraju hametice sve što mogu i libido im, za divno čudo, s godinama neprestano jača. Hrvatski kraljevi bakra, nije tajna, pretežito su muškoljubi. Neće oni oprostiti ni ženama, ne kažem, poznato je kako su onomad u karlovačkom Gradskom muzeju zaveli narodne heroine Nadu Dimić i Nadu Vukić, a u centru Zagreba na leđa pokušali prevrnuti i slavnu Mariju Jurić Zagorku, ali je u Tkalčićevoj ulici manje-više uvijek prometno, pa je prvoj hrvatskoj profesionalnoj novinarki u toj borbi na koncu otuđen samo kišobran. Te sreće nije, međutim, bio skladatelj hrvatske himne, slavni Josip Runjanin: njega su onomad u rodnim Vinkovcima s postamenta odnijeli čitavog. Ostali su samo šarafi. Prije pet-šest godina su u Gatima, naime, ukrali čitavu tonu teškog Antuna Mihanovića: potrajao je na svom mjestu pune dvije godine, da bi domaćem kralju bakra na koncu uprihodio najmanje desetak tisuća kuna zarade ..."

Davor Krile o bezimenim hrvatskim kraljevima bakra na stranicama Slobodne Dalmacije
 

FOTO: Dugoratski monolit

Dugoratski monolit "Svjetlo" na dugotatskoj plaži stoički prkosi svim neverama, olujnim burama, čekajući na društvo kupača i lokalnih ljepotica koje će, sudeći po vremenu (a i kalendaru), već za koji mjesec početi s bezbrižnim lješkarenjem po dugoratskoj plaži.. Monolit je rad akademske kiparice Dijane Ive Sesartić, a postavljen je u našem malom mistu zahvaljujući marljivim sumještanima iz Poljičke likovne udruge "Krug" koji se mogu pohvaliti da su u ovim pravim "nevremenima" za kulturu i smisleno oplemenjivanje javnog prostora u par godina ipak uspjeli u svom mjestu realizirati i postaviti nekoliko zanimljivih i upečatljivih spomenika.
 

Bespovratna sredstava za 21 neprofitni medij

Ministarstvo kulture je za dodjelu bespovratnih sredstava odabralo 21 neprofitni medij, od čega 18 postojećih i tri nova medija, koji su se istaknuli svojim uredničkim koncepcijama, planom rada, utjecajem i potencijalom mijenjanja medijskog i društvenog prostora. Najvišu podršku, u visini 250.000,00 kn godišnje, dobilo je pet medija – H-alter, Forum, Treći sektor – Civilno društvo na malom ekranu (televizija), Lupiga i Kulturpunkt; 170.000,00 kn pomoći će radu šest medija – Cenzura tv, VoxFeminae.net, Radio Student, Tris.com.hr, Booksa i In-portal, dok sredstva u visini 70.000,00 kn idu sljedećima: Gong.hr, Libela.org, RadioNet, Crol.hr, Pogledaj.to, Nepokoreni grad i Prosvjeta. Od novih medijskih projekata s 70.000 kn podržani su Portal Stav, RAD, Muf i Autograf.
 

In memoriam: Mihovil Popovac 1945. – 2014.

Raspjevani Omiš zadnjih godina potresaju tužne vijesti, odlasci ljudi koji su proslavili grad – sinonim za dalmatinsku pjesmu. Otišao je, eto, i Mihovil Popovac, rano. Učeni čovjek čija je kulturna djelatnost desetljećima bila prisutna na ušću Cetine. Ljudi takova kova, rođeni organizatori, sveprisutni animatori, vizionari društveno osviješteni, svoje su ime neizbrisivo utkali u sve institucionalne pore maloga, velikog mjesta. Baš kao i Mihovil Popovac, pokretač Muzičkih večeri, odnosno Omiškog kulturnog ljeta, koji je od 1990. do 1997. vodio i Festival dalmatinskih klapa, a 1991. inicirao i osnovao OGŠ Lovro pl. Matačić. Dva je desetljeća Popovac s suradnicima osmišljavao Omiško kulturno ljeto, a 2001. ulaskom u prostore Ilirskog sjemeništa Priko pokreće bogatu omišku koncertnu djelatnost, ali pokreće i prve restauratorske radionice, svjedoči izuzetnoj izdavačkoj djelatnosti ...
 

Almissa Open Air: Umjetnici na Mirabelli

Da vidimo najprije što imamo. Hm, imamo, dakle, partiju stolnoteniske diplomacije, pa jednog kapetana slobodne plovidbe na moru hrvatskoga jezika, pa kolačiće sa zabodenom porukom, zatim jednog u crno obojenog bijelca, nekoliko gnjevnih ljudi koji neshvaćaju da za umjetnost vrijedi i pokisnuti, radnika sisačke željezare u sjajnoj kondiciji, zatim imamo i dvije čaše, jednu napunjenu coca- colom, a drugu zasoljenom vodom, u blato uvaljanoga Indijanca i isto takvoga Hrvata, a imamo i jednu zastavu, s kojom je zapravo sve i počelo, a koja, što se pokazalo ključnim, nije hrvatska. Zbog te zastave, piše Slobodna Dalmacija, Boris Šitum, umjetnik iz Ciste Provo sa splitskom adresom, završio je na policiji... Nema više nikakve sumnje: dvodnevni Almissa Open Air, s Anualeom kao hitoidnom večeri performansa i instalacija, nakon samo pet godina postojanja izrastao je u najvažniju omišku manifestaciju. Uz dužno poštovanje klapašima, gusarima i gitaristima, umjetnici na Mirabelli, hrabri i nimalo institucionalni, besplatni i savršeno neorganizirani, pokazali su kako daleko čovjek može otići pod uvjetom da ga nitko ne gura ...
 

Na omiškoj (pale)stini

Na vrhu tvrđave Mirabella iznad grada na ušću Cetine u subotu je popodne umjesto hrvatskog 20-tak minuta ponosno vijorio palestinski barjak. Splitski umjetnik Boris Šitum na drevnoj je utvrdi, opjevanoj u brojnim klapskim pjesmama, skinuo hrvatsku zastavu, te umjesto nje, u znak solidarnosti s napaćenim narodom Gaze i prosvjeda protiv nove izraelske ofenzive, piše Slobodna Dalmacija, postavio zastavu Palestine. Šitum je svoj performans izveo u sklopu festivala Almissa Open Air, a je li pri tome planirao hapšenje nije mogao novinarima reći s obzirom na to da je bio odmah odveden pa je umjesto s kolegama umjetnicima drugu večer omiškog festivala suvremene umjetnosti proveo s omiškim policajcima ...
 
Omiški festival suvremene umjetnosti "Almissa Open Air" ugostiti će jedne od najboljih hrvatskih umjetnika performansa. Tema ovogodišnjeg petoga po redu festivala je IDENTITET. Evo i satnice:

Petak 08.08. - Koncert eksperimentalne glazbe u Borićima. Početak u 21 sat.
Subota 09.08. - Performansi na Mirabelli. Početak u 20h.
 

Večeras počinju Omiške gusarske večeri

Ove godine bilježimo 10. jubilarno izdanje ove iznimno popularne omiške ljetne manifestacije. Evo što nas očekuje danas u Omišu, prvog dana Omiških gusarskih večeri ...

Petak 1. kolovoza 2014.
9.00 sportski centar punta–kvalifikacije gusarske ulične košarke
16.00 gradska luka – okupljanje brodica sudionika ribarske noći
16.30 gradska luka – isplovljavanje brodica
20.00 gradska luka – isplovljavanje gusarskog broda “Salvator” iz gradske luke
20.30 gusarska povorka kreće s desne obale cetine kroz stari dio grada do igrališta na Punti, doček sudionika na trgu sv. Mihovila uz koncert Gradske limene glazbe
21.00 sportski centar punta – finale gusarske ulične košarke
22.00 toretta – otvaranje 10. omiških gusarskih večeri, proglašenje pobjednika gusarske ulične košarke
22.30 toretta – koncert pod zvijezdama - rock band adrenalin, dj rus gusarski party
 

'Komedija s nogu' u četvrtak navečer u Dugom Ratu

Zašto muškarci sve vide kroz metre, a žene kroz minute? Kako to izgleda kada jedna žena već tri godine ide na dijetu, a nikako da stigne? Tko je to Chilf i kakvi su to momci ostali ženama nakon 30-e na dnevnom meniju? Sve to, a i nešto puno sočnije možete saznati na jedinstvenom "stand up comedy showu", komediji o muško-ženskim odnosima u četvrtak, 31.7. 2014., na Poljičkom trgu u Dugom Ratu, s početkom u 21 sat. U slučaju kiše show će se održati u kinu "Dalmacija". Zabavljati će Vas Marijana Perinić, Zvonko Kožić, Šanti, Domagoj Pintarić i gost iznenađenja (nažalost nije Jelena Rozga) ...