Portali dolaze, nestaju i - opstaju

kulturaPosljednjih je godina, na žalost, postalo i više nego očito da kulturne rubrike u velikom broju novina i časopisa u Hrvatskoj, a posebno one posvećene književnosti drastično gube prostor kako bi se otvorilo više mjesta "komercijalnim sadržajima". No otvaraju se i prostori slobode u kojima kulturni sadržaji mogu naći mjesta. Riječ je o internetskim portalima, kojih je u Hrvatskoj posljednjih godina otvoren velik broj. Neki od njih bili su kratkoga vijeka, no određeni broj književnih web sajtova ustalio se, te su postali ozbiljni faktori u hrvatskoj kulturi. Kakvi su sadržaji u kulturnim i književnim portalima i što se može učiniti da se poboljša njihov položaj? ... piše Neven Svilar u Vjesniku ...


ONLINE KULTURA

Portali dolaze, nestaju i - opstaju

Hrvatski općekulturni i književni internetski portali danas i sutra. Portali Mvinfo, Kulturpunkt, Booksa i drugi posvećeni književnosti, odnosno kulturi zamjenjuju kulturne rubrike u novinama te postaju nezaobilazni u hrvatskoj kulturi

Piše: Neven Svilar / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Što se književnosti tiče, većina sadržaja ipak je uklopljena u širi kulturni okvir, u portale koji se, primjerice, bave kulturom mladih i nezavisnom kulturom.

Cunterview.net

Portal koji se bavi književnošću u širem, rodnom kontekstu je Cunterview.net. Riječ je o virtualnom prostoru nastalom u jesen 2006. godine zbog nedostatka predstavljanja umjetničkog izražavanja žena na području Hrvatske i zbog nepostojanja nezavisnog medijskog prostora koje stvaraju žene i rodno osviješteni pojedinci.

Riječ je o platformi koja podržava žene koje se žele baviti umjetničkim izražavanjem, kao i one koje to već rade, bilo da im je to profesija ili samo hobi.

Mvinfo.hr

Tu su i književni portali kao što je portal za knjigu i kulturu Mvinfo, koji je prije nekoliko tjedana proslavio petu obljetnicu postojanja.

Riječ je o web portalu za knjigu, nakladništvo i kulturu, koji je zamišljen kao svojevrsna kombinacija informacijskog sustava o hrvatskoj knjizi, nakladnicima i autorima te elektroničkog magazina za knjigu i kulturu.

Kulturpunkt.hr

Jedan od portala koji posljednjih pet godina prati nezavisnu kulturnu scenu i suvremenu umjetnost je Kulturpunkt. U fokusu toga portala je kultura mladih, urbana kultura, društveni aktivizam, nove tehnologije, alternativne ekonomije, slobodni softver i sl.

Uz informacijski servis, u kojemu se redovito objavljuju vijesti i najave događanja, na tome portalu se mogu pročitati članci i intervjui iz područja kulture te oni koji govore o aktualnim fenomenima popularne kulture.

U stvaranju sadržaja Kulturpunkt nastoji uključiti ne samo cijenjene i već poznate autore, već i što više mladih i neafirmiranih autora iz cijele Hrvatske, inzistirajući na analitičkom i kritičkom sagledavanju tema te na odbacivanju senzacionalističkog diskursa.

Kako kaže urednica Kulturpunkta Dea Vidović, takav, danas na žalost sve rjeđi, urednički pristup nailazi na sve bolji odaziv, pa je na taj način stvorena mreža autora kojima je portal svojevrsni poligon na kojem mogu usavršavati kvalitetu pristupa i obrade teme te izvrsnost pisanja.

Booksa.hr

Specijalizirani književni portal je Booksa.hr, koji je pokrenuo prije nekoliko godina kreativni dvojac što vodi istoimeni zagrebački književni klub, Vanja Pavlović i Miljenka Buljević. Booksin portal je zajedno s nekoliko portala iz zemalja bivše Jugoslavije nedavno predstavljen na Sajmu knjiga u Leipzigu.

Vanja Pavlović tvrdi da je još riječ o portalu koji na životu drži entuzijazam ljudi koji ga vode, budući da je problem financiranja toliko izražen da čitav projekt leži na dobroj volji suradnika portala.

"Malo je lakše bliskim nam portalima koji se bave, primjerice, teatrom ili glazbom, a koji su ipak malo komercijalniji sadržaji, dok je s književnošću nešto teža situacija. Mnogo je ljudi ambiciozno krenulo u književne projekte na internetu, no svi ubrzo udare o zid, tako da zapravo vrlo malo književnih sajtova opstane", kaže Vanja Pavlović.

Zato je, kaže Vidović, osnovana neka vrsta neformalne inicijative portala za kulturu (H-alter, Booksa, Cunterview, Kulturpunkt, Teatar.hr, Zamir) koji zagovaraju poboljšanje svojega položaja u smislu ujednačenog kriterija financiranja od strane zaduženih institucija.

Ovisni o entuzijazmu i volonterskom radu

Dea Vidović kaže kako još uvijek mnogo toga ovisi o entuzijazmu i volonterskom radu najužeg tima. Također tvrdi da, za razliku od institucionalne kulture, nezavisna kultura je nastajala samoorganiziranjem i na inicijativu koja je dolazila odozdo, dakle voljom i zajedničkim interesima određenog broja pojedinaca.

Ona nema osigurane infrastrukturne uvjete, za razliku od javnih institucija u kulturi, o kojima skrbi država ili mjesne vlasti, a najčešće u kombinaciji. Taj neravnopravni položaj otežava održavanje nezavisne kulture. Stoga upravo ona čini socijalno najugroženiji dio kulturnog pogona u Hrvatskoj.

U svakom slučaju, jasno je da su internetski portali posvećeni književnosti, odnosno kulturi mladih postali nezaobilaznom činjenicom u hrvatskoj kulturi, te da je u ovo doba kada kulturu u medijskom prostoru zamjenjuju rubrike pod nazivom "stil", "life style" i slično, nužno omogućiti njihov normalni rad.

Financijski ping pong

Vanja Pavlović ističe: "Mnoge stvari još nisu riješene što se tiče samog institucionalnog financiranja kulturnih portala".

A s takvom ocjenom slaže se i glavna urednica Kulturpunkta Dea Vidović, koja kaže da portali za nezavisnu kulturu i kulturu mladih teško opstaju jer novac koji dobivaju nije dovoljan, te da se u smislu financiranja takvih projekata s njima igra neka vrsta financijskog ping ponga između Gradskog ureda za kulturu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.