Tsunami urbanizacije: Slučaj Španjolska (ne dogodio se nama!)

betonizacija obaleTri milijuna praznih kuća na obali, 800 novih golf terena koji troše vode koliko i 16 milijuna ljudi, ali i Španjolska banka koja je prodala većinu svojih zlatnih deviznih rezervi i državni dug od 106 posto BDP-a - posljedice su nekretninskog balona u zemlji koja ima 7 od 11 najvećih građevinskih firmi na svijetu. Španjolci se danas kaju što su dopustili potpunu devastaciju svoje obale. U obalnom pojasu u radijusu od kilometra izgrađenost je 80 posto, a sada je počelo i zauzimanje posljednjih prirodnih zona, obali se ne može više slobodno pristupiti, a turisti kojima se ionako ne sviđa kako izgleda betonizirana, umjetna obala načičkana apartmanskim gradovima duhovima, odselili su u jeftinije Tunis i Tursku. Hrvatski političari međutim, nisu ničim pokazali da su u stanju učiti iz loših primjera i uporno guraju Jadransku obalu španjolskim putem, i to od Istre pa sve do Dubrovnika ...

ZAKONI I ZABLUDE

Tsunami urbanizacije: Slučaj Španjolska

Piše: M.K./ H-Alter 
Preveli: Jagoda Munić, Eugen Vuković
Izvor: H-Alter

"Španjolska je jedna od zemalja gdje je investicijski balon u stanogradnji postao najizraženiji u posljednih pet godina. Pravi tsunami urbanizacije, betonski tsunami koji razara španjolsku obalu i otoke", rekao je urbanist Ramon Fernandez Torres sa Sveučilišta u Madridu u dokumentarnom filmu Erwina Wagenhofera "Let's Make Money" iz 2008. godine.

Let's make money! s h-alter.org na servisu Vimeo.

Objavljujemo isječak iz dokumentarca o španjolskom slučaju koji je već prikazan u Dubrovniku gdje također golf projekt prijeti apartmanizacijom Srđa, posljednjeg dubrovačkog prostornog resursa.

betonizacijaTri milijuna praznih kuća na obali, 800 novih golf terena koji troše vode koliko i 16 milijuna ljudi, ali i Španjolska banka koja je prodala većinu svojih zlatnih deviznih rezervi i državni dug  od 106 posto BDP-a, posljedice su tog nekretninskog balona u zemlji koja ima 7 od 11 najvećih građevinskih firmi na svijetu.

"Zgrade se grade samo radi pokretanja investicijskog ciklusa, ne da bi se u njima živjelo, čak ni u doba godišnjih odmora. Mladi Španjolci ne mogu kupiti te stanove jer su im preskupi, uz to su vrlo loše kvalitete, a troškove za vodu i održavanje plaća država", ispričao je kartograf Miguel Angel Torres.

Velika strana ulaganja stvorila su stotine golf naselja u zemlji gdje gotovo nitko ne igra golf. Costa del Sol već se naziva Costa del Golf.

U obalnom pojasu u radijusu od kilometra izgrađenost je 80 posto, a sada je počelo i zauzimanje posljednjih prirodnih zona.

Vodeći stručnjak na području okolišnog prava u Europi Ludwig Kramer koji živi u Španjolskoj u intervjuu Glasu Istre 1. listopada potvrdio je da se Španjolci danas kaju što su dopustili potpunu devastaciju svoje obale.

betonizacija obale "Uvidjeli su koju su ogromnu grešku napravili kada su razvoju obale pristupili s toliko malo koordinacije i strategije. Golf teren troši vode koliko 15 do 20 000 stanovnika, što je ogromno rasipanje prirodnih resursa za svaku zemlju na Mediteranu, a posebice za tako relativno malo područje kao što je istarsko," upozorio je.

U Istri, gdje je Kramer boravio na seminaru o Aarhuškoj konvenciji, u prostorne su planove ucrtana 23 golf terena, a u Hrvatskoj sveukupno 89, s tim da broj raste. Svi su projekti praćeni i izgradnjom.

Obećava se zarada, poslovi i turisti, međutim pogled u Španjolsku koja je na lokalnoj razini omogućila pogodovanja investitorima slično kao i Hrvatska Zakonom o golfu, otkriva da su su Španjolci nezadovoljni, obali ne mogu više slobodno pristupiti, a turisti su odselili u jeftinije Tunis i Tursku.

Ni turistima se ne sviđa kako izgleda betonizirana, umjetna obala načičkana apartmanskim gradovima duhovima.

Hrvatski političari međutim, nisu ničim pokazali da su u stanju učiti iz loših primjera i uporno guraju Jadransku obalu španjolskim putem, i to od Istre pa sve do Dubrovnika.

Povezani članci

Who's Online

We have 188 guests and no members online