Kultura Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe 2017-10-17T03:52:26+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Jer ljubav je.. 2017-10-14T09:02:06+00:00 2017-10-14T09:02:06+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24803-jer-ljubav-je MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/grafit_ljubav.jpg" style="width: 600px; height: 450px;" /></p> <p> Nakon puno ružnih zidova i grafita po na&scaron;em malom mistu, koje se osim zalaska sunca užasava i manje vi&scaron;e svih oblika suvremene umjetnosti, konačno je, i to u strogom centru mista, osvanula jedana lijepa zidna slika &quot;nehajdučke&quot; tematike koju potpisuje dvoje mladih dugoratskih kreativaca, <strong>Ana Heski</strong> i <strong>Toni Maru&scaron;ić</strong>.<br /> Bravo, mladosti! Doista lijepi motiv i izvedba, pravi mali ukras na&scaron;eg mjesta! Nadamo se ne i posljednji. Eto novih, mladih, talenata za npr. Poljičku likovnu udrugu &quot;KRUG&quot;? A tko zna, možda se ipak, u neko dogledno (bolje?) vrijeme i nastavi započeto (i zaustavljeno) oplemenjivanje javnog prostora spomenicima i instalacijama? Ta tko je to postao prorok u svom selu i tko se jo&scaron; obazire na kritike dežurnih moralista i ne(in)formiranih kritičara opće prakse sa dugoratskih zidića?</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/grafit_ljubav.jpg" style="width: 600px; height: 450px;" /></p> <p> Nakon puno ružnih zidova i grafita po na&scaron;em malom mistu, koje se osim zalaska sunca užasava i manje vi&scaron;e svih oblika suvremene umjetnosti, konačno je, i to u strogom centru mista, osvanula jedana lijepa zidna slika &quot;nehajdučke&quot; tematike koju potpisuje dvoje mladih dugoratskih kreativaca, <strong>Ana Heski</strong> i <strong>Toni Maru&scaron;ić</strong>.<br /> Bravo, mladosti! Doista lijepi motiv i izvedba, pravi mali ukras na&scaron;eg mjesta! Nadamo se ne i posljednji. Eto novih, mladih, talenata za npr. Poljičku likovnu udrugu &quot;KRUG&quot;? A tko zna, možda se ipak, u neko dogledno (bolje?) vrijeme i nastavi započeto (i zaustavljeno) oplemenjivanje javnog prostora spomenicima i instalacijama? Ta tko je to postao prorok u svom selu i tko se jo&scaron; obazire na kritike dežurnih moralista i ne(in)formiranih kritičara opće prakse sa dugoratskih zidića?</p> </div> Predavanje u Kaštelima: Vlaho Bukovac u svjetlima Pariza 2017-10-02T10:26:44+00:00 2017-10-02T10:26:44+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24755-predavanje-u-kastelima-vlaho-bukovac-u-svjetlima-pariza Kastela.org, DalmacijaDanas.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/bukovac.jpg" style="width: 250px; height: 209px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poznati splitski povjesničar i publicist dr.sc <strong>Tihomir Rajčić</strong> održat će u <strong>ponedjeljak </strong>2. 10. 2017. u 19 sati u Muzejskom prostoru Podvorje u Ka&scaron;tel <strong>Sućurcu</strong>, Nadbiskupski ka&scaron;tel, Gospojska &scaron;trada 1, multimedijalno predavanje pod naslovom &ldquo;<strong>Vlaho Bukovac u svjetlima Pariza</strong>&rdquo;. Uz multimedijalno predavanje bit će održano i predstavljanje <strong>knjige &ldquo;Tajni život Vlahe Bukovca</strong>&rdquo;, a sve organiziraju Prokultura Split i Gradska knjižnica Ka&scaron;tela u sklopu Dana francuskog jezika i kulture, koji se od 28. rujna do 7. listopada održavaju u Omi&scaron;u, Splitu, Solinu, Ka&scaron;telima, Trogiru i Dubrovniku. U spomenutoj knjizi dr. sc. Tihomir Rajčić pi&scaron;e o manje poznatim detaljima iz privatnog života velikog hrvatskog <strong>slikara</strong>, s naglaskom na Bukovčev život u Parizu, gdje je Bukovac stekao međunarodnu slavu.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/bukovac.jpg" style="width: 250px; height: 209px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poznati splitski povjesničar i publicist dr.sc <strong>Tihomir Rajčić</strong> održat će u <strong>ponedjeljak </strong>2. 10. 2017. u 19 sati u Muzejskom prostoru Podvorje u Ka&scaron;tel <strong>Sućurcu</strong>, Nadbiskupski ka&scaron;tel, Gospojska &scaron;trada 1, multimedijalno predavanje pod naslovom &ldquo;<strong>Vlaho Bukovac u svjetlima Pariza</strong>&rdquo;. Uz multimedijalno predavanje bit će održano i predstavljanje <strong>knjige &ldquo;Tajni život Vlahe Bukovca</strong>&rdquo;, a sve organiziraju Prokultura Split i Gradska knjižnica Ka&scaron;tela u sklopu Dana francuskog jezika i kulture, koji se od 28. rujna do 7. listopada održavaju u Omi&scaron;u, Splitu, Solinu, Ka&scaron;telima, Trogiru i Dubrovniku. U spomenutoj knjizi dr. sc. Tihomir Rajčić pi&scaron;e o manje poznatim detaljima iz privatnog života velikog hrvatskog <strong>slikara</strong>, s naglaskom na Bukovčev život u Parizu, gdje je Bukovac stekao međunarodnu slavu.</p> </div> Vice Tomasović: 'Cvjetanje prostora' 2017-08-27T00:03:54+00:00 2017-08-27T00:03:54+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24586-vice-tomasovic-cvjetanje-prostora MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/vice.jpg" style="width: 400px; height: 561px;" /></p> <p> U Galeriji &ldquo;Dalmacijaland&rdquo; u <strong>Jelsi </strong>na otoku Hvaru otvorena je <strong>izložba </strong>omi&scaron;kog umjetnika <strong>Vice Tomasovića</strong> naziva &ldquo;<strong>Cvjetanje prostora</strong>&rdquo;. Mladi autor nudi slikarsku alternativu naizgled nadrealističke provenijencije ali prije se može reći da se ovdje radi o novom manirizmu koji se u Tomasovića realizirao kao svojevrsni diskurzivni odgovor na slikarstvo tzv. novih figuracija ili novih hiperrealizama, ali i cjelokupnu hrvatsku likovnu scenu. Izložba se u Jelsi može razgledati do 30. rujna.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/vice.jpg" style="width: 400px; height: 561px;" /></p> <p> U Galeriji &ldquo;Dalmacijaland&rdquo; u <strong>Jelsi </strong>na otoku Hvaru otvorena je <strong>izložba </strong>omi&scaron;kog umjetnika <strong>Vice Tomasovića</strong> naziva &ldquo;<strong>Cvjetanje prostora</strong>&rdquo;. Mladi autor nudi slikarsku alternativu naizgled nadrealističke provenijencije ali prije se može reći da se ovdje radi o novom manirizmu koji se u Tomasovića realizirao kao svojevrsni diskurzivni odgovor na slikarstvo tzv. novih figuracija ili novih hiperrealizama, ali i cjelokupnu hrvatsku likovnu scenu. Izložba se u Jelsi može razgledati do 30. rujna.</p> </div> Omiško ljeto: 11. Jokina Brguja 2017-08-22T06:11:48+00:00 2017-08-22T06:11:48+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24593-omisko-ljeto-11-jokina-brguja MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_08/joko.jpg" style="width: 250px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ivan Joko Knežević</strong> bio je nadaleko poznati slikar i kipar iz na&scaron;eg kraja, Rođen u <strong>Lokvi-Rogoznici</strong> na dana&scaron;nji dan daleke 1907., nakon zavr&scaron;ene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu slikao je krajolike, mrtve prirode i portrete, oblikovao kipove, izrađivao tapiserije, intarzije, čuvene <strong>mozaike </strong>(Joko je bio prvi na&scaron; umjetnik koji se sustavno bavio mozaikom) i predmete primijenjene umjetnosti u stilskome rasponu od postimpresionizma do ekspresionizma. Bio je profesor na &Scaron;koli primijenjenih umjetnosti u <strong>Splitu</strong>. Samostalno je izlagao diljem domovine i u inozemstvu. Prijateljevao je s <strong>Jurom Ka&scaron;telanom, Ivanom Raosom, Ivanom Katu&scaron;ićem, Vatroslavom Mimicom</strong>, ispod divlje kru&scaron;ke, dugo snujući san u kamenu koji ima 300 000 nijansi boje u skamenjenoj žudi o kojoj bi sam <strong>Joko </strong>rekao i ovo: &quot;<em>Ja se vi&scaron;e ne bavim kamenom, nego du&scaron;om kamena, vratio sam kamen njemu samome.. onakvog kakvog sam ga prije toliko godina uzeo.. Ovaj moj govor iz kamena.. govori dosta o čovjeku samom!</em>&quot;. Posmrtno mu je objavljena knjiga autobiografskih zapisa &quot;<strong>Moja sjećanja</strong>&quot; (Zagreb 1996). God. 1977. dobio je Nagradu za umjetnost Slobodne Dalmacije, a o njegovu radu snimljeni su TV dokumentarni filmovi <strong>&quot;Iskre u kamenu</strong>&quot; (Ivica Katu&scaron;ić) i &quot;<strong>Skamenjena žud</strong>&quot; (J. Maru&scaron;ić, 1982). Glumio u filmu &quot;<strong>Prometej s otoka Vi&scaron;evice</strong>&quot; (V. Mimica, 1964). Od 1988. u njegovoj je kući podno Lokve Rogoznice otvorena <strong>galerija &quot;Gandalj&quot;</strong> s njegovim radovima. Danas, na njegov rođendan, kada bi imao 110 godina, članovi njegove obitelji pozivaju Vas u obiteljsku kuću &quot;Gandalj&quot; u Lokvi na <strong>11. Jokinu Brguju</strong>. Dođite na smokve, soparnik, pivo i rakiju, na <strong>predstavu &quot;Od ti&scaron;ine do glazbe &ndash; koncert za anegdotu i klavir&quot; Ivana Đuričića</strong> i glazbene numere <strong>Sa&scaron;e Miočića</strong>, poslije koje će, naravno, biti after party u beach baru &quot;Morska Vila&quot; gdje će se fe&scaron;ta uz DJ-eve i ča&scaron;ice razgovora i zeru plesa nastaviti do dugo u lokvarsku noć..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_08/joko.jpg" style="width: 250px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ivan Joko Knežević</strong> bio je nadaleko poznati slikar i kipar iz na&scaron;eg kraja, Rođen u <strong>Lokvi-Rogoznici</strong> na dana&scaron;nji dan daleke 1907., nakon zavr&scaron;ene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu slikao je krajolike, mrtve prirode i portrete, oblikovao kipove, izrađivao tapiserije, intarzije, čuvene <strong>mozaike </strong>(Joko je bio prvi na&scaron; umjetnik koji se sustavno bavio mozaikom) i predmete primijenjene umjetnosti u stilskome rasponu od postimpresionizma do ekspresionizma. Bio je profesor na &Scaron;koli primijenjenih umjetnosti u <strong>Splitu</strong>. Samostalno je izlagao diljem domovine i u inozemstvu. Prijateljevao je s <strong>Jurom Ka&scaron;telanom, Ivanom Raosom, Ivanom Katu&scaron;ićem, Vatroslavom Mimicom</strong>, ispod divlje kru&scaron;ke, dugo snujući san u kamenu koji ima 300 000 nijansi boje u skamenjenoj žudi o kojoj bi sam <strong>Joko </strong>rekao i ovo: &quot;<em>Ja se vi&scaron;e ne bavim kamenom, nego du&scaron;om kamena, vratio sam kamen njemu samome.. onakvog kakvog sam ga prije toliko godina uzeo.. Ovaj moj govor iz kamena.. govori dosta o čovjeku samom!</em>&quot;. Posmrtno mu je objavljena knjiga autobiografskih zapisa &quot;<strong>Moja sjećanja</strong>&quot; (Zagreb 1996). God. 1977. dobio je Nagradu za umjetnost Slobodne Dalmacije, a o njegovu radu snimljeni su TV dokumentarni filmovi <strong>&quot;Iskre u kamenu</strong>&quot; (Ivica Katu&scaron;ić) i &quot;<strong>Skamenjena žud</strong>&quot; (J. Maru&scaron;ić, 1982). Glumio u filmu &quot;<strong>Prometej s otoka Vi&scaron;evice</strong>&quot; (V. Mimica, 1964). Od 1988. u njegovoj je kući podno Lokve Rogoznice otvorena <strong>galerija &quot;Gandalj&quot;</strong> s njegovim radovima. Danas, na njegov rođendan, kada bi imao 110 godina, članovi njegove obitelji pozivaju Vas u obiteljsku kuću &quot;Gandalj&quot; u Lokvi na <strong>11. Jokinu Brguju</strong>. Dođite na smokve, soparnik, pivo i rakiju, na <strong>predstavu &quot;Od ti&scaron;ine do glazbe &ndash; koncert za anegdotu i klavir&quot; Ivana Đuričića</strong> i glazbene numere <strong>Sa&scaron;e Miočića</strong>, poslije koje će, naravno, biti after party u beach baru &quot;Morska Vila&quot; gdje će se fe&scaron;ta uz DJ-eve i ča&scaron;ice razgovora i zeru plesa nastaviti do dugo u lokvarsku noć..</p> </div> Almissa Open Art: Kušin Stina 2017-08-14T22:56:50+00:00 2017-08-14T22:56:50+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24564-almissa-open-art-kusin-stina MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_08/almissa_klapa.jpg" style="width: 600px; height: 343px;" /></p> <p> Sinoć je programom na <strong>Mirabeli </strong>zavri&scaron;io <strong>Almissa Open Art</strong>, omi&scaron;ki festival suvremene umjetnosti, koji se ove godine odvijao pod geslom &quot;<strong>Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina</strong>&quot;. Spomenuti stih moto je festivala koji poziva lokalne stanovnike i turiste kao privremene građane grada drevnih gusara s u&scaron;ća Cetine na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje i aktivizam. Jedan od najuspjelijih performansa na ovogodi&scaron;njem festivalu, svojevrsna okosnica rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo, bio je performans u izvedbi <strong>Porno Suicida</strong> i <strong>klape Utvare</strong>, umjetnika koji su na nekoliko najznačajnijih omi&scaron;kih lokaliteta otpjevali klapsku verzija underground hita benda <strong>Ilija</strong> <strong>i Zrno Žita</strong> &quot;Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina&quot;, inače obradu popularne pjesme <strong>klape Intrade</strong> &quot;Croatio iz du&scaron;e te ljubim&quot;. Performans poslu&scaron;ajte u snimci u nastavku članka..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_08/almissa_klapa.jpg" style="width: 600px; height: 343px;" /></p> <p> Sinoć je programom na <strong>Mirabeli </strong>zavri&scaron;io <strong>Almissa Open Art</strong>, omi&scaron;ki festival suvremene umjetnosti, koji se ove godine odvijao pod geslom &quot;<strong>Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina</strong>&quot;. Spomenuti stih moto je festivala koji poziva lokalne stanovnike i turiste kao privremene građane grada drevnih gusara s u&scaron;ća Cetine na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje i aktivizam. Jedan od najuspjelijih performansa na ovogodi&scaron;njem festivalu, svojevrsna okosnica rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo, bio je performans u izvedbi <strong>Porno Suicida</strong> i <strong>klape Utvare</strong>, umjetnika koji su na nekoliko najznačajnijih omi&scaron;kih lokaliteta otpjevali klapsku verzija underground hita benda <strong>Ilija</strong> <strong>i Zrno Žita</strong> &quot;Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina&quot;, inače obradu popularne pjesme <strong>klape Intrade</strong> &quot;Croatio iz du&scaron;e te ljubim&quot;. Performans poslu&scaron;ajte u snimci u nastavku članka..</p> </div> ALMISSA OPEN ART: Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina 2017-08-14T03:54:32+00:00 2017-08-14T03:54:32+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24534-almissa-open-art-neka-tebi-kusin-bude-stina-pizda-ti-materina MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/almissa_open_art.jpg" style="width: 594px; height: 758px;" /></p> <p> Večeras se zatvara festival s izvrsnim programom na Mirabeli:<br /> <strong>20.00 h - Tom Gotovac - </strong>projekcija zabranjenog filma <strong>&quot;Dead Man Walking&quot;<br /> 21.00 h - Jusuf Hadžifejzović i Eun Su Lim - </strong>performans <strong>&quot;Ju Su F&quot;<br /> 22.00 h - Marijan Crtalić - </strong>performans <strong>&quot;Bez naziva&quot;<br /> 22.30 h - </strong>razgovor s umjetnicima..<br /> <br /> Naziv ovogodi&scaron;njeg programa <strong>Almissa Open Art</strong>,<strong> </strong>omi&scaron;kog festivala suvremene umjetnosti,<strong> </strong>&quot;<strong>Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina</strong>&quot;<strong> </strong>poziv je lokalnim stanovnicima i turistima kao privremenim građanima Omi&scaron;a na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje, pa čak i be&scaron;timu! Umjetnici i njihovi radovi samo su okidač tog neposluha i zajedničkog krika pobune i nepristajanja. Almissa Open Art ne želi biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja. Zato ove godine koncepcija slijedi ideju dubrovačke Art radionice Lazareti i programa &quot;<strong>Grad je mrtav. Živio Grad!</strong>&quot; jer bez precizne najave ulazimo u javni prostor, izlazimo na ulice i trgove, ali ne kako bi zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmi&scaron;ljanja već kako bi izazvali <strong>reakciju </strong>i pokrenuli <strong>promjenu</strong>. Dosada&scaron;nja Almissa predstavljala je uglavnom hrvatske autore a na ovogodi&scaron;njoj sudjeluju i autori iz drugih zemalja. To je dobro. Umjetnici dolaze, a mi ih pozivamo sa slijepim povjerenjem. <strong>Omi&scaron; </strong>je poznat kao sredi&scaron;te klapskog kruga i festivala koji je doveo klapsko pjevanje do razine svjetske ba&scaron;tine pa ćemo se u programu Almisse naslanjati i na kontekst u kojem radimo proizvodeći glasove koji ne sadrže ni&scaron;ta od uznositosti koja je sadržana u formi nastupa klapa. Ideje velikog <strong>Tomislava Gotovca </strong>i njegovih verbalnih performansa punih psovki i vulgarnosti radova poput znamenite akcije &quot;Pun mi je kurac&quot;, performansa <strong>Jusufa Hadžifejzovića</strong> &quot;Od kiča do krvi samo je korak&quot; i obrade pjesme klape Intrade &quot;Croatio iz du&scaron;e te ljubim&quot; od strane benda <strong>Ilija </strong>i <strong>Zrno Žita</strong> okosnica su rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo. Javljamo se pučkim a capella kričanjem umjesto pučkog pjevanja, u klapskom Omi&scaron;u. No to su samo detalji iz programa ovogodi&scaron;njeg festivala. Detalji su u nastavku. Povirite..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/almissa_open_art.jpg" style="width: 594px; height: 758px;" /></p> <p> Večeras se zatvara festival s izvrsnim programom na Mirabeli:<br /> <strong>20.00 h - Tom Gotovac - </strong>projekcija zabranjenog filma <strong>&quot;Dead Man Walking&quot;<br /> 21.00 h - Jusuf Hadžifejzović i Eun Su Lim - </strong>performans <strong>&quot;Ju Su F&quot;<br /> 22.00 h - Marijan Crtalić - </strong>performans <strong>&quot;Bez naziva&quot;<br /> 22.30 h - </strong>razgovor s umjetnicima..<br /> <br /> Naziv ovogodi&scaron;njeg programa <strong>Almissa Open Art</strong>,<strong> </strong>omi&scaron;kog festivala suvremene umjetnosti,<strong> </strong>&quot;<strong>Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina</strong>&quot;<strong> </strong>poziv je lokalnim stanovnicima i turistima kao privremenim građanima Omi&scaron;a na kolektivnu akciju građanskog neposluha, na otvoreno i glasno negodovanje, pa čak i be&scaron;timu! Umjetnici i njihovi radovi samo su okidač tog neposluha i zajedničkog krika pobune i nepristajanja. Almissa Open Art ne želi biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja. Zato ove godine koncepcija slijedi ideju dubrovačke Art radionice Lazareti i programa &quot;<strong>Grad je mrtav. Živio Grad!</strong>&quot; jer bez precizne najave ulazimo u javni prostor, izlazimo na ulice i trgove, ali ne kako bi zabavili publiku i predstavili sebe i svoja razmi&scaron;ljanja već kako bi izazvali <strong>reakciju </strong>i pokrenuli <strong>promjenu</strong>. Dosada&scaron;nja Almissa predstavljala je uglavnom hrvatske autore a na ovogodi&scaron;njoj sudjeluju i autori iz drugih zemalja. To je dobro. Umjetnici dolaze, a mi ih pozivamo sa slijepim povjerenjem. <strong>Omi&scaron; </strong>je poznat kao sredi&scaron;te klapskog kruga i festivala koji je doveo klapsko pjevanje do razine svjetske ba&scaron;tine pa ćemo se u programu Almisse naslanjati i na kontekst u kojem radimo proizvodeći glasove koji ne sadrže ni&scaron;ta od uznositosti koja je sadržana u formi nastupa klapa. Ideje velikog <strong>Tomislava Gotovca </strong>i njegovih verbalnih performansa punih psovki i vulgarnosti radova poput znamenite akcije &quot;Pun mi je kurac&quot;, performansa <strong>Jusufa Hadžifejzovića</strong> &quot;Od kiča do krvi samo je korak&quot; i obrade pjesme klape Intrade &quot;Croatio iz du&scaron;e te ljubim&quot; od strane benda <strong>Ilija </strong>i <strong>Zrno Žita</strong> okosnica su rodoljubnog programa koji komentira stvarnost koju živimo. Javljamo se pučkim a capella kričanjem umjesto pučkog pjevanja, u klapskom Omi&scaron;u. No to su samo detalji iz programa ovogodi&scaron;njeg festivala. Detalji su u nastavku. Povirite..</p> </div> Almissa Open Art: Tom Gotovac i mrtav uznemiruje Omišku javnost 2017-08-13T21:44:51+00:00 2017-08-13T21:44:51+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24557-almissa-open-art-tom-gotovac-i-mrtav-uznemiruje-omisku-javnost R.Kragić / Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/almissa_performans.jpg" style="width: 600px; height: 430px;" /></p> <p> Osmi <strong>Almissa Open Art festival</strong>, pod nazivom &ldquo;<strong>Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina</strong>&rdquo; okupio je 15 predstavnika hrvatske i svjetske umjetničke scene, ove godine s temom poreza na nekretnine. Prema ideji kustosa <strong>Slavena Tolja</strong>, svi performansi i akcije premje&scaron;teni su u centar grada te se odvijaju u vrijeme najveće gradske gužve, čime se jasno otvaraju prostori jo&scaron; jednoj, ne samo umjetničkoj kritici. Ovogodi&scaron;nji festival u <strong>ponedjeljak </strong>zatvara svoja vrata, i to ponavljanjem projekcije filma <strong>Toma Gotovca &ldquo;Dead Man Walking&quot;</strong>, kojim je festival trebao biti i otvoren pro&scaron;log četvrtka, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija. Naime, Gotovčev rad trebao je biti prikazan u omi&scaron;kom parku <strong>Borići</strong>, ali je nakon manje od minute projekcija prekinuta jer je jedna posjetiteljica Almisse ugasila projektor i inzistirala da se pozove policija zbog za nju uznemirujućeg sadržaja. Organizatori su pristali odgoditi projekciju do ponedjeljka, gdje će se &ldquo;sporni&rdquo; video ipak prikazati na zatvaranju festivala na utvrdi <strong>Mirabeli</strong>..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/almissa_performans.jpg" style="width: 600px; height: 430px;" /></p> <p> Osmi <strong>Almissa Open Art festival</strong>, pod nazivom &ldquo;<strong>Neka tebi ku&scaron;in bude stina, pizda ti materina</strong>&rdquo; okupio je 15 predstavnika hrvatske i svjetske umjetničke scene, ove godine s temom poreza na nekretnine. Prema ideji kustosa <strong>Slavena Tolja</strong>, svi performansi i akcije premje&scaron;teni su u centar grada te se odvijaju u vrijeme najveće gradske gužve, čime se jasno otvaraju prostori jo&scaron; jednoj, ne samo umjetničkoj kritici. Ovogodi&scaron;nji festival u <strong>ponedjeljak </strong>zatvara svoja vrata, i to ponavljanjem projekcije filma <strong>Toma Gotovca &ldquo;Dead Man Walking&quot;</strong>, kojim je festival trebao biti i otvoren pro&scaron;log četvrtka, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija. Naime, Gotovčev rad trebao je biti prikazan u omi&scaron;kom parku <strong>Borići</strong>, ali je nakon manje od minute projekcija prekinuta jer je jedna posjetiteljica Almisse ugasila projektor i inzistirala da se pozove policija zbog za nju uznemirujućeg sadržaja. Organizatori su pristali odgoditi projekciju do ponedjeljka, gdje će se &ldquo;sporni&rdquo; video ipak prikazati na zatvaranju festivala na utvrdi <strong>Mirabeli</strong>..</p> </div> PLU Krug: Darovat ćemo Dugom Ratu 200 umjetnina 2017-07-27T12:45:56+00:00 2017-07-27T12:45:56+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24455-plu-krug-darovat-cemo-dugom-ratu-200-umjetnina HRT mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/josko_cizmic.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poljička likovna udruga &quot;<strong>KRUG</strong>&quot; iz <strong>Dugog Rata</strong> osnovana je prije 20 godina i svake godine priredi vi&scaron;e zanimljivih izložbi, njihova<strong> likovna kolonija &quot;KRUG&quot; </strong>koju organiziraju u svibnju već je prerasla u lijepu tradiciju, uredili su novi, četvrti prostor za svoju galeriju, a spremni su općini Dugi Rat dati i vrijednu <strong>kolekciju slika</strong> iz fundusa likovne udruge. - Udrugu smo nazvali po najstarijem naselju, Krug, u Starim jesenicama iznad Dugog Rata, i taj nam se simbolički naslov svidio i zbog drugih razloga &ndash; kazao je u razgovoru s <strong>Mladenom Vukovićem</strong>, urednikom na Hrvatskom radiju, jedan od utemeljitelja likovne udruge, dugoratski slikar autodidakt <strong>Jo&scaron;ko Čizmić</strong>. <a href="http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/darovat-cemo-dugom-ratu-200-umjetnina/150036/" target="_blank">Pročitajte (i poslu&scaron;ajte) vi&scaron;e..</a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/josko_cizmic.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poljička likovna udruga &quot;<strong>KRUG</strong>&quot; iz <strong>Dugog Rata</strong> osnovana je prije 20 godina i svake godine priredi vi&scaron;e zanimljivih izložbi, njihova<strong> likovna kolonija &quot;KRUG&quot; </strong>koju organiziraju u svibnju već je prerasla u lijepu tradiciju, uredili su novi, četvrti prostor za svoju galeriju, a spremni su općini Dugi Rat dati i vrijednu <strong>kolekciju slika</strong> iz fundusa likovne udruge. - Udrugu smo nazvali po najstarijem naselju, Krug, u Starim jesenicama iznad Dugog Rata, i taj nam se simbolički naslov svidio i zbog drugih razloga &ndash; kazao je u razgovoru s <strong>Mladenom Vukovićem</strong>, urednikom na Hrvatskom radiju, jedan od utemeljitelja likovne udruge, dugoratski slikar autodidakt <strong>Jo&scaron;ko Čizmić</strong>. <a href="http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/darovat-cemo-dugom-ratu-200-umjetnina/150036/" target="_blank">Pročitajte (i poslu&scaron;ajte) vi&scaron;e..</a></p> </div> Izložba kiparskih radova Antee Biskupović, Srećka Mimice i Ivana Jakšića 2017-07-20T23:18:27+00:00 2017-07-20T23:18:27+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24445-izlozba-kiparskih-radova-antee-biskupovic-srecka-mimice-i-ivana-jaksica MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/az_izlozba.jpg" style="width: 250px; height: 323px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>četvrtak</strong>, 20.07., u <strong>Galeriji AZ </strong>nekada&scaron;njeg <strong>Ilirskog sjemeni&scaron;ta </strong>na Priku s početkom u <strong>21 </strong>sat otvoriti će se izložba kiparskih radova troje mladih umjetnika kipara s Umjetničke akademije u Splitu - <strong>Antea Biskupović, Srećko Mimica</strong> i<strong> Ivan Jak&scaron;ić.</strong> Izložba, jo&scaron; jedan od brojnih događanja Omi&scaron;kog ljeta, moći će se razgledati u galeriji i idućih dana.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/az_izlozba.jpg" style="width: 250px; height: 323px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>četvrtak</strong>, 20.07., u <strong>Galeriji AZ </strong>nekada&scaron;njeg <strong>Ilirskog sjemeni&scaron;ta </strong>na Priku s početkom u <strong>21 </strong>sat otvoriti će se izložba kiparskih radova troje mladih umjetnika kipara s Umjetničke akademije u Splitu - <strong>Antea Biskupović, Srećko Mimica</strong> i<strong> Ivan Jak&scaron;ić.</strong> Izložba, jo&scaron; jedan od brojnih događanja Omi&scaron;kog ljeta, moći će se razgledati u galeriji i idućih dana.</p> </div> Izložba: Omiške kale i vedute slikarice Jasne Levak 2017-07-15T14:10:36+00:00 2017-07-15T14:10:36+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/128-izlozbe/24341-izlozba-omiske-kale-i-vedute-slikarice-jasne-levak MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_06/izlozba_levak.jpg" style="width: 350px; height: 488px;" /></p> <p> Hrvatska slikarica<strong> Jasna Levak </strong>predstavila se svojim djelima u <strong>izložbi </strong>pod nazivom &ldquo;<strong>Omi&scaron;ke kale i vedute</strong>&ldquo;. Izložba je otvorena u <strong>Gradskom muzeju</strong> 14. srpnja i trajat će do 4. kolovoza. Jasna Ledvak rođena u Rijeci prva svoja djela izlaže na skupnoj izložbi &ldquo;Alpe-Adria&rdquo;&nbsp; u Trstu 1994. godine nako čega su uslijedile dvije samostalne te mnogobrojne grupne&nbsp; izložbe. Sudjelovala je u radu kolonija u Voloskom, Pribiću, Grobniku, Bakru, Praputnjaku, Lovranu i Novom Vinodolskom. Ilustrirala je zbirke poezije Jak&scaron;e Fiamenga &ldquo;Zemlja od vremena&rdquo; i &ldquo;Anima gemelia&ldquo;, zbirke pripovijedaka Marije Aničić &ldquo;Nepozabljene besedi&rdquo; te naslovnicu &ldquo;Gre suzi smeha&rdquo; Cvjetane Miletić. Članica je UHULI-a u Zagrebu, Likovnog dru&scaron;tva &ldquo;Kozala&rdquo; i likovne udruge &ldquo;Matulji&ldquo;. Voditeljica je likovne radionice u Matuljima.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_06/izlozba_levak.jpg" style="width: 350px; height: 488px;" /></p> <p> Hrvatska slikarica<strong> Jasna Levak </strong>predstavila se svojim djelima u <strong>izložbi </strong>pod nazivom &ldquo;<strong>Omi&scaron;ke kale i vedute</strong>&ldquo;. Izložba je otvorena u <strong>Gradskom muzeju</strong> 14. srpnja i trajat će do 4. kolovoza. Jasna Ledvak rođena u Rijeci prva svoja djela izlaže na skupnoj izložbi &ldquo;Alpe-Adria&rdquo;&nbsp; u Trstu 1994. godine nako čega su uslijedile dvije samostalne te mnogobrojne grupne&nbsp; izložbe. Sudjelovala je u radu kolonija u Voloskom, Pribiću, Grobniku, Bakru, Praputnjaku, Lovranu i Novom Vinodolskom. Ilustrirala je zbirke poezije Jak&scaron;e Fiamenga &ldquo;Zemlja od vremena&rdquo; i &ldquo;Anima gemelia&ldquo;, zbirke pripovijedaka Marije Aničić &ldquo;Nepozabljene besedi&rdquo; te naslovnicu &ldquo;Gre suzi smeha&rdquo; Cvjetane Miletić. Članica je UHULI-a u Zagrebu, Likovnog dru&scaron;tva &ldquo;Kozala&rdquo; i likovne udruge &ldquo;Matulji&ldquo;. Voditeljica je likovne radionice u Matuljima.</p> </div>