Izložba 'Poljica kroz fotografiju Mirka Beovića'

Poljica u kadru Mirka BeovićaPoljica u kadru Mirka Beovića06.08. ČETVRTAK
Izložba „Poljica kroz fotografiju Mirka Beovića“
Dugi Rat – Općinska vijećnica, 21:00 h, svečano otvaranje izložbe „Poljica kroz fotografiju Mirka Beovića“


"Fokusirajući se na zavičajna Poljica, fotografije Mirka Beovića kroz tragove baštinjenih ostataka života, koji je bio zadivljujuće čestit i uzoran, ispisuju priču o ljudskoj uspravnosti i poštenju, časti i junaštvu, vjeri i običajima. Crkvice i stari dvori, pastirski stanovi i vodene površine riječnih brzotoka ili morskih smiraja oživljuju život koji, makar u detalju, makar u uspomeni, valja i danas častiti i isticati za primjer"   - Jakša Fiamengo ...


RADOVE S POLJIČKIM MOTIVIMA U VIJEĆNICI OPĆINE DUGI RAT OVIH DANA ĆE IZLOŽITI MIRKO BEOVIĆ IZ GATA


Poljica - fotoposveta zavičaju


Poljica u kadru Mirka Beovića


Beovićeva izložba je i poziv u Poljica kako bi ih se vidjelo u punoj snazi iznimne, gotovo mistične ljepote


Poljica u kadru Mirka Beovića


Piše: Jakša Fiamengo / Slobodna Dalmacija
Foto: MirkoBeovic.com
Izvor: Slobodna Dalmacija

Poljica, jedinstvena seljačka samoupravna tvorevina u mosorskim gudurama između toka Cetine i Žrnovnice, oduvijek je privlačila fotoobjektive i slikarske palete da iz nje izvuku bit, život koji je minuo i onaj koji nas okružuje.

U njoj, na prostoru od 250 četvornih km, dâ se nazrijeti sve što zrači materijalnom kulturom i duhovnošću zauvijek.

Mirko BeovićMirku Beoviću iz Gata, rođen 1977. godine, danas sa stalnom adresom u Zagrebu, fotografija je hobi, velika ljubav kojoj se ozbiljnije posvetio tek zadnjih nekoliko godina, ali ga prati od malena pa je bilo logično da je ponese u Zagreb koji je izabrao za životnu destinaciju, ali uvijek s uspomenom na, i u fotografijama sačuvanim, zavičaj ...

Šimićevsko podsjećanje

Inače, fotografska su iskustva za Beovića vezana uz digitalne fotoaparate.

Dakako, to su samo aparati koji omogućuju tehnološku preciznost i druge pogodnosti, ali najvažnije je ipak oko koje stoji iza objektiva i uspostavlja relaciju s objektom snimanja, nalaže aparatu da se otvori i sačuva svjetlosne signale, svijet živih boja kakvih osobito ima u njegovu zavičaju, punom kamena i voda cetinskog sliva u more, u kojima se ogleda ne samo povijest već i slojevita duhovnost ovoga kraja.

A Beović i sam kaže da inspiraciju pronalazi u ljudima, detaljima i prirodi, koja je na njegovu veliku radost još uvijek u stanju čovjeka šimićevski podsjetiti koliko je malen ispod zvijezda, koliko je on sam čuđenje u svijetu, začudan pred energijom iskonske ljepote i dara ljudskih ruku kroz stoljeća.

Fokusirajući se na zavičajna Poljica, fotografije Mirka Beovića kroz tragove baštinjenih ostataka života, koji je bio zadivljujuće čestit i uzoran, ispisuju priču o ljudskoj uspravnosti i poštenju, časti i junaštvu, vjeri i običajima. Crkvice i stari dvori, pastirski stanovi i vodene površine riječnih brzotoka ili morskih smiraja oživljuju život koji, makar u detalju, makar u uspomeni, valja i danas častiti i isticati za primjer.

No, Beovićeva fotografija nije samo put u iskone, nije to samo štura deskriptivna vizualizacija ostataka već i dramatično glasanje prirode nabujalim vodama i živahnim „nebopisima“, koji u isto vrijeme uznemiruju i smiruju.
 

Crkva sv. Maksima

 Crkva sv. Maksima, Srednja Poljica


Pojačavajući im u laboratoriju dinamičnost naoko statičkih prizora, svojim slikama Beović svjedoči ljepotu pejzaža, ali i njegovu živost, nepomirljivist sa zatečenim stanjem i sjećanjima patiniranim statičnim kadrovima s mirisom starih ognjišta i živopisnih pučkih odora; to nije plač nad gomilama i ruinama života, koji fizički na mnogim toposima više tu ne stanuje, ali ga ne želimo posve predati prošlosti, to je ne samo pokušaj da se sačuva već i da se nastavi, da krajolik živi u ljudskom dahu i duhu, da ne sustanu stare navade.

Dakako, Beovićev fotoaparat to neće popraviti jer to se i ne da bitno izmijeniti, ali će potaknuti na razmišljanja. Poljica su mnogima samo slavno ime, pojam koji pripada prošlosti, svjetlo koje gotovo da je ugašeno, koje moguće već odustaje od tradicijskiih kodova.

Cetina u sumrak

Ljepotica Cetina u sumrak


Ovdje nailazimo na emanaciju iskona, može se osjetiti stare pučke svečanosti, čuveno biranje poljičkog kneza iz one don Kaštelanove drame, koju u fragmentu igraju kazališni amateri upravo iz Beovićevih Gata svake godine 23. travnja, na blagdan sv. Jurja, zaštitnika Poljičana i Poljica uz povijesnu svečevu crkvu na brdu Gradac iznad Gata.

Ovdje nailazimo i na Milu Gojsalić iz Kostanja, hrvatsku Juditu, čijim junačkim činom Poljica po legendi bijahu spašena od turske pogibelji. Stoga ova izložba jest i način da se sačuva kult života koji se sa čistog zraka preselio u oktanske sfere i sve manje haje za baštinska ozračja.

Ovo je zapravo poziv u Poljica kako bi ih se vidjelo u punoj snazi iznimne gotovo mistične ljepote


Nagrađena ‘grmljavina’

Beoviću je ovo tek treća izložba, dosadašnje dvije imao je u Požegi i u Splitu, kad je izlagao bliskoistočne motive Jordana i bio fasciniran ljudima i krajolicima, u kojima – slično kao i na ovoj izložbi o Poljicima - prepoznaje univerzalna značenja.

Poljičko kolo

Poljičko kolo


Kao da hoće potvrditi razmišljanja na temu kako je svaki čovjek početak beskraja. Za autora slika se najprije rađa u glavi gdje nastaje „slika slike“, osjećaj za pravi doživljaj. Član je Foto kluba Split već četvrtu godinu, a do sada je objavljivao u raznim časopisima u zemlji i u inozemstvu, između ostalog i u The Scientist.

grmljavina nad omišemGodine 2005. njegova je fotografija na temu grmljavine iznad Omiša, snimljena s pozicije mjesta pod Gracom gdje je Meštrovićev spomenik Mili Gojsalić, na natječaju Slobodne Dalmacije proglašena fotografijom godine.

Slika je to na kojoj se ponajbolje sublimira sva dramatičnost krajolika koju Beović rado ističe na svojim fotografijama. Inače, za njega je fotografija način da pobjegne od svakodnevnog stresa kojem smo svi izloženi i način da se kreativno izrazi, da nažalost u svakim danom sve siviji i dosadniji svijet – kako naglašava – unese malo boje.

 

Povezani članci

Who's Online

We have 162 guests and one member online

  • admin