Kultura Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://dugirat.com/kultura/136-poezija 2018-12-18T12:40:50+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Na današnji dan je otišao Tin 2018-11-11T23:02:56+00:00 2018-11-11T23:02:56+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/21687-na-danasnji-dan-je-otisao-tin MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="Tin Ujević" src="images/stories/2013_07/tin_ujevic.jpg" style="width: 250px; height: 240px; margin: 4px 8px; float: left;" />Augustin Tin Ujević</strong>, ponajveći hrvatski pjesnik 20. stoljeća i jedan od najučenijih Hrvata pro&scaron;log stoljeća oti&scaron;ao je s ovog svijeta na dana&scaron;nji dan,<strong> </strong>12. studenoga 1955. u Zagrebu. Rođen u Vrgorcu 5. srpnja 1891. godine u obitelji učitelja. &Scaron;kolovao se u Imotskom i Makarskoj. U Splitu je zavr&scaron;io klasičnu gimnaziju i živio u Nadbiskupskom sjemeni&scaron;tu, ali se nije zaredio nego odlazi u Zagreb gdje studira hrvatski jezik i književnosti, klasičnu filologiju, filozofiju i estetiku. U mladosti je bio gorljivi politički borac, najprije protiv Austrougarske, a potom se zauzimao za ujedinjenje Hrvatske i Srbije. Nakon osnivanja Kraljevine Jugoslavije razočarao se (&quot;kad već su guske da su barem sa Kaptola&ldquo;) i potpuno se odrekao političkog djelovanja, te se do kraja života posvetio samo <strong>poeziji</strong>. Nije prihvaćao neke od temeljnih dru&scaron;tvenih konvencija, nije imao karijeru ni dom, a znao je raskidati veze s najbližima, u književnosti s &quot;učiteljem&ldquo; <strong>Mato&scaron;em</strong>, a u privatnom životu s članovima svoje obitelji.<br /> <br /> Zanimljiva legenda o <strong>Tinu </strong>kruži među dugoraćanima. Tin je na svojim pute&scaron;estvijama često svraćao i u <strong>Dugi Rat</strong>, poglavito u gostionicu obitelji <strong>Kadić</strong>, tada jedno od rjetkih mjesta u mistu gdje se moglo družiti, dobro jesti i popiti, a gdje je nerjetko račun plaćao - <strong>stihovima</strong>. Umjesto &quot;<em>Ivane, zapi&scaron;i me, pa ću platit kasnije..</em>&quot;, Tin je, legenda kaže, na poleđini papirića računa ostavio Kadićima brojne svoje &quot;brzopotezne&quot; pjesme. Eh da mladi <strong>Ivan </strong>iz roda <strong>Kadića</strong> na tavanu obiteljske kuće među odbačenim starinama umjesto prastarog usisivača (kojeg sam lani dobio za rođendanski poklon) uspije pronaći neke javnosti jo&scaron; nepoznate <strong>Tinove pjesme</strong>, vrijedile bi to danas.. barenko nekoliko bačvi vina! Eto &scaron;to ti je.. inflacija...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="Tin Ujević" src="images/stories/2013_07/tin_ujevic.jpg" style="width: 250px; height: 240px; margin: 4px 8px; float: left;" />Augustin Tin Ujević</strong>, ponajveći hrvatski pjesnik 20. stoljeća i jedan od najučenijih Hrvata pro&scaron;log stoljeća oti&scaron;ao je s ovog svijeta na dana&scaron;nji dan,<strong> </strong>12. studenoga 1955. u Zagrebu. Rođen u Vrgorcu 5. srpnja 1891. godine u obitelji učitelja. &Scaron;kolovao se u Imotskom i Makarskoj. U Splitu je zavr&scaron;io klasičnu gimnaziju i živio u Nadbiskupskom sjemeni&scaron;tu, ali se nije zaredio nego odlazi u Zagreb gdje studira hrvatski jezik i književnosti, klasičnu filologiju, filozofiju i estetiku. U mladosti je bio gorljivi politički borac, najprije protiv Austrougarske, a potom se zauzimao za ujedinjenje Hrvatske i Srbije. Nakon osnivanja Kraljevine Jugoslavije razočarao se (&quot;kad već su guske da su barem sa Kaptola&ldquo;) i potpuno se odrekao političkog djelovanja, te se do kraja života posvetio samo <strong>poeziji</strong>. Nije prihvaćao neke od temeljnih dru&scaron;tvenih konvencija, nije imao karijeru ni dom, a znao je raskidati veze s najbližima, u književnosti s &quot;učiteljem&ldquo; <strong>Mato&scaron;em</strong>, a u privatnom životu s članovima svoje obitelji.<br /> <br /> Zanimljiva legenda o <strong>Tinu </strong>kruži među dugoraćanima. Tin je na svojim pute&scaron;estvijama često svraćao i u <strong>Dugi Rat</strong>, poglavito u gostionicu obitelji <strong>Kadić</strong>, tada jedno od rjetkih mjesta u mistu gdje se moglo družiti, dobro jesti i popiti, a gdje je nerjetko račun plaćao - <strong>stihovima</strong>. Umjesto &quot;<em>Ivane, zapi&scaron;i me, pa ću platit kasnije..</em>&quot;, Tin je, legenda kaže, na poleđini papirića računa ostavio Kadićima brojne svoje &quot;brzopotezne&quot; pjesme. Eh da mladi <strong>Ivan </strong>iz roda <strong>Kadića</strong> na tavanu obiteljske kuće među odbačenim starinama umjesto prastarog usisivača (kojeg sam lani dobio za rođendanski poklon) uspije pronaći neke javnosti jo&scaron; nepoznate <strong>Tinove pjesme</strong>, vrijedile bi to danas.. barenko nekoliko bačvi vina! Eto &scaron;to ti je.. inflacija...</p> </div> 'Žrvanj' Ivana Bitange Šujana 2018-11-06T08:31:36+00:00 2018-11-06T08:31:36+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/26434-zrvanj-ivana-bitange-sujana Podstrana portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/zrvanj.jpg" style="width: 250px; height: 320px; margin: 4px 8px; float: left;" />Naklada Bo&scaron;ković i ogranak Matice hrvatske u Podstrani pozivaju Vas na predstavljanje <strong>knjige izabranih pjesama &quot;ŽRVANJ&quot; Ivana Bitange &Scaron;ujana</strong>. Predstavljanje će biti u <strong>utorak</strong>, 6. studenoga 2018. u <strong>18 </strong>sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Podstrani, Trg Franje Tuđmana 3. O knjizi će govoriti <strong>Mara Pezo, Ivica &Scaron;u&scaron;ić, Mladen Vuković</strong> i autor, a stihove će čitati <strong>Ivana Župa</strong> i <strong>Marijan Grbavac</strong>.<br /> <br /> &nbsp;</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/zrvanj.jpg" style="width: 250px; height: 320px; margin: 4px 8px; float: left;" />Naklada Bo&scaron;ković i ogranak Matice hrvatske u Podstrani pozivaju Vas na predstavljanje <strong>knjige izabranih pjesama &quot;ŽRVANJ&quot; Ivana Bitange &Scaron;ujana</strong>. Predstavljanje će biti u <strong>utorak</strong>, 6. studenoga 2018. u <strong>18 </strong>sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Podstrani, Trg Franje Tuđmana 3. O knjizi će govoriti <strong>Mara Pezo, Ivica &Scaron;u&scaron;ić, Mladen Vuković</strong> i autor, a stihove će čitati <strong>Ivana Župa</strong> i <strong>Marijan Grbavac</strong>.<br /> <br /> &nbsp;</p> </div> Meni su najmiliji.. 2018-10-29T13:15:05+00:00 2018-10-29T13:15:05+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/26324-meni-su-najmiliji MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/ivanisevic_pjesma.jpg" style="width: 600px; height: 575px;" /></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/ivanisevic_pjesma.jpg" style="width: 600px; height: 575px;" /></p> </div> Njegov križ svejedno gori 2018-09-19T14:08:49+00:00 2018-09-19T14:08:49+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/26297-njegov-kriz-svejedno-gori2 Narodna knjižnica Omiš mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/pupacic.jpg" style="width: 206px; height: 248px; margin: 4px 8px; float: left;" />Danas obilježavamo godi&scaron;njicu rođenja velikog hrvatskog pjesnika <strong>Josipa Pupačića</strong>. 19. rujna 1928. malo mjesto <strong>Slime </strong>u zaleđu Omi&scaron;a dalo je velikog pjesnika.&nbsp; Osnovnu &scaron;kolu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik časopisa &quot;Krugovi&quot; i &quot;Književnik&quot;. <strong>Poezija </strong>mu je na tragu <strong>Ka&scaron;telana </strong>i <strong>&Scaron;imića</strong>, a iskonska veza sa zavičajem jedan od temeljnih pokretača. Njegova prva pjesnička zbirka &quot;Ki&scaron;e pjevaju nad jablanima&quot; u znaku je spontanog doživljaja rodnog kraja i nostalgičnog povratka u djetinjstvo, a u svakome se stihu osjeća divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama te potpuna stopljenost s njom. Međutim, već se i u tim prvim pjesmama osjećaju egzistencijalne tjeskobe i tamne slutnje koje razaraju ljepotu krajolika, a koje su prevladale u sljedećim zbirkama &quot;Mladić&quot; i &quot;Cvijet izvan sebe&quot;. Iako i u tim <strong>pjesmama </strong>ima čistog lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme &quot;More&quot;, po mnogima jedne od najljep&scaron;ih pjesama sveukupne hrvatske književnosti), ipak su većinom prožete notama prolaznosti života, sumnji, bolnih osjećaja i smrti. U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama &quot;Ustoličenje&quot; i &quot;<strong>Moj križ svejedno gori</strong>&quot; (koja je objavljena posthumno) njegova je poezija intelektualna, ali zatvorena, grčevita, isprekidana i napeta. Poginuo je 23.05.1971. u zrakoplovnoj nesreći na <strong>Krku</strong>, u kojoj su poginule i njegova supruga i kći.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/pupacic.jpg" style="width: 206px; height: 248px; margin: 4px 8px; float: left;" />Danas obilježavamo godi&scaron;njicu rođenja velikog hrvatskog pjesnika <strong>Josipa Pupačića</strong>. 19. rujna 1928. malo mjesto <strong>Slime </strong>u zaleđu Omi&scaron;a dalo je velikog pjesnika.&nbsp; Osnovnu &scaron;kolu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik časopisa &quot;Krugovi&quot; i &quot;Književnik&quot;. <strong>Poezija </strong>mu je na tragu <strong>Ka&scaron;telana </strong>i <strong>&Scaron;imića</strong>, a iskonska veza sa zavičajem jedan od temeljnih pokretača. Njegova prva pjesnička zbirka &quot;Ki&scaron;e pjevaju nad jablanima&quot; u znaku je spontanog doživljaja rodnog kraja i nostalgičnog povratka u djetinjstvo, a u svakome se stihu osjeća divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama te potpuna stopljenost s njom. Međutim, već se i u tim prvim pjesmama osjećaju egzistencijalne tjeskobe i tamne slutnje koje razaraju ljepotu krajolika, a koje su prevladale u sljedećim zbirkama &quot;Mladić&quot; i &quot;Cvijet izvan sebe&quot;. Iako i u tim <strong>pjesmama </strong>ima čistog lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme &quot;More&quot;, po mnogima jedne od najljep&scaron;ih pjesama sveukupne hrvatske književnosti), ipak su većinom prožete notama prolaznosti života, sumnji, bolnih osjećaja i smrti. U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama &quot;Ustoličenje&quot; i &quot;<strong>Moj križ svejedno gori</strong>&quot; (koja je objavljena posthumno) njegova je poezija intelektualna, ali zatvorena, grčevita, isprekidana i napeta. Poginuo je 23.05.1971. u zrakoplovnoj nesreći na <strong>Krku</strong>, u kojoj su poginule i njegova supruga i kći.</p> </div> Dobro jutro more 2018-08-05T03:13:31+00:00 2018-08-05T03:13:31+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/26178-dobro-jutro-more MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_07/dobrojutro_more.jpg" style="width: 250px; height: 207px; margin: 4px 8px; float: left;" />Za sve ljubitelje pisane riječi, u <strong>nedjelju </strong>navečer <strong>05.08</strong>., općina i turistička zajednica Podstrane pripremili su pravu ljetnu poslasticu, kombinaciju prekasnog ambijenta i romantičnog sadržaja -<strong> večer poezije</strong> pod nazivom &quot;<strong>Dobro jutro more</strong>&quot;. Riječ je o međunarodnoj pjesničkij manifestaciji utemeljenoj 1997., posvećenoj poeziji, moru i mladosti, koja je postala multimedijalna prezentacija umjetničkog stvarala&scaron;tva nadahnutog morem. Ljubitelji lijepe riječi i ambijenta dođite u <strong>Gornju Podstranu </strong>ispred <strong>Čitovnice </strong>u <strong>nedjelju </strong>u <strong>20:30</strong> sati, odmorite se od svakodnevice i izdvojite vrijeme za sebe uz neke od najljep&scaron;ih stihova domaće poezije.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_07/dobrojutro_more.jpg" style="width: 250px; height: 207px; margin: 4px 8px; float: left;" />Za sve ljubitelje pisane riječi, u <strong>nedjelju </strong>navečer <strong>05.08</strong>., općina i turistička zajednica Podstrane pripremili su pravu ljetnu poslasticu, kombinaciju prekasnog ambijenta i romantičnog sadržaja -<strong> večer poezije</strong> pod nazivom &quot;<strong>Dobro jutro more</strong>&quot;. Riječ je o međunarodnoj pjesničkij manifestaciji utemeljenoj 1997., posvećenoj poeziji, moru i mladosti, koja je postala multimedijalna prezentacija umjetničkog stvarala&scaron;tva nadahnutog morem. Ljubitelji lijepe riječi i ambijenta dođite u <strong>Gornju Podstranu </strong>ispred <strong>Čitovnice </strong>u <strong>nedjelju </strong>u <strong>20:30</strong> sati, odmorite se od svakodnevice i izdvojite vrijeme za sebe uz neke od najljep&scaron;ih stihova domaće poezije.</p> </div> Pleši, Modesty, pleši 2018-06-19T07:19:58+00:00 2018-06-19T07:19:58+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/25710-plesi-modesty-plesi MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/modesty.jpg" style="width: 250px; height: 329px; margin: 4px 8px;" /></p> <p> <em>Hej, Modesty, za&scaron;to si se prepala draga?<br /> Tebi vi&scaron;e nitko ne može ni&scaron;ta, zato bez straha<br /> rasprostri svoje grudi na umjetnom jezeru<br /> i munjama gađaj lažne astronaute.<br /> Dok gricka&scaron; kruh sa sezamom, namazan<br /> pa&scaron;tetom od tuna, sledi usput pogledom<br /> tog tipa koji satima ispija kavu i pobožno<br /> tumači propovijedi kardinala.<br /> Lijep je praznični dan, hajd s licem<br /> okupanim u vodi punoj cvijeća, budi Judita<br /> i odrubi glavu onom tko je ravno iz pakla<br /> do&scaron;ao da sudi i oduzme ti pravo.<br /> Budi prava heroina, plesom zavedi ljude<br /> na borbu floretom. I nek počne predigra<br /> i pokret iz praznog, proljetnog<br /> karnevala.</em><br /> <br /> - DARIJA ŽILIĆ<br /> <br /> <strong>Darija Žilić</strong> je hrvatska pjesnikinja, dobitnica nagrade &quot;<strong>Kiklop</strong>&quot; za pjesničku zbirku godine 2011. za <strong>zbirku &quot;Ple&scaron;i, Modesty, ple&scaron;i&quot; </strong>u kojoj se nalazi i ova lipa pjesma.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/modesty.jpg" style="width: 250px; height: 329px; margin: 4px 8px;" /></p> <p> <em>Hej, Modesty, za&scaron;to si se prepala draga?<br /> Tebi vi&scaron;e nitko ne može ni&scaron;ta, zato bez straha<br /> rasprostri svoje grudi na umjetnom jezeru<br /> i munjama gađaj lažne astronaute.<br /> Dok gricka&scaron; kruh sa sezamom, namazan<br /> pa&scaron;tetom od tuna, sledi usput pogledom<br /> tog tipa koji satima ispija kavu i pobožno<br /> tumači propovijedi kardinala.<br /> Lijep je praznični dan, hajd s licem<br /> okupanim u vodi punoj cvijeća, budi Judita<br /> i odrubi glavu onom tko je ravno iz pakla<br /> do&scaron;ao da sudi i oduzme ti pravo.<br /> Budi prava heroina, plesom zavedi ljude<br /> na borbu floretom. I nek počne predigra<br /> i pokret iz praznog, proljetnog<br /> karnevala.</em><br /> <br /> - DARIJA ŽILIĆ<br /> <br /> <strong>Darija Žilić</strong> je hrvatska pjesnikinja, dobitnica nagrade &quot;<strong>Kiklop</strong>&quot; za pjesničku zbirku godine 2011. za <strong>zbirku &quot;Ple&scaron;i, Modesty, ple&scaron;i&quot; </strong>u kojoj se nalazi i ova lipa pjesma.</p> </div> Vridilo je: Predstavljanje braniteljskog poetskog zbornika u Narodnoj knjižnici Omiš 2018-05-29T11:02:20+00:00 2018-05-29T11:02:20+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/25904-vridilo-je-predstavljanje-braniteljskog-poetskog-zbornika-u-narodnoj-knjiznici-omis MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_02/vridilo_je.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predstavljanje <strong>zbirke pjesama &quot;VRIDILO JE</strong>&quot; devetorice autora, ratnika 6. domobranske pukovnije, 114. brigade, 141.brigade i 16. domobranske pukovnije: <strong>Ivo Rakuljić- Arafat, Ante Nadomir Tadić &Scaron;utra, Ivan Pavić &ndash; Mrgud, Goran Protega, Stipan Medvidović, Zoran Juri&scaron;ić, Mario Blagaić, Nik&scaron;a Krpetić i Ivica Marin</strong> održati će se u <strong>utorak</strong>, 29. svibnja 2018., s početkom u 19.30 sati u prostorima Narodne knjižnice u Omi&scaron;u. Dođite.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_02/vridilo_je.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predstavljanje <strong>zbirke pjesama &quot;VRIDILO JE</strong>&quot; devetorice autora, ratnika 6. domobranske pukovnije, 114. brigade, 141.brigade i 16. domobranske pukovnije: <strong>Ivo Rakuljić- Arafat, Ante Nadomir Tadić &Scaron;utra, Ivan Pavić &ndash; Mrgud, Goran Protega, Stipan Medvidović, Zoran Juri&scaron;ić, Mario Blagaić, Nik&scaron;a Krpetić i Ivica Marin</strong> održati će se u <strong>utorak</strong>, 29. svibnja 2018., s početkom u 19.30 sati u prostorima Narodne knjižnice u Omi&scaron;u. Dođite.</p> </div> Njegov križ svejedno gori 2018-05-23T05:47:23+00:00 2018-05-23T05:47:23+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/24162-njegov-kriz-svejedno-gori Narodna knjižnica Omiš mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_05/pupacic.jpg" style="width: 250px; height: 216px; margin: 4px 8px; float: left;" />Danas obilježavamo 47. godi&scaron;njicu tragične smrti <strong>Josipa Pupačića</strong> - poginuo je 23.05.1971. u zrakoplovnoj nesreći na Krku, u kojoj su poginule i njegova supruga i kći. Nekoliko mjeseci prije tragične smrti napisao je pjesmu &quot;<strong>Moj križ svejedno gori</strong>&quot;, za koju se može tvrditi da je svojevrsna lirska slutnja njegove tragične smrti. Josip Pupačić rođen je 19. rujna 1928. u <strong>Slimenu </strong>pokraj Omi&scaron;a. Osnovnu &scaron;kolu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik časopisa &quot;Krugovi&quot; i &quot;Književnik&quot;. <strong>Poezija </strong>mu je na tragu <strong>Ka&scaron;telana </strong>i <strong>&Scaron;imića</strong>, a iskonska veza sa zavičajem jedan od temeljnih pokretača. Njegova prva pjesnička zbirka &quot;Ki&scaron;e pjevaju nad jablanima&quot; u znaku je spontanog doživljaja rodnog kraja i nostalgičnog povratka u djetinjstvo, a u svakome se stihu osjeća divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama te potpuna stopljenost s njom. Međutim, već se i u tim prvim pjesmama osjećaju egzistencijalne tjeskobe i tamne slutnje koje razaraju ljepotu krajolika, a koje su prevladale u sljedećim zbirkama &quot;Mladić&quot; i &quot;Cvijet izvan sebe&quot;. Iako i u tim <strong>pjesmama </strong>ima čistog lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme &quot;More&quot;, po mnogima jedne od najljep&scaron;ih pjesama sveukupne hrvatske književnosti), ipak su većinom prožete notama prolaznosti života, sumnji, bolnih osjećaja i smrti. U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama &quot;Ustoličenje&quot; i &quot;Moj križ svejedno gori&quot; (koja je objavljena posthumno) njegova je poezija intelektualna, ali zatvorena, grčevita, isprekidana i napeta.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_05/pupacic.jpg" style="width: 250px; height: 216px; margin: 4px 8px; float: left;" />Danas obilježavamo 47. godi&scaron;njicu tragične smrti <strong>Josipa Pupačića</strong> - poginuo je 23.05.1971. u zrakoplovnoj nesreći na Krku, u kojoj su poginule i njegova supruga i kći. Nekoliko mjeseci prije tragične smrti napisao je pjesmu &quot;<strong>Moj križ svejedno gori</strong>&quot;, za koju se može tvrditi da je svojevrsna lirska slutnja njegove tragične smrti. Josip Pupačić rođen je 19. rujna 1928. u <strong>Slimenu </strong>pokraj Omi&scaron;a. Osnovnu &scaron;kolu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je urednik časopisa &quot;Krugovi&quot; i &quot;Književnik&quot;. <strong>Poezija </strong>mu je na tragu <strong>Ka&scaron;telana </strong>i <strong>&Scaron;imića</strong>, a iskonska veza sa zavičajem jedan od temeljnih pokretača. Njegova prva pjesnička zbirka &quot;Ki&scaron;e pjevaju nad jablanima&quot; u znaku je spontanog doživljaja rodnog kraja i nostalgičnog povratka u djetinjstvo, a u svakome se stihu osjeća divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama te potpuna stopljenost s njom. Međutim, već se i u tim prvim pjesmama osjećaju egzistencijalne tjeskobe i tamne slutnje koje razaraju ljepotu krajolika, a koje su prevladale u sljedećim zbirkama &quot;Mladić&quot; i &quot;Cvijet izvan sebe&quot;. Iako i u tim <strong>pjesmama </strong>ima čistog lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme &quot;More&quot;, po mnogima jedne od najljep&scaron;ih pjesama sveukupne hrvatske književnosti), ipak su većinom prožete notama prolaznosti života, sumnji, bolnih osjećaja i smrti. U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama &quot;Ustoličenje&quot; i &quot;Moj križ svejedno gori&quot; (koja je objavljena posthumno) njegova je poezija intelektualna, ali zatvorena, grčevita, isprekidana i napeta.</p> </div> Malo mraka 2018-03-30T16:15:45+00:00 2018-03-30T16:15:45+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/25527-malo-mraka MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_03/pupoljak.jpg" style="width: 258px; height: 172px;" /></p> <p> <em>Malo mraka<br /> u pupoljku.<br /> Malo mraka.<br /> Ne mnogo.<br /> Malo.<br /> <br /> Toliko<br /> da procvjeta</em><br /> <br /> &nbsp; - <strong>Danijel Dragojević</strong>, &quot;Kasno ljeto&quot;</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_03/pupoljak.jpg" style="width: 258px; height: 172px;" /></p> <p> <em>Malo mraka<br /> u pupoljku.<br /> Malo mraka.<br /> Ne mnogo.<br /> Malo.<br /> <br /> Toliko<br /> da procvjeta</em><br /> <br /> &nbsp; - <strong>Danijel Dragojević</strong>, &quot;Kasno ljeto&quot;</p> </div> Proliće 2018-03-23T00:12:38+00:00 2018-03-23T00:12:38+00:00 https://dugirat.com/kultura/136-poezija/25560-prolice MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_03/scipalice.jpg" style="width: 250px; height: 189px;" /></p> <p> <em>Prva marčana bura<br /> Roba biži s tiramole<br /> Snig će<br /> <br /> A proliće!</em></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_03/scipalice.jpg" style="width: 250px; height: 189px;" /></p> <p> <em>Prva marčana bura<br /> Roba biži s tiramole<br /> Snig će<br /> <br /> A proliće!</em></p> </div>