O Dugom Ratu..

Frane Tomaš Mikula Mali

Kapetan Mikula maliOve se godine navršava 40 godina otkako je snimljena "Kapetan Mikula Mali", legendarna tinejdžerska serija o 12-godišnjaku koji je tijekom rata trabakulom pred 'mrskim okupatorom" prebacivao na slobodne otoke dalmatinske izbjeglice. Manje je poznato da je Mikula Mali ekraniziran po želji Josipa Broza Tita na temelju stvarne životne priče Frane Tomaša (77) iz Krila Jesenice, koji nas je 30.12.2007. blago u Gospodinu napustio. Rodbina, mještani i brojni prijatelji u povorci su tada ispratili Franu u crkvi Sv. Petra u Sumpetru, a potom na groblju Sustipan gdje je sahranjen. Priča o kapetanu Mikuli Malom prati pustolovine 12-godišnjeg Mikule i njegova djeda tijekom fašističke okupacije Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. Dok trabakulom prevoze hranu i narod u zbijegu pred moćnim njemačkim i talijanskim brodovljem na slobodni Vis, provlače se kroz kiše metaka i granata, zavlače u skrovite vale srednjodalmatinskih otoka i uz sve to dobro zabavljaju ...

DJEČAK ČIJA JE ISTINITA PRIČA POSLUŽILA KAO INSPIRACIJA ZA FILM KAPETAN MIKULA MALI

Pravi Mikula Mali je Frane Tomaš

Serijal i filmska priča prate pustolovine dječaka Mikule (12) i njegova djeda koji trabakulom prevoze hranu i narod u zbjegu. Film je nastao po priči o Ivanu Tomašu i njegovim sinovima Frani i Tomislavu dok su do 1943, godine trabakulom 'Dobri otac' prevozili civile, hranu, partizane i ranjenike

Piše: Mak Jovanović /Jutarnji List
Izvor: Jutarnji List

Kapetan Mikula maliOve se godine navršava 40 godina otkako je snimljena "Kapetan Mikula Mali", legendarna tinejdžerska serija o 12-godišnjaku koji je tijekom rata trabakulom pred 'mrskim okupatorom" prebacivao na slobodne otoke dalmatinske izbjeglice.

Manje je poznato da je Mikula Mali ekraniziran po želji Josipa Broza Tita na temelju stvarne životne priče Frane Tomaša (75), koji je sve do kraja 2007. uživao u mirovini u mjestu Krilo Jesenice.


Meci kao pušenje cigara

Dvije godine prije te iznimno gledane serije, uz koju su odrastale generacije rođene od sredine 60-ih, redatelj i scenarist Obrad Gluščević snimio je cjelovečernji igrani film "Kapetan Mikula Mali" koji je obišao kina SAD-a i cijele Europe. Film se gledao u Sudanu, Etiopiji, Nikaragvi, Kuvajtu, pa čak u Indiji, Indoneziji, na Filipinima i u Koreji.

U opusu Obrada Gluščevića treba spomenuti i klasik "Vuk Samotnjak" iz 1972., a oslat će zapamćen i po nedavno repriziranom "Jelenku", njegovom posljednjem serijalu.

DjecaNo, "Kapetana Mikulu Malog" državna televizija posljednjih 15 godina se stidi, iako se radi o zgodnoj avanturističkoj seriji, koju je nosio humor, a ne prenapuhana NOB-ovska epika.

Priča prati pustolovine 12-godišnjeg Mikule kojeg igra Tonči Vidan i njegova djeda (Petar Prličko) tijekom fašističke okupacije Dalmacije u Drugom svjetskom ratu.

Dok trabakulom prevoze hranu i narod u zbijegu pred moćnim njemačkim i talijanskim brodovljem na slobodni Vis, provlače se kroz kiše metaka i granata, zavlače u skrovite vale srednjodalmatinskih otoka i uz sve to dobro zabavljaju.

- Film je nastao po priči o ocu mi Ivanu, mlađem bratu Tomislavu i meni dok smo do 1943. našim trabakulom "Dobri otac" prevozili civile, hranu, partizane i ranjenike između mjesta na obali i otoka  - pričao je Frane Tomaš.

Frane Tomaš iz Krila Jesenica
Frane Tomaš, po čijoj je avanturi snimljen film 'Kapetan Mikula Mali'

Otac je njime do rata prevozio terete do Dubrovnika, a zajedno s još 20 brodica, uglavnom pjeskara iz Krila Jesenica, priključio se odmah na početku floti partizanske mornarice. Godinu i pol dana smo brat i ja plovili s ocem, a poveo nas je kako ne bismo doma stradali od Nijemaca.

Ipak, iako je bija rat i lako se gubilo glavu, meni su ka mulcu na prvom mistu u svemu tome bile igra i zabava. Svi ti meci i avionski rafali pred kojim smo bižali, bili su mi opasni ka pušenje cigara - priča Frane Tomaš, kojeg su i njegovi mještani nakon serije prozvali Mikula Mali.


U filmu prekrojene činjenice

Da su to bila čupava vremena govori i podatak da su njemačke i talijanske snage za rata potopili polovicu brodovlja iz Krila Jesenica i ubili 280 od 400 mještana tog drevnog brodarskog mjesta. Partizanski brodovi plovili bi pod okriljem noći, a bilo je vrijeme kad im ništa nije bilo teško.

- Znali bi tajno doći po hranu na Zentu ili Kašune u Splitu, prevozili bi noću ljude po otocima i mistima od Zadra do Dubrovnika, a najčešće do Visa, koji je bio slobodna zona opasana bačvama benzina i minama kroz koje su samo naši brodovi znali proć - kazivao je.

Što se tiče serije i filma, izvorni kapetan Mikula Mali nije baš najsretniji prekrajanjem činjenica, a niti što ga filmska ekipa nije došla povirit, iako su tijekom snimanja bili smješteni u obližnjem Hotelu Lav.


Tito naložio da se brod obnovi

trabakul Dobri otac- Od neprijateljskih brodova bižali smo i bliže obali, a oni nisu smili jer su tamo znali biti partizani. Najgori su nam bili avioni, od kojih se nije dalo lako sklonit'.

Otac je poginuo 1943. kod Pelegrina na otoku Hvara kad su nas na moru napali Nijemci. Brat je tada bija u provi, ja sam skočija u zaklon, no oca i motoristu na brodu presjekli su rafalima. Oba su poginuli, a ja sam s petogodišnjim bratom, kad smo izbužanim brodom doplutali do Paklenih otoka, prešli pješke na drugu stranu otoka. Tamo su nas pronašli partizani i prevezli na Vis.

Nakon toga završili smo u izbjegličkom kampu u Egiptu, a mater koja je sa sestrama ostala doma, nije znala niti da je otac poginija, a niti da smo nas dvojica živi. Kasnije smo doznali da su naš trabakul "Dobri otac" potopili Njemci, pa je tek nakon rata izvučen s dubine od 55 metara. U njemu je još bilo tijelo moga oca.

Tito je naložija da se brod, kao i ostale iz Krila Jesenica koje se moglo, obnovi. Kasnije sam njime vozija terete, a nakon toga "Dobri otac" posta je prvi turistički brod na Jadranu, prisjeća se barba Frane ilitiga Mikula mali.
 

SESTRA MIKULE MALOGA
"Tito je zbog mene postrojija cilu ratnu mornaricu"

Povezani članci

Who's Online

We have 149 guests and no members online