Iz Regije..

Kućama s desne obale Cetine prijeti devet kamenih gromada

omišAlpinist Ivica Matković je nakon pregleda stijena na desnoj obali rijeke Cetine utvrdio da ima još devet kritičnih kamenih gromada koje bi se svaki čas mogle odroniti na kuće. Najkritičnija od njih će sanirati već za nekoliko dana, a potom će se krenuti i u izradu plana za sanaciju preostalih stijena. Omiški gradonačelnik, Ivan Škaričić, siguran je kako će u dogovoru sa Županijom pronaći sredstva za taj projekt. - Stijena koja je prije desetak dana upala u kuću Jerčićevih je uklonjena, a kuća se popravlja i vraća u prvobitno stanje. Alpinisti su ovih dana na terenu, a jutros sam dobio informaciju da je još devet problematičnih stijena na tom području. Njih ćemo što hitnije sanirati. Teško je kazati koliko će nas sanacija koštati jer tek nakon ovog prvog osiguranja ide se s izradom dokumentacije kroz koju će biti vidljivi i troškovi tog zahvata - kazao je Ivan Škaričić ...

OMIŠ

Kućama s desne obale Cetine prijeti devet kamenih gromada

Piše: Ines Brajević / DalmacijaNews
Izvor: DalmacijaNews

Desna obala Cetine do zadnjeg odrona nije bila u planu za sanaciju jer je utvrđeno kako je lijeva obala, na kojoj je smješten i stari grad, kritičnija.

omiš- Znali smo da stanje nije bajno ni na desnoj obali Cetine, ali taj dio nismo uzimali u obzir kada smo izrađivali studiju stanja i sanacije stijena. Financijska sredstva su ograničena, a mi smo utvrdili da na lijevoj obali ima puno više opasnih segmenata koji bi se mogli srušiti na grad. Čuli smo da su još prije ljudi najkritičniju stijenu na desnoj obali učvrstili sajlom, ali to nismo stigli provjeriti.

Penjači sada opserviraju desnu obalu rijeke, a nakon što registriraju opasna mjesta, opišu ih i fotografiraju mi ćemo vidjeti kako i gdje treba postaviti zaštitu - kazao je Miro Čagalj, geotehničar kojega je grad Omiš angažirao da izradi studiju stanja i sanacije stijena na lijevoj obali Cetine.

Prošla Vlada je obvezala Fond za zaštitu okoliša da financira sanaciju stijena s lijeve obale Cetine za koju bi trebalo izdvojiti 50 milijuna kuna.

- Za taj smo projekt trebali ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu i taj je postupak sada u tijeku. Nakon što dobijemo dozvole s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebamo sklopiti ugovor o financiranju. Nadam se da ova Vlada neće odustati od tog projekta - zaključio je Škaričić.

Povezani članci

Who's Online

We have 529 guests and no members online