Kultura Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam 2018-05-27T13:04:36+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Valjda će Šibenčani imati više pameti i sreće.. 2017-12-26T23:47:21+00:00 2017-12-26T23:47:21+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/25123-valjda-ce-sibencani-imati-vise-pameti-i-srece MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/urbotanscape2_20051216_473624781.jpg" style="width: 550px; height: 412px;" /></p> <p> &Scaron;to je to mje&scaron;ovita zona unutar <strong>urbanizma </strong>grada? Je li moguće unutar gradskih dijelova zadržati i neku <strong>proizvodnju </strong>ili ona nužno treba biti dislocirana na gradske rubove? Izbacuje li se na taj način jedan bitan sloj grada i &scaron;to to znači za funkcioniranje gradova? Jesu li gradovi samo mjesta za <strong>stanovanje </strong>s nizom trgovina, restorana i kafića ili i ne&scaron;to drugo? Industrije se, naime, sele na rubove grada ili u druge gradove, pa i udaljene krajeve svijeta. No je li moguće u dana&scaron;njim gradovima imati stanovanje i sačuvati <strong>male tvrtke i manufakture</strong> tako da proizvodnja ne bude potpuno izbačena i da grad ne izgubi jedno od svojih povijesnih određenja?<br /> Grad <strong>&Scaron;ibenik </strong>je nedavno dobio urbanistički projekt koji je provela međunarodna organizacija <strong>Europan</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/523615/spektakularna-preobrazba-kresimirova-grada-arhitektice-iz-poljske-osmislile-projekt-koji-ce-kreirati-potpuno-novu-sliku-sibenika" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Na natječaju je pobijedio rad poljskih arhitektica<strong> Ewe Odyjas</strong> i <strong>Agnieszka Morga</strong> pod nazivom &quot;<strong>Place</strong>&quot; (<strong>Mjesto</strong>), koji na prostoru biv&scaron;e tvornice ferolegura <strong>TEF</strong>, dakle na prostoru crne metalurgije, &scaron;to je godinama osiguraval posao brojnim &Scaron;ibenčanima, ali i trovala Kre&scaron;imirov grad, predviđa izgradnju &Scaron;ibenika u duhu i vrijednostima 21. stoljeća. Na prostoru povr&scaron;ine 27 hektara na kopnu i 3,3 hektara na moru, urbanisti i arhitekti osmislili su &quot;novo lice zapadnog dijela &Scaron;ibenika&quot;. Prostor je to koji je veliki potencijal za &Scaron;ibenik i jedna od najatraktivnijih lokacija uz samu morsku obalu.<strong> Grad &Scaron;ibenik </strong>nije obvezan primijeniti dobivena rje&scaron;enja. Njih treba uzeti kao osnovu za daljnju razradu, kao početak traženja rje&scaron;enja za taj prostor. Dok ne dođe <strong>investitor</strong>..<br /> <br /> Vratimo se načas unazad desetak (i vi&scaron;e godina) te se sjetimo da je i na&scaron; <strong>Dugi Rat</strong> zahvaljujući projektu <strong>MATRA </strong>Nizozemske vlade i <strong>Berlage </strong>instituta iz Rotterdama te splitskim arhitektima iz biroa<strong> Ante Kuzmanića </strong>dobio <a href="http://www.dugirat.com/novosti/120-lokalna-uprava/3558-MATRA-projekt-na-lokaciji-Dugi-Rat-v15-3558" target="_blank"><u>projekt &quot;<strong>URBOTANSCAPE</strong>&quot;</u></a> koji je urbanistički osmislio prostor biv&scaron;e <strong>tvornice ferolegura</strong> &quot;<strong>Dalmacija</strong>&quot;, &quot;sestre blizankinje&quot; &Scaron;ibenskog TEF-a, dakle jo&scaron; jednu crnu ekolo&scaron;ku točku na obalnom prostoru Hrvatske koja je godinama trovala Dugoraćane, ali im i skoro 90-godina osiguravala posao, izgradila mjesto koje je od tvorničkih baraka i kasnije zgrada izraslo u dana&scaron;nji Dugi Rat. Od projekta &quot;URBOTANSCAPE&quot; odustalo se odmah kad je investitor pokucao na vrata općine. Do dana dana&scaron;njeg, a pro&scaron;lo je otad već desetak godina, od planiranog <strong>Korenat Point Resorta</strong> i marine nije napravljeno ni&scaron;ta osim &scaron;to su novim generacijama u amanet ostavljena brda &scaron;ljake takoreći u centru mista i obećanje resornog ministra &quot;da su dogovori u tijeku i da samo &scaron;to nisu gotovi..&quot;.<br /> <br /> Nadam se da će barem &Scaron;ibenčani imati vi&scaron;e pameti, organiziranosti, transaprentnosti, poslovne kulture (i barenko pinkicu vi&scaron;e sreće) s svojim budućim investitorima... i lokalnim i državnim uhljeb-aparatom.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/urbotanscape2_20051216_473624781.jpg" style="width: 550px; height: 412px;" /></p> <p> &Scaron;to je to mje&scaron;ovita zona unutar <strong>urbanizma </strong>grada? Je li moguće unutar gradskih dijelova zadržati i neku <strong>proizvodnju </strong>ili ona nužno treba biti dislocirana na gradske rubove? Izbacuje li se na taj način jedan bitan sloj grada i &scaron;to to znači za funkcioniranje gradova? Jesu li gradovi samo mjesta za <strong>stanovanje </strong>s nizom trgovina, restorana i kafića ili i ne&scaron;to drugo? Industrije se, naime, sele na rubove grada ili u druge gradove, pa i udaljene krajeve svijeta. No je li moguće u dana&scaron;njim gradovima imati stanovanje i sačuvati <strong>male tvrtke i manufakture</strong> tako da proizvodnja ne bude potpuno izbačena i da grad ne izgubi jedno od svojih povijesnih određenja?<br /> Grad <strong>&Scaron;ibenik </strong>je nedavno dobio urbanistički projekt koji je provela međunarodna organizacija <strong>Europan</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/523615/spektakularna-preobrazba-kresimirova-grada-arhitektice-iz-poljske-osmislile-projekt-koji-ce-kreirati-potpuno-novu-sliku-sibenika" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Na natječaju je pobijedio rad poljskih arhitektica<strong> Ewe Odyjas</strong> i <strong>Agnieszka Morga</strong> pod nazivom &quot;<strong>Place</strong>&quot; (<strong>Mjesto</strong>), koji na prostoru biv&scaron;e tvornice ferolegura <strong>TEF</strong>, dakle na prostoru crne metalurgije, &scaron;to je godinama osiguraval posao brojnim &Scaron;ibenčanima, ali i trovala Kre&scaron;imirov grad, predviđa izgradnju &Scaron;ibenika u duhu i vrijednostima 21. stoljeća. Na prostoru povr&scaron;ine 27 hektara na kopnu i 3,3 hektara na moru, urbanisti i arhitekti osmislili su &quot;novo lice zapadnog dijela &Scaron;ibenika&quot;. Prostor je to koji je veliki potencijal za &Scaron;ibenik i jedna od najatraktivnijih lokacija uz samu morsku obalu.<strong> Grad &Scaron;ibenik </strong>nije obvezan primijeniti dobivena rje&scaron;enja. Njih treba uzeti kao osnovu za daljnju razradu, kao početak traženja rje&scaron;enja za taj prostor. Dok ne dođe <strong>investitor</strong>..<br /> <br /> Vratimo se načas unazad desetak (i vi&scaron;e godina) te se sjetimo da je i na&scaron; <strong>Dugi Rat</strong> zahvaljujući projektu <strong>MATRA </strong>Nizozemske vlade i <strong>Berlage </strong>instituta iz Rotterdama te splitskim arhitektima iz biroa<strong> Ante Kuzmanića </strong>dobio <a href="http://www.dugirat.com/novosti/120-lokalna-uprava/3558-MATRA-projekt-na-lokaciji-Dugi-Rat-v15-3558" target="_blank"><u>projekt &quot;<strong>URBOTANSCAPE</strong>&quot;</u></a> koji je urbanistički osmislio prostor biv&scaron;e <strong>tvornice ferolegura</strong> &quot;<strong>Dalmacija</strong>&quot;, &quot;sestre blizankinje&quot; &Scaron;ibenskog TEF-a, dakle jo&scaron; jednu crnu ekolo&scaron;ku točku na obalnom prostoru Hrvatske koja je godinama trovala Dugoraćane, ali im i skoro 90-godina osiguravala posao, izgradila mjesto koje je od tvorničkih baraka i kasnije zgrada izraslo u dana&scaron;nji Dugi Rat. Od projekta &quot;URBOTANSCAPE&quot; odustalo se odmah kad je investitor pokucao na vrata općine. Do dana dana&scaron;njeg, a pro&scaron;lo je otad već desetak godina, od planiranog <strong>Korenat Point Resorta</strong> i marine nije napravljeno ni&scaron;ta osim &scaron;to su novim generacijama u amanet ostavljena brda &scaron;ljake takoreći u centru mista i obećanje resornog ministra &quot;da su dogovori u tijeku i da samo &scaron;to nisu gotovi..&quot;.<br /> <br /> Nadam se da će barem &Scaron;ibenčani imati vi&scaron;e pameti, organiziranosti, transaprentnosti, poslovne kulture (i barenko pinkicu vi&scaron;e sreće) s svojim budućim investitorima... i lokalnim i državnim uhljeb-aparatom.</p> </div> Predavanje Ante Kuzmanića: U prostoru između arhitekture i urbanizma 2017-03-07T06:46:55+00:00 2017-03-07T06:46:55+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/23689-predavanje-ante-kuzmanica-u-prostoru-izmedu-arhitekture-i-urbanizma DAS mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_03/splitski_kolaz.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />- &quot;<strong>Split </strong>je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno&quot; - uvodno je rekao predsjednik DAS-a <strong>Dragan Žuvela</strong>, a potom je usljedilo odlično posjećeno i izvrsno predavanje<strong> Ante Kuzmanića</strong> na kojeg Dalmatinski portal donosi <strong><u><a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/kuzmanicevo-predavanje-napunilo-das-split-stoji-na-mjestu-vec-pola-stoljeca-/19467" target="_blank">osvrt</a></u></strong>.<br /> <br /> NAJAVA:<br /> Dru&scaron;tvo arhitekata Splita organizira ciklus predavanja i tribina <strong>&lsquo;Splitski kolaž</strong>&rsquo; u kojem će se predavači dotaknuti važnih i problematičnih tema prostora grada Splita. Ciklus započinje u <strong>utorak</strong>, 07.03.2017.<strong> predavanjem&nbsp; &lsquo;U prostoru između arhitekture i urbanizma&rsquo;</strong> prof. art.<strong> Ante Kuzmanića</strong>, dipl.ing.arh., u kojem se preispituje odnos arhitekture i urbanizma te utjecaj formalnih faktora poput prostornih planova na urbanističko planiranje. Također, predavanje će se značajno osvrnuti i na <strong>prometnu infrastrukturu</strong> kao jednu od problematičnijih tema grada Splita. Predavanje će se održati s početkom u <strong>19 </strong>sati u prostorijama Dru&scaron;tva arhitekata Splita (Starčevićeva 24c, Split).</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_03/splitski_kolaz.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />- &quot;<strong>Split </strong>je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno&quot; - uvodno je rekao predsjednik DAS-a <strong>Dragan Žuvela</strong>, a potom je usljedilo odlično posjećeno i izvrsno predavanje<strong> Ante Kuzmanića</strong> na kojeg Dalmatinski portal donosi <strong><u><a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/kuzmanicevo-predavanje-napunilo-das-split-stoji-na-mjestu-vec-pola-stoljeca-/19467" target="_blank">osvrt</a></u></strong>.<br /> <br /> NAJAVA:<br /> Dru&scaron;tvo arhitekata Splita organizira ciklus predavanja i tribina <strong>&lsquo;Splitski kolaž</strong>&rsquo; u kojem će se predavači dotaknuti važnih i problematičnih tema prostora grada Splita. Ciklus započinje u <strong>utorak</strong>, 07.03.2017.<strong> predavanjem&nbsp; &lsquo;U prostoru između arhitekture i urbanizma&rsquo;</strong> prof. art.<strong> Ante Kuzmanića</strong>, dipl.ing.arh., u kojem se preispituje odnos arhitekture i urbanizma te utjecaj formalnih faktora poput prostornih planova na urbanističko planiranje. Također, predavanje će se značajno osvrnuti i na <strong>prometnu infrastrukturu</strong> kao jednu od problematičnijih tema grada Splita. Predavanje će se održati s početkom u <strong>19 </strong>sati u prostorijama Dru&scaron;tva arhitekata Splita (Starčevićeva 24c, Split).</p> </div> Šibenik – održivi model revitalizacije gradskog centra 2015-12-28T08:24:08+00:00 2015-12-28T08:24:08+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21870-sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra STAV.cenzura.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_12/sibenik.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />&Scaron;ibensko je Gradsko vijeće pro&scaron;loga tjedna upravljanje &scaron;ibenskim povijesnim utvrdama povjerilo novoosnovanoj javnoj ustanovi <strong>Tvrđava kulture &Scaron;ibenik</strong>, nastavljajući time vi&scaron;egodi&scaron;nja nastojanja da kroz seriju aktivnosti i ulaganja obnovi ba&scaron;tinu te je kapitalizira kroz kulturne i turističke programe. Uspjeh <strong>&Scaron;ibenika </strong>u privlačenju milijunskih sredstava za obnovu leži u pomnom <strong>planiranju </strong>kojem je nositelj uigrana gradska administracija otvorena suradnjama i s ostalim urbanim akterima. Za razliku od vulgarne komercijalizacije nekih drugih jadranskih gradova, iako uz pone&scaron;to dvojbenih diznifikatorskih dizajnerskih rje&scaron;enja i zamisli, za sad izgleda da su &Scaron;ibenčani na&scaron;li <strong>održiv model revitalizacije gradskog centra</strong>, ali i otvorili perspektivu gradu koji se propa&scaron;ću industrije gotovo potpuno ugasio. Sredstva koja su Grad &Scaron;ibenik i Ministarstvo kulture RH mogli ulagati desetljećima jedva su dostajala za temeljnu sanaciju o&scaron;tećenih dijelova fortifikacija pa su se &scaron;ibenske vlasti okrenule EU fondovima.. - pi&scaron;e <strong>Diana Magdić</strong> na stranicama portala <a href="http://stav.cenzura.hr/sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra/" target="_blank">STav</a> ..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_12/sibenik.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />&Scaron;ibensko je Gradsko vijeće pro&scaron;loga tjedna upravljanje &scaron;ibenskim povijesnim utvrdama povjerilo novoosnovanoj javnoj ustanovi <strong>Tvrđava kulture &Scaron;ibenik</strong>, nastavljajući time vi&scaron;egodi&scaron;nja nastojanja da kroz seriju aktivnosti i ulaganja obnovi ba&scaron;tinu te je kapitalizira kroz kulturne i turističke programe. Uspjeh <strong>&Scaron;ibenika </strong>u privlačenju milijunskih sredstava za obnovu leži u pomnom <strong>planiranju </strong>kojem je nositelj uigrana gradska administracija otvorena suradnjama i s ostalim urbanim akterima. Za razliku od vulgarne komercijalizacije nekih drugih jadranskih gradova, iako uz pone&scaron;to dvojbenih diznifikatorskih dizajnerskih rje&scaron;enja i zamisli, za sad izgleda da su &Scaron;ibenčani na&scaron;li <strong>održiv model revitalizacije gradskog centra</strong>, ali i otvorili perspektivu gradu koji se propa&scaron;ću industrije gotovo potpuno ugasio. Sredstva koja su Grad &Scaron;ibenik i Ministarstvo kulture RH mogli ulagati desetljećima jedva su dostajala za temeljnu sanaciju o&scaron;tećenih dijelova fortifikacija pa su se &scaron;ibenske vlasti okrenule EU fondovima.. - pi&scaron;e <strong>Diana Magdić</strong> na stranicama portala <a href="http://stav.cenzura.hr/sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra/" target="_blank">STav</a> ..</p> </div> Predavanje o društvenim posljedicama neoliberalnog urbanizma i turizma 2015-11-24T18:59:19+00:00 2015-11-24T18:59:19+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21743-predavanje-o-drustvenim-posljedicama-neoliberalnog-urbanizma-i-turizma Martina Melvan / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_11/zidjanje.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje sociologa <strong>Mirka Petrića </strong>na temu dru&scaron;tvenih posljedica neoliberalnog urbanizma i turizma privuklo je večeras mahom mlađe slu&scaron;atelje u splitsku <strong>Info zonu</strong>. Riječ je o posljednjem ovogodi&scaron;njem predavanju u sklopu ciklusa &quot;Mala &scaron;kola sociologije&quot;, na kojemu se govorilo o negativnim utjecajima ovog procesa koji poni&scaron;tava urbanističko planiranje i djeluje u interesu investitora. Petrić se referirao na iskustva &Scaron;panjolske koja trenutno devastiranim okoli&scaron;em duž obale plaća cijenu ovakvog pristupa gradnji. &quot;<strong>Urbano-razvojni tsunami</strong>&quot;, kako ga je nazvao <strong>Ram&oacute;n F. Dur&aacute;n</strong> sa Sveučili&scaron;ta u Madridu, donio je val problema poput nepovoljne strukture privrede, rasta nezaposlenosti i drugih negativnih dru&scaron;tvenih procesa. - Kod nas su dalmatinski gradovi poput <strong>Dubrovnika, Splita </strong>ili <strong>Zadra </strong>glavna meta lokalne inačice ovog &quot;tsunamija&quot;. Punu snagu nije jo&scaron; uvijek doživio isključivo zbog nedostatka velikih investicija. Unatoč tome, posljedice su već vidljive zbog <strong>divljih gradnji </strong>koje su u jednu ruku tek uvod u ono &scaron;to bi se moglo dogoditi ako se proces ne regulira. Prve na udaru primjene neoliberalnog modela neregulacija biti će naravno <strong>povijesne jezgre</strong>, koje čine vitalni dio grada, te izvor identiteta stanovnika i prostora &ndash; pojasnio je <strong>Petrić</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/307853/Default.aspx" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_11/zidjanje.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje sociologa <strong>Mirka Petrića </strong>na temu dru&scaron;tvenih posljedica neoliberalnog urbanizma i turizma privuklo je večeras mahom mlađe slu&scaron;atelje u splitsku <strong>Info zonu</strong>. Riječ je o posljednjem ovogodi&scaron;njem predavanju u sklopu ciklusa &quot;Mala &scaron;kola sociologije&quot;, na kojemu se govorilo o negativnim utjecajima ovog procesa koji poni&scaron;tava urbanističko planiranje i djeluje u interesu investitora. Petrić se referirao na iskustva &Scaron;panjolske koja trenutno devastiranim okoli&scaron;em duž obale plaća cijenu ovakvog pristupa gradnji. &quot;<strong>Urbano-razvojni tsunami</strong>&quot;, kako ga je nazvao <strong>Ram&oacute;n F. Dur&aacute;n</strong> sa Sveučili&scaron;ta u Madridu, donio je val problema poput nepovoljne strukture privrede, rasta nezaposlenosti i drugih negativnih dru&scaron;tvenih procesa. - Kod nas su dalmatinski gradovi poput <strong>Dubrovnika, Splita </strong>ili <strong>Zadra </strong>glavna meta lokalne inačice ovog &quot;tsunamija&quot;. Punu snagu nije jo&scaron; uvijek doživio isključivo zbog nedostatka velikih investicija. Unatoč tome, posljedice su već vidljive zbog <strong>divljih gradnji </strong>koje su u jednu ruku tek uvod u ono &scaron;to bi se moglo dogoditi ako se proces ne regulira. Prve na udaru primjene neoliberalnog modela neregulacija biti će naravno <strong>povijesne jezgre</strong>, koje čine vitalni dio grada, te izvor identiteta stanovnika i prostora &ndash; pojasnio je <strong>Petrić</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/307853/Default.aspx" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>..</p> </div> Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća 2015-09-08T03:55:36+00:00 2015-09-08T03:55:36+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21367-split-urbanisticki-slucaj-21-stoljeca Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_09/split_case.jpg" style="width: 250px; height: 206px; margin: 4px 8px; float: left;" />U susret nadolazećim izmjenama Generalnog urbanističkog plana grada Splita, usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, stranka PAMETNO organizira<strong> javnu tribinu o splitskom urbanizmu</strong>, u usporedbi sa svijetom. Naziv je &quot;<strong>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća</strong>&quot;. Tribina će se održati u <strong>utorak</strong>, 8.9. u <strong>18 </strong>sati na Tvrđavi Gripe (Glagolja&scaron;ka bb), u velikoj dvorani UMAS-a. Gost predavač je <strong>Darko Radović</strong>, profesor arhitekture i urbanog dizajna na Sveučili&scaron;tu Keio u Tokiju, gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu Ujedinjenih naroda te stručni savjetnik za urbanizam na Gehl Architects u Kopenhagenu, koji se ovom temom bavi već vi&scaron;e od 30 godina..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_09/split_case.jpg" style="width: 250px; height: 206px; margin: 4px 8px; float: left;" />U susret nadolazećim izmjenama Generalnog urbanističkog plana grada Splita, usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, stranka PAMETNO organizira<strong> javnu tribinu o splitskom urbanizmu</strong>, u usporedbi sa svijetom. Naziv je &quot;<strong>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća</strong>&quot;. Tribina će se održati u <strong>utorak</strong>, 8.9. u <strong>18 </strong>sati na Tvrđavi Gripe (Glagolja&scaron;ka bb), u velikoj dvorani UMAS-a. Gost predavač je <strong>Darko Radović</strong>, profesor arhitekture i urbanog dizajna na Sveučili&scaron;tu Keio u Tokiju, gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu Ujedinjenih naroda te stručni savjetnik za urbanizam na Gehl Architects u Kopenhagenu, koji se ovom temom bavi već vi&scaron;e od 30 godina..</p> </div> Ivana Katurić 2015-05-18T00:57:21+00:00 2015-05-18T00:57:21+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/20857-ivana-katuric MB, Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_05/ivana_katuric.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Među 12 članova povjerenstva sastavljenog od europskih stručnjaka koji će ocijeniti prijave hrvatskih gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture 2020., uz jo&scaron; jedan grad u Irskoj gdje također traje postupak odabira, nalazi se i jedna dugoraćanima poznata osoba, na&scaron;a mlada sumje&scaron;tanka <strong>Ivana Katurić</strong>. Povjesničarka umjetnosti iz <strong>Dugog Rata</strong>, uz povijest umjetnosti stekla je i magisterij iz upravljanja gradom u <strong>Milanu</strong> gdje uskoro treba i doktorirati iz područja urbane sociologije i ekonomije ključna je ekspertica na projektu<strong> BUILD SEE</strong>, koji je financiran u sklopu europskog programa South East koji želi omogućiti javnoj upravi, poduzećima i građanima pristup praktičnim alatima, preporukama i akcijskim planovima, kojima bi se smanjio utjecaj na okoli&scaron;, ponuditi prihvatljive metode gradnje, ali i javne politike bazirane na istim načelima. Direktorica je privatne tvrtke <strong>Urbanex </strong>koja se bavi konzaltingom u području urbanizma, kulture i europskih fondova, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_05/ivana_katuric.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Među 12 članova povjerenstva sastavljenog od europskih stručnjaka koji će ocijeniti prijave hrvatskih gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture 2020., uz jo&scaron; jedan grad u Irskoj gdje također traje postupak odabira, nalazi se i jedna dugoraćanima poznata osoba, na&scaron;a mlada sumje&scaron;tanka <strong>Ivana Katurić</strong>. Povjesničarka umjetnosti iz <strong>Dugog Rata</strong>, uz povijest umjetnosti stekla je i magisterij iz upravljanja gradom u <strong>Milanu</strong> gdje uskoro treba i doktorirati iz područja urbane sociologije i ekonomije ključna je ekspertica na projektu<strong> BUILD SEE</strong>, koji je financiran u sklopu europskog programa South East koji želi omogućiti javnoj upravi, poduzećima i građanima pristup praktičnim alatima, preporukama i akcijskim planovima, kojima bi se smanjio utjecaj na okoli&scaron;, ponuditi prihvatljive metode gradnje, ali i javne politike bazirane na istim načelima. Direktorica je privatne tvrtke <strong>Urbanex </strong>koja se bavi konzaltingom u području urbanizma, kulture i europskih fondova, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> </div> Interakcije 2015.: Alternativne sadašnjosti 2015-03-27T16:37:19+00:00 2015-03-27T16:37:19+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/20616-interakcije-2015-alternativne-sadasnjosti UMAS, InfoZona, SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_03/dizajn.jpg" style="width: 250px; height: 211px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na Umjetničkoj akademiji u Splitu ovog se tjedna održava radionica spekulativnog dizajna &ldquo;<strong>Interakcije 2015</strong>.&rdquo;, na kojoj uz domaćine sudjeluju i studenti iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Poljske, Pred sudionicima je bila odvažna zadaća kreiranja paralelne urbane tehnolo&scaron;ke stvarnosti. Fokus radionice je na <strong>utjecaju razvoja novih tehnologija na dru&scaron;tvo. </strong>Podijeljeni u timove, studenti različitih studija propituju tradicionalne definicije dizajna i njegovu ulogu u dana&scaron;njem dru&scaron;tvu. Primarni fokus radionice nije na samoj tehnologiji, nego na &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj implikaciji razvoja novih tehnologija.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_03/dizajn.jpg" style="width: 250px; height: 211px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na Umjetničkoj akademiji u Splitu ovog se tjedna održava radionica spekulativnog dizajna &ldquo;<strong>Interakcije 2015</strong>.&rdquo;, na kojoj uz domaćine sudjeluju i studenti iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Poljske, Pred sudionicima je bila odvažna zadaća kreiranja paralelne urbane tehnolo&scaron;ke stvarnosti. Fokus radionice je na <strong>utjecaju razvoja novih tehnologija na dru&scaron;tvo. </strong>Podijeljeni u timove, studenti različitih studija propituju tradicionalne definicije dizajna i njegovu ulogu u dana&scaron;njem dru&scaron;tvu. Primarni fokus radionice nije na samoj tehnologiji, nego na &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj implikaciji razvoja novih tehnologija.</p> </div> Gorana Banić: Fali mi more i Orij 2014-04-06T14:10:33+00:00 2014-04-06T14:10:33+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/19076-gorana-banic-fali-mi-more-i-orij Eda Vujević / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="Gorana Banić" src="images/stories/2014_04/gorana_banic.jpg" style="width: 250px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Gorana Banić</strong> , mlada arhitektica s <strong>Orija </strong>danas živi i radi u <strong>Londonu </strong>kao &ldquo;senior urban designer&rdquo; u jednoj od najpoznatijih tvrtki te vrste na svijetu. AECOM, naime, dizajnira i gradi svuda - od Londona do Dohe, od Sjedinjenih Država do Saudijske Arabije. Na&scaron;a Orijanka diplomu arhitektice stekla je u <strong>Zagrebu</strong>, a poslije se usavr&scaron;avala na <strong>Harvardu </strong>u Bostonu, i osobno sudjeluje u brojnim projektima AECOM-a, prekrasnu &scaron;ljunčanu plažu na <strong>Oriju </strong>i splitski ured gdje je radila u timu arhitekta <strong>Emila &Scaron;verka</strong> zamijenila je londonskim prije nekoliko godina. Slobodna Dalmacija ima priču o na&scaron;oj Orijanki ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="Gorana Banić" src="images/stories/2014_04/gorana_banic.jpg" style="width: 250px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Gorana Banić</strong> , mlada arhitektica s <strong>Orija </strong>danas živi i radi u <strong>Londonu </strong>kao &ldquo;senior urban designer&rdquo; u jednoj od najpoznatijih tvrtki te vrste na svijetu. AECOM, naime, dizajnira i gradi svuda - od Londona do Dohe, od Sjedinjenih Država do Saudijske Arabije. Na&scaron;a Orijanka diplomu arhitektice stekla je u <strong>Zagrebu</strong>, a poslije se usavr&scaron;avala na <strong>Harvardu </strong>u Bostonu, i osobno sudjeluje u brojnim projektima AECOM-a, prekrasnu &scaron;ljunčanu plažu na <strong>Oriju </strong>i splitski ured gdje je radila u timu arhitekta <strong>Emila &Scaron;verka</strong> zamijenila je londonskim prije nekoliko godina. Slobodna Dalmacija ima priču o na&scaron;oj Orijanki ...</p> </div> Grad, a ne destinacija 2013-03-28T10:24:39+00:00 2013-03-28T10:24:39+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/17284-grad-a-ne-destinacija Saša Šimpraga / H-Alter mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="Dubrovnik" src="images/stories/naselja/dubrovnik2.jpg" style="width: 250px; height: 165px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sandra Uskoković</strong>, povjesničarka umjetnosti, docentica na Sveučili&scaron;tu u Dubrovniku i autorica knjige &quot;Moderna arhitektura kao kulturna ba&scaron;tina Dubrovnika&quot;, za portal <strong>H-Alter </strong>govori o problematici moderne i suvremene, ostvarene i planirane, izgradnje u Dubrovniku. Uskoković obja&scaron;njava dubrovački &quot;fenomen&quot;: <strong>Kulturni turizam</strong> danas je jedna od najjačih industrija, koja izobličuje i simulira realnost, stvarajući &quot;hiper-realnost&quot; i super-autentičnost, pri čemu se ba&scaron;tina trivijalizira uz opasnost diznifikacije. Pročitajte ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="Dubrovnik" src="images/stories/naselja/dubrovnik2.jpg" style="width: 250px; height: 165px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sandra Uskoković</strong>, povjesničarka umjetnosti, docentica na Sveučili&scaron;tu u Dubrovniku i autorica knjige &quot;Moderna arhitektura kao kulturna ba&scaron;tina Dubrovnika&quot;, za portal <strong>H-Alter </strong>govori o problematici moderne i suvremene, ostvarene i planirane, izgradnje u Dubrovniku. Uskoković obja&scaron;njava dubrovački &quot;fenomen&quot;: <strong>Kulturni turizam</strong> danas je jedna od najjačih industrija, koja izobličuje i simulira realnost, stvarajući &quot;hiper-realnost&quot; i super-autentičnost, pri čemu se ba&scaron;tina trivijalizira uz opasnost diznifikacije. Pročitajte ...</p> </div> Ante Kuzmanić: Luka za kruzere trebala je biti u Dugom Ratu 2013-02-01T10:06:33+00:00 2013-02-01T10:06:33+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/16891-ante-kuzmanic-luka-za-kruzere-trebala-je-biti-u-dugom-ratu Živana Šušak Živković / D mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> Drugačiji pogled na razvoj grada ili grad kakav bi mogao biti, predavanje s projekcijama nerealiziranih projekata u Splitu održao je arhitekt <strong>Ante Kuzmanić</strong>, redovni profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, u organizaciji udruge biv&scaron;ih studenata FESB-a u sklopu ciklusa &quot;<strong>Znanstveni kafić</strong>&quot;.&nbsp; Kuzmanić je je o&scaron;tar u kritici gradnje <strong>brzih cesta Trogir - Omi&scaron; </strong>i<strong> Solin - Klis</strong>, a prikazao je i projekt kojim je zamislio luku za kruzere u Dugom Ratu. - Cijela priča je zavr&scaron;ena prodajom zemlji&scaron;ta od strane lokalne vlasti mimo ikakvih javnih interesa - kazao je. ..</p> </div> <div class="feed-description"><p> Drugačiji pogled na razvoj grada ili grad kakav bi mogao biti, predavanje s projekcijama nerealiziranih projekata u Splitu održao je arhitekt <strong>Ante Kuzmanić</strong>, redovni profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, u organizaciji udruge biv&scaron;ih studenata FESB-a u sklopu ciklusa &quot;<strong>Znanstveni kafić</strong>&quot;.&nbsp; Kuzmanić je je o&scaron;tar u kritici gradnje <strong>brzih cesta Trogir - Omi&scaron; </strong>i<strong> Solin - Klis</strong>, a prikazao je i projekt kojim je zamislio luku za kruzere u Dugom Ratu. - Cijela priča je zavr&scaron;ena prodajom zemlji&scaron;ta od strane lokalne vlasti mimo ikakvih javnih interesa - kazao je. ..</p> </div>