"U Hrvatskoj bi moglo skladno živjeti 24 milijuna ljudi, a da ne budemo prenapučeni", kaže arhitekt Vedran Mimica, direktor Berlage Institutea u Rotterdamu, jednog od najboljih svjetskih postdiplomskih učilišta arhitekture u razgovoru za Jutarnji List. "Glavni turistički slogan Mediteran kakav je nekada bio smatram potpuno pogrešnom porukom. To, naime, znači da mi imamo vrijednost zato što se nismo razvili?! Kakvu poruku šaljemo Europi? To je sasvim pogrešno. Naš bi slogan morao biti: 'Mediteran kakav treba biti'" ...
 

Arhitekti u Splitu o urbanizmu nekad i danas

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) u Splitu će 7. i 8. listopada u prostorima Doma mladeži organizirati konferenciju "Prostori nedovršenih modernizacija: akcije i reakcije", četvrtu iz serije u sklopu dvogodišnjeg međunarodno istraživačkog projekta "Nedovršene modernizacije - između utopije i pragmatizma: Arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama". Uža tema konferencije je vrlo aktualna - planiranje i izgradnja na Jadranskoj obali za vrijeme socijalizma i danas, pa će biti održani javni intervjui s arhitektima Vladimirem Mušićem i Dinkom Kovačićem koji će pričati o radu na projektu Splita 3, te s Matijom Salajem i Silvijem Novakom (Studio 3LHD) koji će usporediti iskustva gradnje hotela u socijalizmu s onima danas ...
 

A čija je Dioklecijanova palača?

Jeli to normalno i izgleda li da zaista sve mora biti konkurentno na tržištu? Apsurdno nametanje liberalnog kapitalizma u državi koja za to nije bila (ili nije još uvijek) spremna znači pogodovanje pojedincima koji vladaju tržištem kapitala. Ili prosječnim rječnikom rečeno: punjene privatnih džepova. Prosječnom građaninu države sve se više nameće po "normalno" da sve moram imati svoju cijenu, u toj mjeri da više ne prepoznajemo što jest, a što nije na prodaju, što je javno dobro, a što privatno. Grad Split posljednjih godina zoran je primjer toga ...
 
Paket građevinskih zakona su nova privatizacijska pljačka i omalovažavanje građana, poručuje udruge Eko Kvarner. Sadržaj Prijedloga zakona je neprihvatljiv jer omogućuje legalizaciju gotovo svih nezakonitih zgrada bez nijansiranja različitih oblika bespravne gradnje, devastaciju Zaštićenog obalnog pojasa te ekstraprofit krupnim bespravnim graditeljima. Pod krinkom medijske "galame" o potrebi lelagalizacije bespravnih objekata, pokušava se progurati Članak 18. kojim bi se omogućilo etažiranje objekata u turističkim zonama, a time prenamjena i prodaja. To bi dovelo do apartmanizacije, odnosno rasprodaje obale i uništavanja turizma. Dopis udruge Eko Kvarner prenosimo u cijelosti ...
 

Jurica Pavičić: Obala nestaje pod udarima pikamera

Ma koji Grdović, ma koji Mišo, Jurica Pavičić zaslužuje titulu "Dalmatinca godine"! Šalu na stranu, koja nije toliko daleka od zbilje, splitski novinar i aktivist iz tjedna u tjedan na stranicama Slobodne oduševljava seciranjem naše tužne zbilje, naših hajduka i sjecikesa, odnosa prema prostoru u kojem živimo, kojeg baštinimo, i opećenito, stupnja razvoja društva kojem pripadamo. U današnjoj kolumni uhvatio se našeg pretposljednjeg resursa (zadnji je, ako koga zanima - ljudski) kojeg još uvijek nismo potpuno uništili - obale koja ovakva kakva je danas nestaje pod udarima apartmanizacije i betonizacije, a bome, piše Jurica, krenilo se već i pikamerima na sike i grote, uništavajući tako posljednju priliku Dalmaciji za održivi razvoj u skladu s potrebama i malog čovjeka, a ne samo krupnog kapitala ...
 

Stanovanje - ludom radovanje

Zaboravljeno u kaosu kulturnog i moralnog nihilizma, stanovanje je danas odraz naše sveopće gospodarske i društvene krize. Kao većina ostalih stvari, i ono je postalo roba. Jeftino stanovanje možda je najveće lažno obećanje moderne civilizacije. Zašto? Zbog čega 100 godina nakon što je industrijsko društvo ostvarilo sve pretpostavke da se stanovi mogu graditi brzo i jeftino prosječna cijena stana višestruko premašuje godišnju neto plaću radnika?..., piše Marko Sančanin na stranicama T-Portala ...
 

Radionica dizajna: Interakcije i hibridni gradovi

Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu nastavlja tradiciju održavanja radionica dizajna interakcija 'splitinteractions'. Tema 6. Radionice koja počinje 14. ožujka su 'hibridni gradovi', a sudionici i voditelji će kroz svoj rad promišljati, kritički problematizirati i ponuditi rješenja vezana za korištenje novih tehnologija u kontekstu budućih gradova, njihove dostupnosti građanima, te odnosima stvarnog i virtualnog (digitalnog) urbanog prostora. Voditelj radionice je Ivica Mitrović ...
 

Puni kreveti iznad praznog grada

Golf na Srđu poviše Dubrovnika isto kao i svi projekti golfa koji će se u okviru Zakona o golfu provesti u Hrvatskoj, u sociološkom smislu predstavljaju oblik brutalne gentrifikacije tj. nasilnog oplemenjivanja teritorija koji počiva na translokalnim razvojnim interesima. Golf na Srđu je samo izlika za apartmanizaciju i društvenu segregaciju na lokaciji s visokom rentom, gdje naša vlast radi protiv interesa mlade generacije. Imajući na umu ispražnjenu gradsku jezgru Dubrovnika i apartmane na vrhu Srđa možemo zaboraviti i "Mediteran kakav je nekad bio." Umjesto toga hrvatski jug će uskoro biti sličniji karipskim uzorima. Ne znam jesu li ljudi u Dubrovniku i drugdje u Dalmaciji svjesni da klizanje prema karipskom razvojnom modelu turizma na lokalnoj razini proizvodi transvaluiranje političke nacije u domorodačku populaciju ...
 
Iako je to bila godina krize, 2010. kada je riječ o hrvatskoj arhitekturi, ostat će zapamćena po nekim iznimnim ostvarenjima. Pa upravo iz razloga što za velike arhitektonske investicije možda i nije bilo novaca, u ovom pregledu usmjerili smo se na radove arhitekata koji su više umjetnički koncept nego li arhitektura. Artistički pristup u koncipiranju arhitektonskih djela prošle je godine više nego prijašnjih obilježio graditeljsku scenu. Jedan od najdojmljivijih radova nastalih 2010. godine zasigurno je spomen-obilježje dvanaestorici vatrogasaca poginulih u požaru na otoku Veliki Kornat, prema ideji jednoga od najtalentiranijih hrvatskih arhitekata današnjice – Nikole Bašića ...
 

Knjige: 'Trenutak periferije' Ivana Rupnika

Ivan Rupnik arhitekt je teoretičar arhitekture i profesor na Northeastern University u Bostonu. Upravo mu je u izdanju uglednog španjolskog Actara izašla knjiga "Trenutak periferije" koja daje novo viđenje hrvatske suvremene arhitekture kroz posljednjih deset godina. U Rupnikovoj knjizi su i tekstovi o hrvatskoj arhitekturi uglednih svjetskih teoretičara Kennetha Framptona, Aarona Betskog, Stefana Boerija, Manuela Gause i Hansa Ibelingsa. Novinarka Jutarnjeg Lista porazgovarala je s autorom ...