Iz Regije..

Gornja Poljica: Ima vode, nema vodovoda

PoljičaniCetina vodom napaja veći dio srednje Dalmacije. I otocima je, hvala joj, usporila umiranje. No, mjesta uz sam rub njenoga toka, mjesta nanizana iza Mosora u omiškoj zagori, od Cetine koristi nemaju. Barem kad je riječ o vodovodu koji bi, zar puno tražimo, trebao biti  civilizacijski minimum ispod kojega suvremeni Europejac ne bi smio pasti. Nešto manje od tisuću današnjih stanovnika Srijana, Doca i Trnbusa s pravom se smatraju Europljanima. A kako i ne bi kad su dio drevnih Poljica, njima ne treba čekati srpanj iduće godine da bi znali kome pripadaju. Bilo je to vrijeme kada se u čitavim Poljicima voda vadila iz čatrnja, a danas, 700 godina kasnije, bez bunara je još uvijek nezamisliv život u Gornjim Poljicima. U Cetini se kupaju, peru noge i robu, ali vodovoda nemaju! A kada će ga dobiti - ne zna se ...

VODOVOD, VODOVOD, GOSPODARU

SRIJANE, DOLAC, TRNBUSI ŽEDNI UZ CETINU

U Cetini se kupaju, peru noge i robu, ali vodovoda nemaju!

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Poljička Republika još je u srednjem vijeku imala samoupravu i samostalnost koje su mnogim zemljama i danas nedostižne. A onaj koji je takav model vladavine dokinuo, onaj koji je Poljičane zauzdao, danas je počašćen središnjom ulicom u strogom centru Splita. A Poljičanima je ostalo da ostatak Hrvatske časte soparnikom. Koji se na njihovim kominima priprema baš onako kako se za velike petke i badnjake pripremao i prije 700 godina.

vodaBilo je to vrijeme kada se u čitavim Poljicima voda vadila iz čatrnja, a danas, 700 godina kasnije, bez bunara je još uvijek nezamisliv život u Srijanima, Docu i Trnbusima.

U Cetini se kupaju, peru noge i robu, ali vodovoda nemaju. A kada će ga dobiti - ne zna se. Stanje je, baš kao u onoj davnoj crnogorskoj seriji, za izvanjskoga promatrača komično, a za izravne aktere tragično.

- Ne znamo što nam je dalje činiti. Grad je, sa svoje strane, poodavno sve napravio. Svi ugovori za izgradnju vodovodne mreže na tom području potpisani su još 1997. godine, da bismo danas, petnaest godina kasnije, došli do zida - govori nam omiški gradonačelnik Ivan Škaričić, pokazujući dokumente koji potkrepljuju njegove tvrdnje.

Stvarno, još u prosincu 1997. godine potpisan je sporazum o, citiramo, zajedničkoj izgradnji i financiranju vodoopskrbnog sustava za naselja uz srednji tok rijeke Cetine.

Svoj paraf, uz Škaričića, na taj su komad papira stavili i Stjepan Šurlan, generalni direktor 'Hrvatskih voda', i Damir Begović, generalni direktor 'Hrvatske elektroprivrede'. A na papiru je sve i ostalo.

- Cijena čitavoga projekta bila je 29 milijuna kuna, od čega su se 'Hrvatske vode' obvezale pokriti 60 posto, a mi i 'HEP' po 20 posto - objašnjava Škaričić.

žedni uz cetinuRok izgradnje, zanimljivo, nije bio naveden. Pa su to, očito, neki i zloupotrijebili. A pri tome, upućuje nas Škaričić, prije svega treba uprijeti prstom u 'Hrvatske vode' koje svoj dio novca nisu, poput HEP-a, bile dužne dati iz vlastitih sredstava, nego iz naknade za korištenje voda.

Izgradnja prve etape vodovoda započela je 1998. i trajala je sve do 2004. godine. Lijeva obala rijeke, s Blatom na Cetini kao središtem, bila je riješena. No, s desnom je zapelo. Pomanjkalo je novca. Točno 6,6 milijuna kuna. Stopiranih ponajprije u 'Hrvatskim vodama' koje su ostale dužne četiri milijuna kuna.

- Krivnja je na 'Hrvatskim vodama', da su oni ispoštovali sporazum sekundarna  vodovodna mreža bila bi gotova duž cijele zacrtane trase - tvrdi Škaričić.

No, priči tu nije kraj. Prije tri godine napravljen je novi sporazum. Ovaj put su potpise, uz onaj nepromijenjenog omiškog gradonačelnika, stavili novi direktori javnih tvrtki, pa je tako HEP zastupao Ivan Mravak, a 'Hrvatske vode' Jadranko Husarić.

Postoci su ostali isti, no 'Hrvatske vode' svoj dio opet nisu platile. Bez obzira što je određen i rok prema kojemu su radovi trebali biti gotovi 30. studenoga 2011.

Ivan Škaričić u to je vrijeme bio saborski zastupnik vladajuće stranke. No, malo mu je to u ovom sporu značilo. Novca za Dolac, Srijane i Trnbuse, barem kad su 'Hrvatske vode' u pitanju, nije bilo.

ivan škaričić- Zvuči nevjerojatno, ali tada smo na istu temu napravili i treći sporazum. Silan trud sam pri tome uložio da ponovno s čelnicima tih tvrtki sjednem za isti stol. A kad sam napokon lanjskoga rujna u tome uspio, i kad smo se načelno sve dogovorili (HEP je ovaj put zastupao Leo Begović, op.a.), u listopadu mi je rečeno kako Jadranko Husarić ne želi staviti svoj potpis - ističe Škaričić.

Potom su došli izbori na kojima je Škaričićev HDZ poražen, a Husarićev HSS ponižen, pa je nedugo potom i Husarić smijenjen, da bi u fotelju prvoga čovjeka 'Hrvatskih voda' sjeo SDP-ovac Ivica Plišić. Koji sada Škaričića peče na tihoj vatrici. Iz Zagreba prema Splitu, naime, nema ni pisma ni razglednice.

- Sve vodi prema tome da ćemo morati tužiti 'Hrvatske vode'. Naš primjer je najbolji kako se u Hrvatskoj ponašaju direktori javnih poduzeća, pri čemu su 'Hrvatske vode' poseban slučaj - zaključuje Škaričić koji svake godine u kronično praznom gradskom proračunu mora pronaći milijun kuna za subvencioniranje pitke vode u mjestima koja na vodi leže, a vodovoda nemaju.

žedni uz cetinu
 Cetina  / foto: Mirko Kovačević

Povezani članci

Who's Online

We have 206 guests and no members online