Najbolje od strane proze u 2011.

KnjigaNajbolje od strane proze u 2011. - Iako se ove godine najavljivala velika kriza u domaćem izdavaštvu, ipak se ne može poreći da se izdavači nisu potrudili oko zanimljivih prijevoda. Tportalov autor i književni kritičar Gordan Duhaček odabrao je najzanimljivije prozne naslove koji su ove godine prevedeni na hrvatski, a koje se svakako isplati pročitati ...


KNJIGE

Najbolje od strane proze u 2011.

Priredio: Gordan Duhaček / tportal
Izvor: tportal

knjigeAlice Munro: Služba, družba, prošnja, ljubav, brak

Služba, družba, prošnja, ljubav, brak - Alice Munro – OceanMore (prevela Maja Šoljan) Kanadska spisateljica Alice Munro iza sebe ima mnogo knjiga i neke od najuglednijih književnih nagrada, a tek nedavno na hrvatski jezik prevedena joj je zbirka priča 'Služba, družba, prošnja, ljubav, brak' koja predstavlja pravu književnu poslasticu. Za najbolji prijevod godine je Maja Šoljan nagrađena Kiklopom.

 

Cormac McCarthy: Krvavi meridijan

Krvavi meridijan - Cormac McCarthy – Profil (prevela Tajana Jambrišak) Danas već smatran klasičnim romanom, 'Crveni meridijan' je bio prvi veliki hit američkog pisca Cormaca McCarthyja, u kojem se opisuje razbojnički put zloglasne bande suca Holdena iz vremena Divljeg zapada. Priča je prikazana kroz oči 14-godišnjeg dječaka koji se pridružuje odmetnicima, no kod McCarthyja nema slavljenja kaubojske mitologije, nego postaje jasno da su svi prokleti, pa se piščeva djela uspoređuju s onima Dantea i Hermana Melvillea.

 

William S. Burroughs: Queer

Queer - William S. Burroughs – Naklada Ljevak (preveo Borivoj Radaković) Iako je napisano u prvoj polovici pedesetih, roman 'Queer' prvi puta je objavljen tek trideset godina kasnije. Provokativna priča o Mexico Cityju, sitnokriminalnom miljeu i istospolnoj požudi, 'Queer' je bio roman ispred svog vremena s ne pretjerano simpatičnim glavnim protagonistom, koji odbija biti žrtva razumijevanja. Burroughsov alterego William Lee 'nije tek puki gay sa stavom; on je doslovno gay s pištoljem, svrbe ga prste da ga upotrijebi', kako se kaže u predgovoru knjige.

 

Amos Oz: Rimovanje života i smrti

Rimovanje života i smrti - Amos Oz – Fraktura (prevela Laila Šprajc) Nema sumnje da je gostovanje Amosa Oza u Zagrebu bilo jedno od književnih vrhunaca 2011. godine, što je i populariziralo ovog suvremenog izraelskog pisca kod nas. Među ove godine prevedenim Ozovim djelima svakako treba izdvojiti kratki roman 'Rimovanje života i smrti' u kojem pratimo promišljanja jednog pisca o svojoj ulozi u svijetu. Pritom zapletu pomaže i pojavljivanje privlačne konobarice, ali i drugih raznolikih likova, koje Oz majstorski koristi da bi skrenuo pažnju na moć pripovjedača.

 

Douglas Coupland: Generacija A

Generacija A - Douglas Coupland – Naklada Ljevak (preveo Josip Visković) Kanadski pisac Douglas Coupland proslavio se svojim romanom 'Generacija X', u kojem je definirao stanje uma mladih s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Svojim novim djelom Couplan pokušava prikazati svijet u kojem danas živimo, rascijepljen između realnog i virtualnog dijela, pa ne čudi što se jedan dio romana 'Generacija A' odvija u kompjutorskoj igrici World of Warcraft. Sve se pak odvija u ne tako dalekoj budućnosti, u kojoj su izumrle pčele, a tajne organizacije kidnapiraju ljude kad im to odgovara.

 

O. Henry: Zimzelene priče

Zimzelene priče - O. Henry – Šareni dućan (preveo Saša Drach) I dok je kod nas i dalje najpoznatiji američki kratkopričaš Raymond Carver, u Americi se i dalje slavi opus O. Henryja kao temelj novelističkog pripovijedanja. Zahvaljujući izdanju 'Zimzelenih priča' sada je i hrvatska čitateljska publika u prilici saznati zbog čega se i Hemingway ubraja u O. Henryjeve učenike. '22 priče s kvakom' nude i karakteristične narativne preokret na kraju svake prozne cjeline, a vrijedi napomenuti kako je O. Henry svoja prva djela napisao u zatvoru.

 

Drago Jančar: Drvo bez imena

Drvo bez imena - Drago Jančar – Meandar (prevela Neda Fanuko) Drago Jančar jedan je od najuglednijih slovenskih pisaca starije generacije, čije se drame i tekstovi izvode diljem Europe. 'Drvo bez imena' mozaičan je put u prošlost poslije Drugog svjetskog rata, kontroverze antifašističkih zločina, ali i priča o jednom erotomanu izgubljenom u vrtlogu povijesti. Prožet autorovim autobiografskim iskustvom, ovaj roman ujedno predstavlja suočavanje s mračnom prošlošću, ali i proslavu opsesije pojedinca, koji se ne pokorava modama epohe.

 

Salman Rushdie: Firentinska čarobnica

Firentinska čarobnica - Salman Rushdie – Izvori (prevela Lia Paić) Ako je vjerovati pojedinim kritičarima 'Firentinska čarobnica' predstavlja povratak Salmana Rushdieja u književnu formu, raskošno ispripovijedanu bajku koja se događa u 16. stoljeću između Italije i Indije. S jedne strane tu su moćne talijanske kurtizane i srednjovjekovno praznovjerje, a s druge strane Rushdie opisuje muke indijskog vladara koji nije siguran može li vjerovati svojim sinovima. Sve je povezuje u jednu cjelinu zahvaljujući i ključnom ženskom liku, čija ljepota odbija pokoravanje muškoj dominaciji.

 

Jonathan Franzen: Sloboda

Sloboda - Jonathan Franzen – V.B.Z. (prevela Marina Horkić) Teško je sjetiti se romana koji je izazvao toliko pažnje po svom izlasku, kao što je to uspjelo 'Slobodi' Jonathana Franzena. Autor je dospio i na naslovnicu časopisa Time, a njegov roman je proglašen i remek-djelom od strane kritičara. Jasno je otkud toliki interes: Franzen piše o aktualnim temama naše ere, bavi se i ratom u Iraku i iPodima, prateći većinom nesretnu egzistenciju obitelji Berglund. Franzenovi likovi briljiraju u dijalozima, a kombiniranje nekoliko pripovijedačkih tehnika iznimno dinamizira glavnu priču i njezine paralelne tokove.

 

Karen Blixen: Babettina gozba

Babettina gozba - Karen Blixen – Disput (prevela Đurđica Žlebačić Sorensen) Dankinja Karen Blixen najpoznatije je po svojem memoarskom djelu 'Moja Afrika', koji je pretvoren i u Oscarima nagrađen film. Nešto manje je poznat njen kratki roman 'Babettina gozba', koje je također vrlo uspješno adaptiran za filmsko platno. Glavni lik je francuska kuharica i sluškinja Babette, spletom okolnosti zaposlena u norveškom gradiću Berlevågu, koja se počinje isticati svojim izvanrednim kulinarskim sposobnostima, no naravno da se priča može tumačiti i u prenesenom značenju, kao komentar na položaj umjetnika u društvu.

 

Jennifer Egan: Vrijeme je opak igrač

Vrijeme je opak igrač - Jennifer Egan, Profil International, prevela: Mihaela Velina. Autorica Jennifer Egan je za ovaj roman nagrađena Pulitzerovom nagradom za najbolji roman 2011. Roman je nedavno preveden na hrvatski jezik i tek čeka ovdašnje čitatelje, a nema sumnje da knjiga ima puni potencijal postati hit.