KulturaNovosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti.http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija2026-08-27T19:02:05+00:00Joomla! - Open Source Content ManagementSvi klapski putevi vode u Omiš: počinje jubilarni 60. Omiški festival2026-06-25T16:26:59+00:002026-06-25T16:26:59+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31138-svi-klapski-putevi-vode-u-omis-pocinje-jubilarni-60-omiski-festivalMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2023_07/klapa_bosket.jpg" style="width: 550px; height: 367px;" /></p>
<p>
Omiš večeras ponovno postaje središte klapske pjesme. Na Trgu sv. Mihovila, podno legendarne omiške stine, u <strong>petak</strong> 26. lipnja u 21:05 svečano će biti otvoren jubilarni <strong>60. Festival dalmatinskih klapa Omiš</strong>, najznačajnija hrvatska manifestacija posvećena klapskom pjevanju.<br />
Ovogodišnje otvorenje zamišljeno je kao retrospektivna večer posvećena svim generacijama klapa, autorima, dirigentima i zaljubljenicima u <strong>klapsku pjesmu</strong> koji su tijekom šest desetljeća oblikovali identitet Omiškog festivala. Svečanost će započeti izvedbom himne Grada Omiša “Na Omiškoj stini”, skladbe<strong> Dušana Šarca </strong>i <strong>Pere Picukarića</strong>, nakon čega će uslijediti podizanje festivalske zastave i službeno proglašenje Festivala otvorenim.<br />
Publiku na omiškoj pjaceti očekuje poseban glazbeni susret sedam festivalskih pobjednika. Nastupit će ženske klape <strong>Armorin</strong> iz Zagreba, <strong>Luše </strong>i <strong>Ventula</strong> iz Splita te muške klape <strong>Bošket</strong> i <strong>Stine </strong>iz Zagreba, <strong>Ošjak </strong>iz Vele Luke i domaća klapa <strong>Omiš</strong>. Svaka od klapa izvest će po tri pjesme. Program će voditi <strong>Edita Lučić Jelić.</strong></p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2023_07/klapa_bosket.jpg" style="width: 550px; height: 367px;" /></p>
<p>
Omiš večeras ponovno postaje središte klapske pjesme. Na Trgu sv. Mihovila, podno legendarne omiške stine, u <strong>petak</strong> 26. lipnja u 21:05 svečano će biti otvoren jubilarni <strong>60. Festival dalmatinskih klapa Omiš</strong>, najznačajnija hrvatska manifestacija posvećena klapskom pjevanju.<br />
Ovogodišnje otvorenje zamišljeno je kao retrospektivna večer posvećena svim generacijama klapa, autorima, dirigentima i zaljubljenicima u <strong>klapsku pjesmu</strong> koji su tijekom šest desetljeća oblikovali identitet Omiškog festivala. Svečanost će započeti izvedbom himne Grada Omiša “Na Omiškoj stini”, skladbe<strong> Dušana Šarca </strong>i <strong>Pere Picukarića</strong>, nakon čega će uslijediti podizanje festivalske zastave i službeno proglašenje Festivala otvorenim.<br />
Publiku na omiškoj pjaceti očekuje poseban glazbeni susret sedam festivalskih pobjednika. Nastupit će ženske klape <strong>Armorin</strong> iz Zagreba, <strong>Luše </strong>i <strong>Ventula</strong> iz Splita te muške klape <strong>Bošket</strong> i <strong>Stine </strong>iz Zagreba, <strong>Ošjak </strong>iz Vele Luke i domaća klapa <strong>Omiš</strong>. Svaka od klapa izvest će po tri pjesme. Program će voditi <strong>Edita Lučić Jelić.</strong></p>
</div>Ivanjska večer klapa u Dugom Ratu2026-06-23T18:25:32+00:002026-06-23T18:25:32+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31141-ivanjska-vecer-klapa-u-dugom-ratu-2026MBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2026_06/poljicke_vile.jpg" style="width: 600px; height: 349px;" /></p>
<p>
Večer 23. lipnja u mnogim je hrvatskim krajevima povezana s <strong>Ivanjskom noći</strong> i paljenjem Ivanjskih krijesova. Riječ je o narodnom običaju koji se događa uoči blagdana rođenja svetoga Ivana Krstitelja, koji se u Crkvi slavi 24. lipnja.<br />
Na prvi pogled, krijes je samo vatra. Plamen, drvo, dim, ljetna večer i ljudi okupljeni oko njega. Ali u narodnom životu takve stvari rijetko su bile samo ono što se vidi očima.<br />
Ivanjski krijesovi pripadaju onim pučkim običajima koji su se dugo prenosili bez reklame, bez pozornice i bez službenih protokola. Čuvali su ih ljudi. Obitelji, sela, zaseoci, zajednice, župe. Nekada se nije trebalo puno dogovarati. Znalo se kada je Ivanje, znalo se gdje se ljudi okupljaju i znalo se da vatra ima svoje mjesto u toj večeri. Znak svjetla koje se pali u mrkloj ljetnoj noći. Znak da zajednica još uvijek zna stati zajedno.<br />
U<strong> Dugom Ratu</strong> je godinama baš Ivanjskom noći počinjalo <strong>Dugoratsko ljeto.</strong> Preskalo se vatru na <strong>Oriju</strong>, pri kraju lučice u Dugom Ratu, jedne godine su nas posjetile i <strong>Poljičke vile</strong> s Cetine, druge godine etno-glazbenik <strong>Gorana Mikas</strong> i njegova glazba i priče i legende iz staroslavenske mitologije i bajki, svake godine je uz nas bila i naša <strong>vila Ivana</strong> sa svojim scenskim recitalima i performansima, a kasnije i u voditeljskoj ulozi, pa naše drage <strong>zumba plesačice</strong>, a onih prvih godina Dugoratskog ljeta Ivanjske večeri u misto bi znale svratit i <strong>ljetne maškare</strong>...<br />
Bilo je lipo. Ali <strong>Ivanjska noć</strong> nije samo lijepa slika prošlosti. Ona je dio jednog starijeg, dubljeg načina života u kojem su priroda, zajednica, a kasnije i vjera, bile povezane puno čvršće nego danas.<br />
I danas nam je lipo. Malo nam je drukčije nego prije, manje se spontano družimo, ali.. opet nam je lipo, s <strong>svjetlom </strong>i <strong>pismom </strong>kao konstantama dugoratske Ivanjske noći. <br />
<br />
Pod zvjezdanim nebom u lučici u Dugom Ratu 24.06. 2026. s početkom u 21 sat odjeknula je dugoratskim parkom pored lučice klapska pisma. Održana je<strong> smotra klapa</strong> pod nazivom "<strong>Ivanjske večeri klapa"</strong>.<br />
Uz pokroviteljstvo Općine Dugi Rat i Turističke zajednice Općine Dugi Rat te uz naše klapske prijatelje organizatori su priredili lipu večer za sve pridošle ljubitelje klapske pisme, da se proslavi ova mistična večer, i rođenje sv. Ivana Krstitelja, sa zvucima koji spaja stinu, more i dušu.<br />
Uz domaćina, klapu <strong>Batuda </strong>(m)-Dugi Rat klapskom pismom su nas počastile dječja klapa <strong>Rećina </strong>-Dugi Rat, ženska klapa <strong>Kurjože </strong>(ž)-Podstrana, klapa <strong>Pasika </strong>(m)-Kostanje, dječja klapa <strong>Žižula </strong>(KUU Mosor-Gata)-Omiš, klape <strong>Dežgracija </strong>(mj)-Split, <strong>Muccurum </strong>(m)-Makarska i <strong>Delmati </strong>(m)-Solin.<br />
"Ponosni na našu kulturnu baštinu slavimo snagu ljudskog glasa i pjesme koja traje", poručili su organizatori.<br />
Neka svitlo gori.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2026_06/poljicke_vile.jpg" style="width: 600px; height: 349px;" /></p>
<p>
Večer 23. lipnja u mnogim je hrvatskim krajevima povezana s <strong>Ivanjskom noći</strong> i paljenjem Ivanjskih krijesova. Riječ je o narodnom običaju koji se događa uoči blagdana rođenja svetoga Ivana Krstitelja, koji se u Crkvi slavi 24. lipnja.<br />
Na prvi pogled, krijes je samo vatra. Plamen, drvo, dim, ljetna večer i ljudi okupljeni oko njega. Ali u narodnom životu takve stvari rijetko su bile samo ono što se vidi očima.<br />
Ivanjski krijesovi pripadaju onim pučkim običajima koji su se dugo prenosili bez reklame, bez pozornice i bez službenih protokola. Čuvali su ih ljudi. Obitelji, sela, zaseoci, zajednice, župe. Nekada se nije trebalo puno dogovarati. Znalo se kada je Ivanje, znalo se gdje se ljudi okupljaju i znalo se da vatra ima svoje mjesto u toj večeri. Znak svjetla koje se pali u mrkloj ljetnoj noći. Znak da zajednica još uvijek zna stati zajedno.<br />
U<strong> Dugom Ratu</strong> je godinama baš Ivanjskom noći počinjalo <strong>Dugoratsko ljeto.</strong> Preskalo se vatru na <strong>Oriju</strong>, pri kraju lučice u Dugom Ratu, jedne godine su nas posjetile i <strong>Poljičke vile</strong> s Cetine, druge godine etno-glazbenik <strong>Gorana Mikas</strong> i njegova glazba i priče i legende iz staroslavenske mitologije i bajki, svake godine je uz nas bila i naša <strong>vila Ivana</strong> sa svojim scenskim recitalima i performansima, a kasnije i u voditeljskoj ulozi, pa naše drage <strong>zumba plesačice</strong>, a onih prvih godina Dugoratskog ljeta Ivanjske večeri u misto bi znale svratit i <strong>ljetne maškare</strong>...<br />
Bilo je lipo. Ali <strong>Ivanjska noć</strong> nije samo lijepa slika prošlosti. Ona je dio jednog starijeg, dubljeg načina života u kojem su priroda, zajednica, a kasnije i vjera, bile povezane puno čvršće nego danas.<br />
I danas nam je lipo. Malo nam je drukčije nego prije, manje se spontano družimo, ali.. opet nam je lipo, s <strong>svjetlom </strong>i <strong>pismom </strong>kao konstantama dugoratske Ivanjske noći. <br />
<br />
Pod zvjezdanim nebom u lučici u Dugom Ratu 24.06. 2026. s početkom u 21 sat odjeknula je dugoratskim parkom pored lučice klapska pisma. Održana je<strong> smotra klapa</strong> pod nazivom "<strong>Ivanjske večeri klapa"</strong>.<br />
Uz pokroviteljstvo Općine Dugi Rat i Turističke zajednice Općine Dugi Rat te uz naše klapske prijatelje organizatori su priredili lipu večer za sve pridošle ljubitelje klapske pisme, da se proslavi ova mistična večer, i rođenje sv. Ivana Krstitelja, sa zvucima koji spaja stinu, more i dušu.<br />
Uz domaćina, klapu <strong>Batuda </strong>(m)-Dugi Rat klapskom pismom su nas počastile dječja klapa <strong>Rećina </strong>-Dugi Rat, ženska klapa <strong>Kurjože </strong>(ž)-Podstrana, klapa <strong>Pasika </strong>(m)-Kostanje, dječja klapa <strong>Žižula </strong>(KUU Mosor-Gata)-Omiš, klape <strong>Dežgracija </strong>(mj)-Split, <strong>Muccurum </strong>(m)-Makarska i <strong>Delmati </strong>(m)-Solin.<br />
"Ponosni na našu kulturnu baštinu slavimo snagu ljudskog glasa i pjesme koja traje", poručili su organizatori.<br />
Neka svitlo gori.</p>
</div>Godišnji koncert KUD Dalmacija u znaku pjesme, plesa i tradicije2026-06-14T06:24:11+00:002026-06-14T06:24:11+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31135-godisnji-koncert-kud-dalmacija-u-znaku-pjesme-plesa-i-tradicijeMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2026_06/folklorasice.jpg" style="width: 600px; height: 400px;" /></p>
<p>
U subotu, 13.06.2026. navečer je održan tradicionalni godišnji koncert <strong>KUD Dalmacija Dugi Rat </strong>na kojem su članovi društva predstavili rezultate svog rada tijekom protekle godine. Na pozornici u parku do lučice su se izmijenile sve skupine našeg folklornog društva, od najmlađih članova koji tek prave svoje prve folklorne korake do prvog ansambla. Pjesmom, plesom i glazbom publici su pokazali bogatstvo naše <strong>kulturne baštine</strong> koju s ponosom njeguju i prenose novim generacijama.<br />
Organizatori su zahvalili članovima, voditeljima, roditeljima, prijateljima društva i publici koja ih je podržala dolaskom i pljeskom. Posebnu zahvalu uputili su Turističkoj zajednici Općine Dugi Rat, Općini Dugi Rat i dječjoj klapi "<strong>Rećina</strong>" na pruženoj im podršci.<br />
Bila je to još jedna lijepa dugoratska <strong>večer </strong>pod zvijezdama, ispunjena tradicijom, zajedništvom, mladošću i dobrom energijom, a članovi našeg folklornog društva već se vesele budućim ljetnim nastupima i novim susretima s poljičkom ali i širom publikom.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2026_06/folklorasice.jpg" style="width: 600px; height: 400px;" /></p>
<p>
U subotu, 13.06.2026. navečer je održan tradicionalni godišnji koncert <strong>KUD Dalmacija Dugi Rat </strong>na kojem su članovi društva predstavili rezultate svog rada tijekom protekle godine. Na pozornici u parku do lučice su se izmijenile sve skupine našeg folklornog društva, od najmlađih članova koji tek prave svoje prve folklorne korake do prvog ansambla. Pjesmom, plesom i glazbom publici su pokazali bogatstvo naše <strong>kulturne baštine</strong> koju s ponosom njeguju i prenose novim generacijama.<br />
Organizatori su zahvalili članovima, voditeljima, roditeljima, prijateljima društva i publici koja ih je podržala dolaskom i pljeskom. Posebnu zahvalu uputili su Turističkoj zajednici Općine Dugi Rat, Općini Dugi Rat i dječjoj klapi "<strong>Rećina</strong>" na pruženoj im podršci.<br />
Bila je to još jedna lijepa dugoratska <strong>večer </strong>pod zvijezdama, ispunjena tradicijom, zajedništvom, mladošću i dobrom energijom, a članovi našeg folklornog društva već se vesele budućim ljetnim nastupima i novim susretima s poljičkom ali i širom publikom.</p>
</div>Večer koja je Poljičane još jednom učinila ponosnima - Snježana Kordun jedina dobitnica dvostruke nagrade naše županije2026-06-08T18:34:59+00:002026-06-08T18:34:59+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31131-vecer-koja-je-poljicane-jos-jednom-ucinila-ponosnima-snjezana-kordun-jedina-dobitnica-dvostruke-nagrade-nase-zupanijeSavez za Poljicamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2026_06/snjezana.jpg" style="width: 600px; height: 349px;" /></p>
<p>
Bilo je to uistinu posebna splitska večer. U srijedu, 3. lipnja 2026., u Hrvatskom domu Split okupili su se zaljubljenici u baštinu, priče i sve ono što čini Dalmaciju Dalmacijom – a povod je bila svečana akademija projekta "<strong>Dalmacija storytelling destinacija</strong>".<br />
Topla ljetna večer, ponosna, nabijena emocijom. Upravo onakva kakva i priliči jednom ovakvom događanju, koji nas podsjeća zašto su lokalne, u ovom slučjau naše, Poljiče priče, identitet i kulturna baština srce i duša dalmatinskog turizma.<br />
A ovog puta, jedno ime posebno je zasjalo pod reflektorima Hrvatskog doma.<br />
Mr. sc. <strong>Snježana Kordun</strong>, članica udruge <strong>Savez za Poljica</strong> – udruge koja stoji iza upisa poljičice, pisma Poljičke kneževine, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – kući je odnijela ne jednu, nego dvije nagrade! Nešto što nitko drugi te večeri nije uspio ponoviti.<br />
Prvu nagradu primila je u kategoriji "<strong>Povratak korijenima – Poljička kneževina</strong>", i to s punim pravom – gđa. Kordun je prva osoba u Hrvatskoj certificirana i specijalizirana upravo za istraživanje prezimena na području Poljičke kneževine. Pravo malo blago za sve koji tragaju za korijenima.<br />
Drugu nagradu donijela joj je kategorija interpretatora baštine, za temu "<strong>Tragovima poljičkih junakinja i junaka</strong>" – projekt koji na uzbudljiv i human način oživljava priče onih koji su obilježili povijest Poljica.<br />
Baština u pravim rukama nije muzejski eksponat. Ona diše, priča i inspira – i upravo to Snježana Kordun svakodnevno dokazuje svojim radom.<br />
<strong>Čestitamo </strong>joj na zasluženom priznanju – i <strong>hvala </strong>joj što čuva priče koje nas čine onim što jesmo! </p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2026_06/snjezana.jpg" style="width: 600px; height: 349px;" /></p>
<p>
Bilo je to uistinu posebna splitska večer. U srijedu, 3. lipnja 2026., u Hrvatskom domu Split okupili su se zaljubljenici u baštinu, priče i sve ono što čini Dalmaciju Dalmacijom – a povod je bila svečana akademija projekta "<strong>Dalmacija storytelling destinacija</strong>".<br />
Topla ljetna večer, ponosna, nabijena emocijom. Upravo onakva kakva i priliči jednom ovakvom događanju, koji nas podsjeća zašto su lokalne, u ovom slučjau naše, Poljiče priče, identitet i kulturna baština srce i duša dalmatinskog turizma.<br />
A ovog puta, jedno ime posebno je zasjalo pod reflektorima Hrvatskog doma.<br />
Mr. sc. <strong>Snježana Kordun</strong>, članica udruge <strong>Savez za Poljica</strong> – udruge koja stoji iza upisa poljičice, pisma Poljičke kneževine, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – kući je odnijela ne jednu, nego dvije nagrade! Nešto što nitko drugi te večeri nije uspio ponoviti.<br />
Prvu nagradu primila je u kategoriji "<strong>Povratak korijenima – Poljička kneževina</strong>", i to s punim pravom – gđa. Kordun je prva osoba u Hrvatskoj certificirana i specijalizirana upravo za istraživanje prezimena na području Poljičke kneževine. Pravo malo blago za sve koji tragaju za korijenima.<br />
Drugu nagradu donijela joj je kategorija interpretatora baštine, za temu "<strong>Tragovima poljičkih junakinja i junaka</strong>" – projekt koji na uzbudljiv i human način oživljava priče onih koji su obilježili povijest Poljica.<br />
Baština u pravim rukama nije muzejski eksponat. Ona diše, priča i inspira – i upravo to Snježana Kordun svakodnevno dokazuje svojim radom.<br />
<strong>Čestitamo </strong>joj na zasluženom priznanju – i <strong>hvala </strong>joj što čuva priče koje nas čine onim što jesmo! </p>
</div>Božićni koncert KUD Dalmacija2025-12-20T13:23:13+00:002025-12-20T13:23:13+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31111-bozicni-koncert-kud-dalmacija-2025KUD Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_12/koncert_kud.jpg" style="width: 500px; height: 767px;" /></p>
<p>
U blagdanskom duhu okupit ćemo se kako bismo zajedno proslavili Božić uz bogatstvo narodnih nošnji, starih običaja i toplinu zajedništva. Dođite i provedite ugodnu večer uz zvuke folklora, osmijehe i pravu božićnu atmosferu. Radujemo se vašem dolasku!</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_12/koncert_kud.jpg" style="width: 500px; height: 767px;" /></p>
<p>
U blagdanskom duhu okupit ćemo se kako bismo zajedno proslavili Božić uz bogatstvo narodnih nošnji, starih običaja i toplinu zajedništva. Dođite i provedite ugodnu večer uz zvuke folklora, osmijehe i pravu božićnu atmosferu. Radujemo se vašem dolasku!</p>
</div>Zamolba KUD Dalmacija Dugi Rat2025-11-18T17:10:55+00:002025-11-18T17:10:55+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31101-zamolba-kud-dalmacija-dugi-ratKUD Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_11/vrlika.jpg" style="width: 553px; height: 500px;" /></p>
<p>
Kulturno-umjetničko društvo "<strong>Dalmacija</strong>" Dugi Rat u ova predblagdanska vremena darivanja obratilo se <strong>zamolbom </strong>najširoj javnosti. Prenosimo ispod njihovu zamolbu šireći nadu da će njihova potreba potaknuti vašu velikodušnost...<br />
<br />
"Poštovani, mi smo<strong> KUD Dalmacija Dugi Rat.</strong> Ove godine smo uplovili u veliki <strong>projekt kupnje vrličke nošnje</strong>. Stigli su nam prvi kompleti ženske i muške nošnje. Na fotografijama možete vidjeti kako ta nošnja izgleda. Nošnja je ručno rađena, svaki detalj je ručno izvezen i potrebno je više mjeseci da bi se izradila. Vrijednost jednog kompleta je 2.500 eura, a nama treba 16 kompleta. Za dio sredstava se nadamo pomoći Županije, dio smo osigurali kroz donaciju naše Općine Dugi Rat, dio su nam osigurali naši Jesenički brodari, a ostatak trebamo prikupiti sami. (Cijela nošnja od 16 kompleta košta 40.000 eura). Za naše društvo i hrvatski folklor ova nošnja je neprocjenjiva. Ovim putem osjećamo se slobodni obratiti Vam se za pomoć ka ostvarenju našeg cilja. Svaka donacija veoma nam je važna jer nas vodi sve bliže do našeg konačnog cilja. A konačni cilj su naša djeca, na pozornici, odjevena u neprocjenjive odjevne predmete. Moramo naglasiti da naše društvo posljednjih godina ima velik broj djece. Izuzetno je dobro da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta dva ili tri puta tjedno uživaju u plesu i međusobnom druženju te na taj način pobjegnu iz svoje svakodnevnice pred malim i danas još manjim ekranima. Na folkloru se druže, plešu, uče o ljepoti pokreta i pogleda. Gledaju se u oči, osmjehuju jedni drugima, uživaju u tim trenucima. U današnje surovo vrijeme rijetka su mjesta gdje se to može doživjeti. U nadi da će naša potreba potaknuti vašu velikodušnost unaprijed vam se zahvaljujemo. Ukoliko se odlučite da nam pomognete molimo Vas da vaše uplate izvršite na br. računa:<br />
<br />
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO "DALMACIJA" DUGI RAT<br />
Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat<br />
OIB: 43955307979<br />
IBAN: HR9324070001100579682<br />
Opis plaćanja : Donacija za Vrličku nošnju<br />
<br />
Hvala Vam!"</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_11/vrlika.jpg" style="width: 553px; height: 500px;" /></p>
<p>
Kulturno-umjetničko društvo "<strong>Dalmacija</strong>" Dugi Rat u ova predblagdanska vremena darivanja obratilo se <strong>zamolbom </strong>najširoj javnosti. Prenosimo ispod njihovu zamolbu šireći nadu da će njihova potreba potaknuti vašu velikodušnost...<br />
<br />
"Poštovani, mi smo<strong> KUD Dalmacija Dugi Rat.</strong> Ove godine smo uplovili u veliki <strong>projekt kupnje vrličke nošnje</strong>. Stigli su nam prvi kompleti ženske i muške nošnje. Na fotografijama možete vidjeti kako ta nošnja izgleda. Nošnja je ručno rađena, svaki detalj je ručno izvezen i potrebno je više mjeseci da bi se izradila. Vrijednost jednog kompleta je 2.500 eura, a nama treba 16 kompleta. Za dio sredstava se nadamo pomoći Županije, dio smo osigurali kroz donaciju naše Općine Dugi Rat, dio su nam osigurali naši Jesenički brodari, a ostatak trebamo prikupiti sami. (Cijela nošnja od 16 kompleta košta 40.000 eura). Za naše društvo i hrvatski folklor ova nošnja je neprocjenjiva. Ovim putem osjećamo se slobodni obratiti Vam se za pomoć ka ostvarenju našeg cilja. Svaka donacija veoma nam je važna jer nas vodi sve bliže do našeg konačnog cilja. A konačni cilj su naša djeca, na pozornici, odjevena u neprocjenjive odjevne predmete. Moramo naglasiti da naše društvo posljednjih godina ima velik broj djece. Izuzetno je dobro da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta dva ili tri puta tjedno uživaju u plesu i međusobnom druženju te na taj način pobjegnu iz svoje svakodnevnice pred malim i danas još manjim ekranima. Na folkloru se druže, plešu, uče o ljepoti pokreta i pogleda. Gledaju se u oči, osmjehuju jedni drugima, uživaju u tim trenucima. U današnje surovo vrijeme rijetka su mjesta gdje se to može doživjeti. U nadi da će naša potreba potaknuti vašu velikodušnost unaprijed vam se zahvaljujemo. Ukoliko se odlučite da nam pomognete molimo Vas da vaše uplate izvršite na br. računa:<br />
<br />
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO "DALMACIJA" DUGI RAT<br />
Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat<br />
OIB: 43955307979<br />
IBAN: HR9324070001100579682<br />
Opis plaćanja : Donacija za Vrličku nošnju<br />
<br />
Hvala Vam!"</p>
</div>Oprosti mi Bože što sam.. Poljičanin!2025-09-30T15:47:15+00:002025-09-30T15:47:15+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31089-oprosti-mi-boze-sto-sam-poljicaninVisit DugiRat i drugi mladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_09/poljicanke.jpg" style="width: 600px; height: 400px;" /></p>
<p>
Dobar dan, dobar dan, dobar dan Poljičanke i Poljičani. Napokon lipe vijesti za nas Poljičane. Dakle, turističke zajednica Dugog Rata, Omiša, Podstrane i Splita odlučile su sijesti za stol i raspraviti što bi to zajedno mogli učiniti u svrhu promocije zaboravljenog identiteta nekad dične i slavne Poljičke kneževine. Za očekivati je da će <strong>sastanak</strong>, radionica pod nazivom "<strong>Razvoj kulturno-turističkog proizvoda „Poljička Republika“"</strong> biti dobro pripremljen, nakon nešto malo više od trećina stoljeća koliko su na raspolaganju imali povijesnim Poljicima nadležne općine i gradovi. Radionica koja se održava u sklopu izrade Strateškog plana razvoja integriranog kulturno-turističkog proizvoda "Poljička Republika" kao ključni korak za definiranje zajedničke vizije i smjernica budućeg razvoja, održati će se u ovaj <strong>petak</strong>, 3. listopada 2025. s početkom u <strong>17 sati </strong>u našem lipom, šesnom hotelu <strong>Le Meridien Lav u Podstrani</strong>. Prijave dolaska zainteresiranih udruga i pojedinaca organizatori iz lokalnih TZ zaprimaju do 01.10.2025., preko <a href="https://forms.gle/hmRw761HErdSXJud7" target="_blank"><u>poveznice</u></a>. Vidimo se!</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_09/poljicanke.jpg" style="width: 600px; height: 400px;" /></p>
<p>
Dobar dan, dobar dan, dobar dan Poljičanke i Poljičani. Napokon lipe vijesti za nas Poljičane. Dakle, turističke zajednica Dugog Rata, Omiša, Podstrane i Splita odlučile su sijesti za stol i raspraviti što bi to zajedno mogli učiniti u svrhu promocije zaboravljenog identiteta nekad dične i slavne Poljičke kneževine. Za očekivati je da će <strong>sastanak</strong>, radionica pod nazivom "<strong>Razvoj kulturno-turističkog proizvoda „Poljička Republika“"</strong> biti dobro pripremljen, nakon nešto malo više od trećina stoljeća koliko su na raspolaganju imali povijesnim Poljicima nadležne općine i gradovi. Radionica koja se održava u sklopu izrade Strateškog plana razvoja integriranog kulturno-turističkog proizvoda "Poljička Republika" kao ključni korak za definiranje zajedničke vizije i smjernica budućeg razvoja, održati će se u ovaj <strong>petak</strong>, 3. listopada 2025. s početkom u <strong>17 sati </strong>u našem lipom, šesnom hotelu <strong>Le Meridien Lav u Podstrani</strong>. Prijave dolaska zainteresiranih udruga i pojedinaca organizatori iz lokalnih TZ zaprimaju do 01.10.2025., preko <a href="https://forms.gle/hmRw761HErdSXJud7" target="_blank"><u>poveznice</u></a>. Vidimo se!</p>
</div>20. Gatsko kulturno ljeto: Dani Ive Marjanovića2025-07-17T16:24:49+00:002025-07-17T16:24:49+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31083-20-gatsko-kulturno-ljeto-dani-ive-marjanovicaKUU Mosormladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_07/dani_gata.jpg" style="width: 500px; height: 252px;" /></p>
<p>
Kulturno umjetnička udruga „Mosor" Gata organizira <strong>20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića"</strong>. U razdoblju od 19.srpnja do 16.kolovoza na programu su dvije dramske predstave, večer folklora i klapske pisme , radionica i predstava za djecu te dječja olimpijada sa starim sportovima. Plato kod župne crkve Sv.Ciprijana te prostor uz stare kamene kuće u zaseoku Kuvačiči pozornice su kulturnog ljeta u <strong>Gatima</strong>. Sva događanja održavaju se na otvorenom ( u slučaju lošeg vremena program će se održati u Domu kulture) , a ulaz na sve večeri je besplatan. Posjetitelji će - u duhu i tradiciji poljičkog kraja - biti i počašćeni kolačima i soparnikom. Cilj manifestacije je održati kulturnu tradiciju promovirati bogatu povijest našeg kraja i domovine, podsjetiti na naše stare običaje te s njima upoznati i turiste koji se odmaraju u Gatima i i ostalim srednjopoljičkim mjestima kao i gradu Omišu. U proteklih 19 godina, u sklopu ove manifestacije, održano je više od 100 raznih kulturnih događanja. Jubilarno 20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića" otvaramo u subotu večeri folklora, u subotu 19. srpnja 2025 u 20:30 sati, kod crkve sv. Ciprijana.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_07/dani_gata.jpg" style="width: 500px; height: 252px;" /></p>
<p>
Kulturno umjetnička udruga „Mosor" Gata organizira <strong>20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića"</strong>. U razdoblju od 19.srpnja do 16.kolovoza na programu su dvije dramske predstave, večer folklora i klapske pisme , radionica i predstava za djecu te dječja olimpijada sa starim sportovima. Plato kod župne crkve Sv.Ciprijana te prostor uz stare kamene kuće u zaseoku Kuvačiči pozornice su kulturnog ljeta u <strong>Gatima</strong>. Sva događanja održavaju se na otvorenom ( u slučaju lošeg vremena program će se održati u Domu kulture) , a ulaz na sve večeri je besplatan. Posjetitelji će - u duhu i tradiciji poljičkog kraja - biti i počašćeni kolačima i soparnikom. Cilj manifestacije je održati kulturnu tradiciju promovirati bogatu povijest našeg kraja i domovine, podsjetiti na naše stare običaje te s njima upoznati i turiste koji se odmaraju u Gatima i i ostalim srednjopoljičkim mjestima kao i gradu Omišu. U proteklih 19 godina, u sklopu ove manifestacije, održano je više od 100 raznih kulturnih događanja. Jubilarno 20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića" otvaramo u subotu večeri folklora, u subotu 19. srpnja 2025 u 20:30 sati, kod crkve sv. Ciprijana.</p>
</div>Crkva sv. Ivana na Grebenu nakon pune 43 godine zablistala u punom sjaju2025-06-25T17:39:29+00:002025-06-25T17:39:29+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/31076-crkva-sv-ivana-na-grebenu-nakon-pune-43-godine-zablistala-u-punom-sjajuMarija Lunićmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_06/greben8.jpg" style="width: 600px; height: 401px;" /></p>
<p>
Svake godine na blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja vjernici iz <strong>Malog Rata</strong> i okolnih mjesta okupljaju se na <strong>Grebenu</strong>, gdje se održava svečana procesija i sveta misa. I ove se godine, već tradicionalno, okupilo mnoštvo vjernika koji su u procesiji i svetoj misi predvođenima don Tonijem uveličali ovogodišnje slavlje.<br />
- "Važno je biti dio ovoga, njegovati baštinu koja nas povezuje" - rekao je jedan od prisutnih vjernika, dodajući da je osjećaj zajedništva bio snažniji nego ikad prije.<br />
<strong>Crkva sv. Ivana Krstitelja</strong>, koja je prošla kroz veliku <strong>obnovu</strong>, sada, nakon 43 godine, sja u punom sjaju, podsjećajući okupljene na važnost očuvanja kulturne baštine i tradicija koje nas povezuju.<br />
Vrijedno je naglasiti važnost <strong>podrške </strong>lokalne zajednice u održavanju i unaprjeđenju kulturnih i vjerskih objekata. Drago nam je što općina Dugi Rat i dalje nastavlja podržavati ideje i projekte koji pridonose dobrobiti svih naših sugrađana, kao i što uočava važnost zajedništva u očuvanju tradicija.<br />
Nakon svete mise, prisutni su uživali u lijepom običaju zajedničkog <strong>druženja</strong>, koji je započeo 2021. godine. Na <strong>Grebenu</strong>, uz piće, kolače i tradicionalni soparnik, okupljeni su proslavili ovaj blagdan u društvu prijatelja i sugrađana. Zahvala ide i Turističkoj zajednici te Udruzi Jesenice, koji iz godine u godinu podržavaju ovaj događaj.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2025_06/greben8.jpg" style="width: 600px; height: 401px;" /></p>
<p>
Svake godine na blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja vjernici iz <strong>Malog Rata</strong> i okolnih mjesta okupljaju se na <strong>Grebenu</strong>, gdje se održava svečana procesija i sveta misa. I ove se godine, već tradicionalno, okupilo mnoštvo vjernika koji su u procesiji i svetoj misi predvođenima don Tonijem uveličali ovogodišnje slavlje.<br />
- "Važno je biti dio ovoga, njegovati baštinu koja nas povezuje" - rekao je jedan od prisutnih vjernika, dodajući da je osjećaj zajedništva bio snažniji nego ikad prije.<br />
<strong>Crkva sv. Ivana Krstitelja</strong>, koja je prošla kroz veliku <strong>obnovu</strong>, sada, nakon 43 godine, sja u punom sjaju, podsjećajući okupljene na važnost očuvanja kulturne baštine i tradicija koje nas povezuju.<br />
Vrijedno je naglasiti važnost <strong>podrške </strong>lokalne zajednice u održavanju i unaprjeđenju kulturnih i vjerskih objekata. Drago nam je što općina Dugi Rat i dalje nastavlja podržavati ideje i projekte koji pridonose dobrobiti svih naših sugrađana, kao i što uočava važnost zajedništva u očuvanju tradicija.<br />
Nakon svete mise, prisutni su uživali u lijepom običaju zajedničkog <strong>druženja</strong>, koji je započeo 2021. godine. Na <strong>Grebenu</strong>, uz piće, kolače i tradicionalni soparnik, okupljeni su proslavili ovaj blagdan u društvu prijatelja i sugrađana. Zahvala ide i Turističkoj zajednici te Udruzi Jesenice, koji iz godine u godinu podržavaju ovaj događaj.</p>
</div>Noć kad se gre za križen2025-04-16T13:02:00+00:002025-04-16T13:02:00+00:00http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/30888-za-krizen-vec-vise-od-pet-stoljeca24Mirko Crnčević / SDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/svirce.jpg" style="width: 250px; height: 196px; margin: 4px 8px; float: left;" />Malo se koji otok na svijetu kao <strong>Hvar</strong>, s niti 11 tisuća stanovnika i 300 četvornih kilometara površine, može pohvaliti s toliko znamenitosti pod zaštitom <strong>UNESCO</strong>-a, a među kojima je i<strong> procesija “Za križen”</strong>. Riječ je o preduskrsnoj pobožnosti, koja se na središnjem dijelu škoja tradicionalno održava s Velikog četvrtka na Veliki petak, već više od pet stoljeća, a da nikad nije prekinuta. Dakle, ni Drugi svjetski rat, ni bilo kakvo (ne) vrijeme, ni pandemija, nisu je uspjeli omesti, piše <strong>Mirko Crnčević</strong> na stranicama Slobodne Dalmacije.<br />
- Procesija <strong>“Za križen” </strong>okosnica je uskrsnih običaja na Hvaru koja najsnažnije obilježava vjerski, kulturni i društveni identitet stanovnika na tom području. Kroz procesiju se njeguje pjevanje Gospina plača koje svojim glazbenim poetskim sadržajem inicira poseban doživljaj, jedinstven u hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj praksi - kaže<strong> Ivana Radovani Podrug</strong> iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Koliko značenje procesija ima za stanovnike škoja ponajbolje govori to što djeca svećenike rijetko pitaju kada je <strong>Uskrs</strong>, nego “kad se gre za križen”...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_03/svirce.jpg" style="width: 250px; height: 196px; margin: 4px 8px; float: left;" />Malo se koji otok na svijetu kao <strong>Hvar</strong>, s niti 11 tisuća stanovnika i 300 četvornih kilometara površine, može pohvaliti s toliko znamenitosti pod zaštitom <strong>UNESCO</strong>-a, a među kojima je i<strong> procesija “Za križen”</strong>. Riječ je o preduskrsnoj pobožnosti, koja se na središnjem dijelu škoja tradicionalno održava s Velikog četvrtka na Veliki petak, već više od pet stoljeća, a da nikad nije prekinuta. Dakle, ni Drugi svjetski rat, ni bilo kakvo (ne) vrijeme, ni pandemija, nisu je uspjeli omesti, piše <strong>Mirko Crnčević</strong> na stranicama Slobodne Dalmacije.<br />
- Procesija <strong>“Za križen” </strong>okosnica je uskrsnih običaja na Hvaru koja najsnažnije obilježava vjerski, kulturni i društveni identitet stanovnika na tom području. Kroz procesiju se njeguje pjevanje Gospina plača koje svojim glazbenim poetskim sadržajem inicira poseban doživljaj, jedinstven u hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj praksi - kaže<strong> Ivana Radovani Podrug</strong> iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Koliko značenje procesija ima za stanovnike škoja ponajbolje govori to što djeca svećenike rijetko pitaju kada je <strong>Uskrs</strong>, nego “kad se gre za križen”...</p>
</div>