In Memoriam: Dinko Fio, iskusni meštar dalmatinske terce

Dinko FioU 87. godini života umro je Dinko Fio, poznati hrvatski skladatrelj, melograf, dirigent, zborovođa, osnivač i voditelj klapskih sastava te glazbeni pedagog. Klapski svijet, u kojem je najintezivnije djelovao, ostao je bez istaknutog voditelja i osnivača klapa, skladatelja, obrađivača i zapisivača klapskih napjeva, autora niz amblematskih pjesama za klapsko višeglasje, od kojih se za mnoge može reći da su kao rado pjevani biseri postale narodne. Nakon nedavne smrti Ljube Stipišića Delmate to je drugi ovogodišnji veliki udarac za brojne klapaše i poklonike klapske pjesme ...
OTIŠAO I FIO

U 87. godini umro Dinko Fio, iskusni meštar dalmatinske terce

Piše: Jakša Fiamengo / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Dinko FioPodrijetlom s otoka Hvara, Dinko Fio je rođen 28. travnja 1924. u Blatu na Korčuli, školovao se Dubrovniku i karijeru nastavio u Zagrebu. Kao glazbenik djeluje od 1943. godine i smatra se jednim od prvih hrvatskih stručnih melografa.

Cijeli je svoj život posvetio glazbi, kao vrstan glazbenik osim kao skladatelj poznat je i kao marni priređivač, harmonizator i obrađivač tesktova za dalmatinske klape i pjevačke zborove dodajući bašinskom slijedu nezaboravnih pjesama niz onih koje i njegovom zaslugom su već ušle u tradiciju i postale dio baštine podneblja kojem pripada.

Kao skladatelj ostvario je poveći opus na temeljima hrvatske tradicijske glazbe, a obrađivanjem i promoviranjem baštinskih pjesama spasio od zaborava mnoge klapske napjeve.

Njegova najpoznatnija pjesma "Golubice bila" sletjela je tako s još niz njegovih pjesama iz nebeskih prostranstava i ujedno se uzdigla zajedno sa svojim autorom u vječnost gdje joj je odavno mjesto.

Pored ostalog uglazbio je i aranžirao za klapske izvedbe pjesme hrvatskih pjesnika kao što su Vladimir Nazor (Galiotova pesan), Pere Ljubić (Kampaneli) Lucije Rudan (niz omiških uspješnica: Žorna, Bilo cviće omendula...!), Tatjane Radovanović, itd.

Napustio nas je iskusni meštar dalmatinske terce, jedan iz plejade najvećih, bodul koji je zračio optimizmom i velikim pedagoškim znanjem, osobito na planu vokalne tehnike, kojim je znao motivirati pjevače. Višestuki je laureat festivala dalmatinskih klapa u Omišu, ali i sudionik drugih smotri vokalne glazbe.

Kao veliki prijatelj klapaša živio je s klapama i za klape ostvarujući plodnu suradnju s niz poznatih klapa, osobito s velolučkim Ošjakom i zagrebačkom Nostalgijom, čiji je osnivač i dugogodišnji voditelj i mentor.

Također, proslavio se u radu s dječjim zborom RTV Zagreb, a uspješan je bio i njegov rad s ansamblom Lado i SKUD-om Ivan Goran Kovačić, ansamblom Prvi komin Snježanin, itd.

Između ostalog, 1995. je objavio knjigu izvorne dalmatinske pjesme abecednim redom regije mjesta zapisa za muške klape ili zborove.

Povezani članci

Who's Online

We have 214 guests and no members online