Ko nam je ukra Kamenu klupu?

"Dobro je što još ima Kamene. Ona postoji, u nikim ludim nepokorenim glavama. I nemojte je, zaboga, pokušavati ponovo graditi i prizivati nekakav revival. Bilo bi to svetogrđe. Pustite je da živi tamo di živi.. A ovo grubo vrime neka samo sebi diže spomenike, ako ima od čega .."

     - Ivan Sorić Suri, foto: Vicenco Bartulin Vice

U organizaciji Centra za kulturu grada Omiša, bivši frontman omiške rock grupe "Kamena lica" Mirko Perak predstavlja zbirku pjesma "Ko nam je ukra Kamenu klupu", svoju prvu zbirku pjesama iz razdoblja od 1981.-2017. godine. Promocija zbirke pjesama održati će se u petak, 24.studenog s početkom u 19:30 sati u dvorani nekadašnjeg Ilirskog sjemeništa na Priku. Vidimo se..
 

Solinski natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu

Povodom Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica Solin 7. godinu za redom organizira Natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu 2017.g. Na natječaj se mogu prijaviti autori stariji od 15 godina, svaki autor može poslati najviše tri neobjavljene pjesme (pjesma se smatra neobjavljenom ako nije javno izvođena, objavljena u tiskanom obliku, na internetu i društvenim mrežama), tema je slobodna, a rok za prijavu je do 31. listopada 2017. godine. Propozicije, upute za slanje pjesama i ostale informacije potražite na www.knjiznicasolin.hr ili na facebook stranici Knjižnice. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se u Teatrinu GK Solin u srijedu, 15. studenog 2017. u 19 sati.
 

Jesenji dan

U jesenji dan tuge se skupe
da svojim kranom srce izvuku,
da mučkom snagom žestine tupe
posljednju nadu u meni zatuku.

Na prozore kucaju kapljice
prateći ljeto zadnjom sonatom,
a vjetri hitri progone ptice
kiteći grane najsuhljim zlatom.

Nad životom oblaci se vuku
dok sijede kose grada gledam,
ta blatna jesen pruža mi ruku
da komad sunca skrivenog predam.

Ali ja ga ne dam. I dati ga neću.
U dubinu duše prkosno ga sklanjam.
Jer kad prođe zima i proljeće dođe.
Još hoću da volim. Još želim da sanjam.

   - Drago Britvić
 
U prostorijama Gradske knjižnice "Marka Marulića" u Split održana je pjesnička večer na kojoj je sudjelovala književnica Milica Mimi Dmitrović iz Čačka. Njene stihove je govorila Mirjana Martinić, Lidija Leskur i sama autorica. U glazbenom dijelu programa nastupio je duo Regine (Helena Pelić i Julija Galić). Knjižnica je bila solidno popunjena a prisutni ljubitelji lijepe riječi oduševljeni gostima koji su se u prijatnom razgovoru nastavili družiti sa sudionicima programa i nakon službenog dijela programa. Milicu Mimi Dmitrović oduševili su ljubazni domaćini, kolege u programu, te publika koja ju je poklonila cvijeće i prigodni poklon, kao i dugotrajni pljesak. Razveselio ju je i ponovni susret sa Splitom, kojem se vratila nakon punih četrdeset godina.
 

Večer poezije Antuna Branka Šimića

Za sami kraj ovogodišnjeg 28.Omiškog kulturnog ljeta na tvrđavi Mirabela će se u četvrtak s početkom u 20:30 sati održati večer poezije Antuna Branka Šimića. Šimić je jedan je od najznačajnijih hrvatskih pjesnika koji je svoje pjesništvo na tragu Antuna Gustava Matoša okrenuo najprije prema ekspresionizmu, a onda svojom zbirkom "Preobraženja" unio jedan novi stil u svoje, ali i cjelokupno hrvatsko pjesništvo. Uz to, Šimić je bio i prevoditelj, esejist i veliki književni kritičar.

Četvrtak, 31.8., 20:30 h, tvrđava Mirabela
VEČER POEZIJE ANTUNA BRANKA ŠIMIĆA
Poeziju interpretira glumac Ante Šućur
 

Jurini Jablani

Grad Omiš, Narodna knjižnica Omiš i CZK Omiš u spomen na Juru Kaštelana (1919. -1990.) pozivaju vas na obilježavanje manifestacije "Jurini jablani" (1999. - 2017.) koja se održava u petak, 25. kolovoza 2017. godine u 20.00 sati u Zakučcu, u svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. U programu sudjeluju: dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, dramski umjetnici Ksenija Prohaska i Vicko Bilandžić, članica Plesnog teatra HGM Marica Apučić i mladi Kučićanin Silvio Bilić na klasičnoj gitari.
 
Danijel Dragojević najznačajniji je živući hrvatski pjesnik. Utjecao je na generacije hrvatskih autora svojim tekstovima, pjesmama, osebujnim stilom i beskompromisnim držanjem. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih književnih nagrada, između kojih Goranove nagrade 2005. za knjigu "Žamor", nagrade Vladimir Nazor 1981., Zmajeve nagrade 1981. za knjigu "Razdoblje karbona", nagrade "Branko Miljković" za knjigu "Prirodopis" 1974. godine, i mnogih drugih.
 

Zanavike naša zemja!

Malo je lipših načina za čestitati van današnji praznik, Dan državnosti Lipe naše, od dojmljivih stihova mladog dugoratskog pjesnika Josipa Pekasa. Zanavike naša zemja!! Bravo Josipe!

Zanavike naša zemja

Partili su naši stari
puten kojin vaja poći.
Nestali su, zanavike,
zatvorili svoje oči.

Ostali su u kamenu
tragovi od vridnih ruku.
Isklesani, zanavike,
spomenici na tu muku.

Burni dani, tmurno jugo
svijali su škinu njima,
al' ostade, zanavike,
pravda i sloboda svima.

Ostavili u nasliđe
dici dice svoje,
da im paze, zanavike,
bokun rodne grude ove.

Teško brime zemja nosi,
znojen, krvlju natopljena,
ali znade, zanavike,
da je naša i voljena!

Partili su naši stari,
noseć od života brime,
ali osta, zanavike,
to rvatsko lipo ime!

Volin te,
zemjo moja,
u sve vike,
i navike..
 

Ča pod Perun: Večer čakavske poezije u Strožancu

Ogranak Matice hrvatske iz Podstrane u ponedjeljak, 12. lipnja u 20:30 sati u ljetnikovcu Cindro u Strožancu., organizira 9.večer čakavske poezije “Ča pod Perun”. Večer se održava povodom blagdana svetog Ante i Dana općine Podstrana, a stihove će govoriti Joško Armanda, Anela Borčić, Nađan Dumanić, Dunja Kalilić, Nikša Krpetić, Marija Kuzmanić Kurta, Dobrila Kuzmić Franetović, Arsen Mužić, Tomislav Najev, Miro Rom i Maja Tomas. U glazbenom dijelu nastupiti će muška klapa Praska iz Podstrane.
 

Njegov križ svejedno gori

Danas obilježavamo 46. godišnjicu tragične smrti Josipa Pupačića - poginuo je 23.05.1971. u zrakoplovnoj nesreći na Krku, u kojoj su poginule i njegova supruga i kći. Nekoliko mjeseci prije tragične smrti napisao je pjesmu "Moj križ svejedno gori", za koju se može tvrditi da je svojevrsna lirska slutnja njegove tragične smrti. Josip Pupačić rođen je 19. rujna 1928. u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik časopisa "Krugovi" i "Književnik". Poezija mu je na tragu Kaštelana i Šimića, a iskonska veza sa zavičajem jedan od temeljnih pokretača. Njegova prva pjesnička zbirka "Kiše pjevaju nad jablanima" u znaku je spontanog doživljaja rodnog kraja i nostalgičnog povratka u djetinjstvo, a u svakome se stihu osjeća divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama te potpuna stopljenost s njom. Međutim, već se i u tim prvim pjesmama osjećaju egzistencijalne tjeskobe i tamne slutnje koje razaraju ljepotu krajolika, a koje su prevladale u sljedećim zbirkama "Mladić" i "Cvijet izvan sebe". Iako i u tim pjesmama ima čistog lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme "More", po mnogima jedne od najljepših pjesama sveukupne hrvatske književnosti), ipak su većinom prožete notama prolaznosti života, sumnji, bolnih osjećaja i smrti. U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama "Ustoličenje" i "Moj križ svejedno gori" (koja je objavljena posthumno) njegova je poezija intelektualna, ali zatvorena, grčevita, isprekidana i napeta.