DUGI RAT

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku "1600. obljetnica smrti svetog Jeronima", prevoditelja Biblije, dalmatinskog zaštitnika i crkvenog naučitelja, što je najviši mogući status u Katoličkoj Crkvi. Bez njegova prijevoda Biblije na latinski, koji je Sveto pismo učinio široko dostupnim, teško bi bilo zamisliti povijest europske kulture i civilizacije. Kao jedan od najobrazovanijih i najslavnijih ljudi svoga vremena bio je prkosne naravi i nemirna života. Pripisuje mu se glasovita rečenica: "Parce mihi, Domine, quia dalmata sum" ("Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac"). Još za života postao je mit i legenda.
Motiv prikazan na poštanskoj marki je sveti Jeronim sa slike autora Jacopa Tintoretta iz 16. stoljeća, koja se nalazi na oltarnoj pali u župnoj crkvi svetog Marka Evanđelista u Korčuli. Autorica marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a autor fotografije Goran Tomljenović. Nominalna vrijednost marke je 10 kuna, naklada marke 100.000 primjeraka, a otisnuta je u arku od 12 maraka, piše Slobodna Dalmacija.

DALMATINAC U POŠTI, JOŠ DA DALMATINCI KOME PIŠU..

Crtice iz života sv. Jeronima

Sveti Jeronim rođen je u Stridonu oko 347., a preminuo u Betlehemu 420. Bio je vrlo darovit, iznimno inteligentan, ali i teške naravi, izvanredno osjetljiv i strastvena karaktera. Papa Damaz I., vrlo ga je cijenio, pa ga je uzeo za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No Jeronim je napravio veći dio novoga latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje, izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost.

Poslije smrti pape Damaza, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao muški samostan, kojeg je sam vodio. Tada je prevodio svete knjiga s hebrejskoga izvornika te o pojedinim knjigama pisao komentare koji su i danas veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka.

Po sv. Jeronimu nazvan je Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Smatra se zaštitnikom pisaca, arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista i prevoditelja.

Najljepša i najpoznatija priča o sv. Jeronimu je ona o lavu kojemu je izvadio trn iz šape i koji ga je poslije vjerno pratio. S lavom su ga stoljećima slikali najglasovitiji europski umjetnici, a najljepši je možda ciklus Vittorea Carpaccia u hrvatskoj bratovštini San Giorgio degli Schiavoni u Veneciji. Pojavljuje se i kao isposnik s Biblijom i lubanjom, ali i kao kardinal u svečanom ornatu. Tako ga je predstavio i Jacopo Tintoretto na slici u korčulanskoj katedrali.

Prošle godine objavljena je i knjiga "Sv. Jeronim Dalmatinac – Zaštitnik Dalmacije" autora, književnog povjesničara i teatrologa Slobodana Prosperova Novaka.