Izgubili smo najvećeg živućeg hrvatskog pisca

Samo tri i pol mjeseca nakon smrti supruge, također književnice Jele Godlar Brešan, u osamdeset i prvoj godini života umro je i znameniti hrvatski dramski pisac, prozaist i scenarist Ivo Brešan. Jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga rođen je 27. svibnja 1936. godine u Vodicama. Gimnaziju je završio u Šibeniku, dok je jugoslavistiku diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. No cijelog je života pripadao više nego talentiranom šibenskom kulturnom krugu. Dokazao je da se vrhunska umjetnička djela mogu stvarati i izvan metropolskih krugova i klanova. Godinama je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, a umirovljenje je dočekao kao čelnik šibenskog Centra za kulturu. Posljednja dva desetljeća života Brešan se posvetio pisanju romana i kratkih priča. Amblematska mu je drama svakako groteskna tragedija “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, napisana 1965., ali praizvedena tek 1971. godine u Teatru &TD, u režiji čuvenog Božidara Violića. Riječ je o jednoj od najuspjelijih hrvatskih drama nastalih u drugoj polovici 20. stoljeća koju su prigrlila i strana kazališta pa je izvođena i u Njemačkoj, Austriji, bivšem SSSR-u, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Švedskoj.., a na domaćim se pozornicama zadržala do današnjih dana. Među dramskim Brešanovim djelima ističu se i drame "Nečastivi na Filozofskom fakultetu”, “Svečana večera u pogrebnom poduzeću”, “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P ”, “Anera”, "Hidrocentrala u Suhom dolu”, “Veliki manevri u tijesnim ulicama”, “Julije Cezar”, “Smrt predsjednika kućnog savjeta”, "Arheološka iskapanja kod sela Dilj”, "Potopljena zvona”, “Utvare”, "Nihilist iz Velike Mlake” i Gnjida”. Brešanove drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika što je privlačilo i publiku i kritiku te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima.

Umro je Ivo Brešan

Izvor: Večernji List

ivo brešanIsmijavanje totalitarnog komunističkog društva, ali i tvrdog ruralnog tradicionalizma s pomoću Shakespeareovih likova u Brešanovoj drami “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, koju je Krsto Papić ovjekovječio i na filmskom platnu (uz scenarističku pomoć samog autora) doseglo je rijetko uvjerljivu univerzalnost.

Među proznim djelima ističu se roman “Ptice nebeske”, roman “Ispovijedi nekarakternog čovjeka i "Astaroth” koji se bavi faustovskom tematikom, a tu su i romani “Kockanje sa sudbinom”, Država Božja 2053.”, "Vražja UtJ°ka ’ Katedrala” “Ništa sveto , Prokletnici”...

Kao scenarist surađivao je i u snimanju Papićeva “Izbavitelja” i “Tajne Nikole Tesle” te Bulajićevih filmova “Obećana zemlja” i “Donator”. Sa sinom Vinkom, filmskim redateljem, surađivao je u radu na    i filmovima “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal”.

Brešan je dobitnik brojnih nagrada, među njima i dvije Sterijine nagrade, nagrade fonda Miroslava Krleže za roman “Astaroth”, nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade Ksaver Šandor Gjalski za roman “Katedrala”.

Cijelog života Ivo Brešan je bio autor koji je mrzio autocenzuru pa je, bez obzira na državne sisteme i političke vrhuške, često bio njihova meta. Ali ovaj lucidni portretist Dalmacije i napose Dalmatinske zagore do posljednjeg je trenutka ostao vjeran sebi i svojim idealima kao legitimni nasljednik Marina Držića.