Iz Regije.. Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://dugirat.com/main/regija/140-poljica 2018-10-23T17:23:17+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Obilježena 76. obljetnica pokolja u Gatima 2018-10-01T09:03:12+00:00 2018-10-01T09:03:12+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/26338-obiljezena-76-obljetnica-pokolaj-u-gatima DalmacijaDanas.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_10/gata.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Skromno, ali dostojanstveno, danas je u <strong>Gatima</strong>, kod župne crkve sv. Ciprijana, obilježena <strong>76. obljetnica pokolja</strong> koji su počinile združene snage talijanske vojske i četnika popa Đujića. Tom prilikom mučki je ubijeno 96 osoba od kojih osmero djece, a selo je spaljeno. Nakon svete mise zadu&scaron;nice uslijedila je komemoracija s polaganjem vijenaca kod župne crkve. Misu je služio <strong>don Ivan Vrdoljak</strong> s kolegama. Najvi&scaron;e pozornosti okupljenih plijenilo je obraćanje <strong>Andrije Pivčevića </strong>(84), zadnjeg živućeg svjedoka stra&scaron;nog pokolja koji je 1942. godine imao svega osam godina. - &quot;<em>Oprostiti moramo, ali zaboraviti nikada</em>&quot; - naglasio je Gaćanin. Organizatori komemoracije su Grad Omi&scaron;, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, a u komemoraciji će sudjelovati i učenici Osnovne &scaron;kole &quot;1. listopada 1942.&quot;</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_10/gata.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Skromno, ali dostojanstveno, danas je u <strong>Gatima</strong>, kod župne crkve sv. Ciprijana, obilježena <strong>76. obljetnica pokolja</strong> koji su počinile združene snage talijanske vojske i četnika popa Đujića. Tom prilikom mučki je ubijeno 96 osoba od kojih osmero djece, a selo je spaljeno. Nakon svete mise zadu&scaron;nice uslijedila je komemoracija s polaganjem vijenaca kod župne crkve. Misu je služio <strong>don Ivan Vrdoljak</strong> s kolegama. Najvi&scaron;e pozornosti okupljenih plijenilo je obraćanje <strong>Andrije Pivčevića </strong>(84), zadnjeg živućeg svjedoka stra&scaron;nog pokolja koji je 1942. godine imao svega osam godina. - &quot;<em>Oprostiti moramo, ali zaboraviti nikada</em>&quot; - naglasio je Gaćanin. Organizatori komemoracije su Grad Omi&scaron;, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, a u komemoraciji će sudjelovati i učenici Osnovne &scaron;kole &quot;1. listopada 1942.&quot;</p> </div> Savez za Poljica 2017-11-29T03:16:51+00:00 2017-11-29T03:16:51+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/24982-savez-za-poljica Ante Mekinić / Poljica.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/poljicani.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />U petak 24.11.2017. u hotelu &quot;Split&quot; u Strožancu održana je <strong>osnivačka skup&scaron;tina udruge &quot;Savez za Poljica&quot;</strong>. Jednoglasnom odlukom nazočnih 52 skup&scaron;tinara za predsjednika Udruge izabran je <strong>Ante Mekinić</strong>, za dopredsjednika <strong>Zoran Mihanović, Mislav Gogić </strong>za tajnika i <strong>Davor Milićević</strong> za likvidatora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je <strong>Željko Kružičević</strong>, a<strong> Ivo Banović</strong> za predsjednika Suda časti. Za povjerenike Udruge na području Gornjih Poljica izabrani su<strong> Damir Kaćunko</strong> i <strong>Goran Mikas</strong>, za područje Srednjih Poljica <strong>Hrvoje Čović</strong> i <strong>Marijo Jakovčić</strong> te <strong>Du&scaron;ko Karaman</strong> i <strong>Miroslav Klarić</strong> za područje Donjih Poljica. Svi preostali članovi Udruge raspoređeni su u stručna povjerenstva na čelu kojih su <strong>Ante Juginović, Tomislav Bagatin, Snježana Kordun, Dražen Vla&scaron;ić, Jurica Matijević, Ivo Kovačević, Jo&scaron;ko Jerčić, Ana Peri&scaron;ić, Mladen Tomić, Mateo T. Klarić</strong> i<strong> Tonći Jerčić</strong>. Misija Saveza za Poljica je nekada&scaron;njoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/poljicani.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />U petak 24.11.2017. u hotelu &quot;Split&quot; u Strožancu održana je <strong>osnivačka skup&scaron;tina udruge &quot;Savez za Poljica&quot;</strong>. Jednoglasnom odlukom nazočnih 52 skup&scaron;tinara za predsjednika Udruge izabran je <strong>Ante Mekinić</strong>, za dopredsjednika <strong>Zoran Mihanović, Mislav Gogić </strong>za tajnika i <strong>Davor Milićević</strong> za likvidatora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je <strong>Željko Kružičević</strong>, a<strong> Ivo Banović</strong> za predsjednika Suda časti. Za povjerenike Udruge na području Gornjih Poljica izabrani su<strong> Damir Kaćunko</strong> i <strong>Goran Mikas</strong>, za područje Srednjih Poljica <strong>Hrvoje Čović</strong> i <strong>Marijo Jakovčić</strong> te <strong>Du&scaron;ko Karaman</strong> i <strong>Miroslav Klarić</strong> za područje Donjih Poljica. Svi preostali članovi Udruge raspoređeni su u stručna povjerenstva na čelu kojih su <strong>Ante Juginović, Tomislav Bagatin, Snježana Kordun, Dražen Vla&scaron;ić, Jurica Matijević, Ivo Kovačević, Jo&scaron;ko Jerčić, Ana Peri&scaron;ić, Mladen Tomić, Mateo T. Klarić</strong> i<strong> Tonći Jerčić</strong>. Misija Saveza za Poljica je nekada&scaron;njoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu...</p> </div> Obitelj Perić iz Donjeg Doca ne može do osnovnih potrepština zbog očajnog puta 2017-11-26T15:04:20+00:00 2017-11-26T15:04:20+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/24981-obitelj-peric-iz-donjeg-doca-ne-moze-do-osnovnih-potrepstina-zbog-ocajnog-puta Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/perici.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" />- To &scaron;to se po ovom rasutom putu ne može proći i zbog stare nam je matere već bilo te&scaron;ko, ali otkad nam se rodija sin, ovako vi&scaron;e ne možemo ni dana &ndash; govori za <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/518928/spasite-nas-jadni-mi-padne-li-snig-obitelj-iz-omiskog-zalea-ne-moze-do-osnovnih-potrepstina-zbog-ocajnog-puta-na-njihove-vapaje-iz-grada-su-uzvratili-krajnje-bezobrazno" target="_blank"><u>Slobodnu Dalmaciju</u></a> <strong>Neno Perić</strong> iz usamljenog domaćinstva na vrhu <strong>Donjeg Doca</strong>. Stotinjak je to metara skliske strmine utabane popucalim nakupinama asfalta, izmije&scaron;anog sa stinama i odronjenim komadićima &scaron;ljunka, koja dom Perićevih, gdje u slozi stanuju sedamdesetogodi&scaron;nja <strong>Jaka</strong>, sa sinovima <strong>Matom </strong>i <strong>Nenom </strong>te snahom <strong>Josipom </strong>i unučićem <strong>Vinkom</strong>, odvaja od svijeta. Nitko i ni&scaron;ta ovuda, govore nam, ne prolazi, pa im je tako i kombi-dućan, koji selo svakodnevno opskrbljuje s osnovnim potrep&scaron;tinama, odbio dovesti kruh i mlijeko, natjerav&scaron;i ih na akciju. &ndash; Ima možda 40 godina otkad je na&scaron; pokojni otac <strong>Vinko </strong>sam svojim rukama raskrčio ovu zemlju. Bez bagera je zaravna put i sam ga nasuja asfaltom, ali do dana&scaron;njeg je dana sve propalo. Autom se ovuda već odavno ne može, a kad se zaledi, ne ide se ni na noge &ndash; govori Nenin brat <strong>Mate</strong>, ističući kako bi s bratom put već odavno obnovio da zemlji&scaron;te ne slovi za općinsko, pa na njemu ne smiju graditi sami. Na pitanje postoje li planovi za <strong>spojni put </strong>do doma Perićevih, i kada bi njihova realizacija mogla doći na red, omi&scaron;ki gradonačelnik<strong> Ivo Tomasović</strong> kazao je kako će &quot;napomenuti kolegama iz komunalnog odjela da iziđu na teren i poku&scaron;aju naći rje&scaron;enje za navedeni problem&quot;. Nadajmo se da će na njegovu molbu reagirati žurnije, jer kad zahladi pa napada snig i sve smrzne, nema Perićima kud. Led u sjeni podno Mosora, kažu, drži mjesecima.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/perici.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" />- To &scaron;to se po ovom rasutom putu ne može proći i zbog stare nam je matere već bilo te&scaron;ko, ali otkad nam se rodija sin, ovako vi&scaron;e ne možemo ni dana &ndash; govori za <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/518928/spasite-nas-jadni-mi-padne-li-snig-obitelj-iz-omiskog-zalea-ne-moze-do-osnovnih-potrepstina-zbog-ocajnog-puta-na-njihove-vapaje-iz-grada-su-uzvratili-krajnje-bezobrazno" target="_blank"><u>Slobodnu Dalmaciju</u></a> <strong>Neno Perić</strong> iz usamljenog domaćinstva na vrhu <strong>Donjeg Doca</strong>. Stotinjak je to metara skliske strmine utabane popucalim nakupinama asfalta, izmije&scaron;anog sa stinama i odronjenim komadićima &scaron;ljunka, koja dom Perićevih, gdje u slozi stanuju sedamdesetogodi&scaron;nja <strong>Jaka</strong>, sa sinovima <strong>Matom </strong>i <strong>Nenom </strong>te snahom <strong>Josipom </strong>i unučićem <strong>Vinkom</strong>, odvaja od svijeta. Nitko i ni&scaron;ta ovuda, govore nam, ne prolazi, pa im je tako i kombi-dućan, koji selo svakodnevno opskrbljuje s osnovnim potrep&scaron;tinama, odbio dovesti kruh i mlijeko, natjerav&scaron;i ih na akciju. &ndash; Ima možda 40 godina otkad je na&scaron; pokojni otac <strong>Vinko </strong>sam svojim rukama raskrčio ovu zemlju. Bez bagera je zaravna put i sam ga nasuja asfaltom, ali do dana&scaron;njeg je dana sve propalo. Autom se ovuda već odavno ne može, a kad se zaledi, ne ide se ni na noge &ndash; govori Nenin brat <strong>Mate</strong>, ističući kako bi s bratom put već odavno obnovio da zemlji&scaron;te ne slovi za općinsko, pa na njemu ne smiju graditi sami. Na pitanje postoje li planovi za <strong>spojni put </strong>do doma Perićevih, i kada bi njihova realizacija mogla doći na red, omi&scaron;ki gradonačelnik<strong> Ivo Tomasović</strong> kazao je kako će &quot;napomenuti kolegama iz komunalnog odjela da iziđu na teren i poku&scaron;aju naći rje&scaron;enje za navedeni problem&quot;. Nadajmo se da će na njegovu molbu reagirati žurnije, jer kad zahladi pa napada snig i sve smrzne, nema Perićima kud. Led u sjeni podno Mosora, kažu, drži mjesecima.</p> </div> Tugarski pokojnici napokon će se primjereno ispraćati 2017-11-20T17:45:25+00:00 2017-11-20T17:45:25+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/24945-tugarski-pokojnici-napokon-ce-se-primjereno-ispracati Sandra Barčot / Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/tugare_crkva.jpg" style="width: 250px; height: 208px; margin: 4px 8px; float: left;" />Grad Omi&scaron; posredstvom postupka javne nabave traži izvođača radova na dovr&scaron;etku izgradnje <strong>mrtvačnice </strong>na mjesnom <strong>groblju </strong>u <strong>Tugarama</strong>. Za zdanje koje je trenutačno dovedeno do razine roh-bau izvedbe, pripremljene su sve dozvole za kompletno uređenje, a procijenjena vrijednost projekta iznosi oko pola milijuna kuna. - Sredstva smo osigurali, u tijeku je natječaj koji traje do 1. prosinca kada ćemo znati tko će zav&scaron;iti gradnju i kompletno uređenje mrtvačnice - doznaje <strong>Sandra Barčot</strong>, novinarka Slobodne Dalmacije, od omi&scaron;koga gradonačelnika<strong> Ive Tomasovića</strong>. Tugare i nova mrtvačnica u tome mjestu, tek je jedna u nizu planiranih gradnji sličnih objekata po mjesnim grobljima i uređenja pratećih prostora neophodnih za dostojanstveni ispraćaj pokojnika. - U izradi smo projektnih dokumentacija za jo&scaron; četiri mrtvačnice, i to u <strong>Lokvi Rogoznici, Ostrvici, Donjem Docu i Svini&scaron;ću </strong>- dodaje pote&scaron;tat grada na u&scaron;ću Cetine.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/tugare_crkva.jpg" style="width: 250px; height: 208px; margin: 4px 8px; float: left;" />Grad Omi&scaron; posredstvom postupka javne nabave traži izvođača radova na dovr&scaron;etku izgradnje <strong>mrtvačnice </strong>na mjesnom <strong>groblju </strong>u <strong>Tugarama</strong>. Za zdanje koje je trenutačno dovedeno do razine roh-bau izvedbe, pripremljene su sve dozvole za kompletno uređenje, a procijenjena vrijednost projekta iznosi oko pola milijuna kuna. - Sredstva smo osigurali, u tijeku je natječaj koji traje do 1. prosinca kada ćemo znati tko će zav&scaron;iti gradnju i kompletno uređenje mrtvačnice - doznaje <strong>Sandra Barčot</strong>, novinarka Slobodne Dalmacije, od omi&scaron;koga gradonačelnika<strong> Ive Tomasovića</strong>. Tugare i nova mrtvačnica u tome mjestu, tek je jedna u nizu planiranih gradnji sličnih objekata po mjesnim grobljima i uređenja pratećih prostora neophodnih za dostojanstveni ispraćaj pokojnika. - U izradi smo projektnih dokumentacija za jo&scaron; četiri mrtvačnice, i to u <strong>Lokvi Rogoznici, Ostrvici, Donjem Docu i Svini&scaron;ću </strong>- dodaje pote&scaron;tat grada na u&scaron;ću Cetine.</p> </div> Interventna opskrba Poljica pitkom vodom u sušnom razdoblju 2016-07-12T05:55:06+00:00 2016-07-12T05:55:06+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/22530-interventna-opskrba-poljica-pitkom-vodom-u-susnom-razdoblju Omis.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_06/vatrogasci.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zbog nepovoljnih hidrolo&scaron;kih uvjeta koji već traju duže vrijeme i s tendencijom su daljnjeg pogor&scaron;anja uslijed nastupajuće ljetne sezone, Grad <strong>Omi&scaron; </strong>započinje s organiziranom interventnom <strong>dostavom pitke vode kućanstvima</strong> <strong>bez mogućnosti pristupa javnoj vodoopskrbnoj mreži </strong>na području Grada Omi&scaron;a. Ova mjera započinje 15. lipnja 2016.g. i odnosi se na naselja: <strong>Donji Dolac, Puti&scaron;ići, Ro&scaron;ca, Srijane, Gornji Dolac</strong> i dijelom <strong>Trnbusi, Nova Sela, Blato n/C, Slime, Gata </strong>i<strong> Čelina- Stanići.</strong> Kućanstva kojima je neophodna pitka voda mogu zatražiti do 8 m3 vode jednom u mjesecu bez naknade prijavom svojih potreba predsjedniku mjesnog odbora. Predsjednici, ovla&scaron;teni članovi Vijeća mjesnih odbora njima prijavljene potrebe korisnika za dostavu vode po imenu, adresi i količini dojavljaju Udruzi HVIDR-a Omi&scaron;, Četvrt Vrilo 5. u Omi&scaron;u, tel. 021/863-474 ili njezinoj ovla&scaron;tenoj osobi Slavku Smoljanoviću na mob. 098370114, radnim danom u vremenu od 10,00-13,00 sati. Dostavu pitke vode vr&scaron;e članovi dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava u sastavu Vatrogasne zajednice Grada Omi&scaron;a s vodozahvata pod upravom &quot;Vodovod&ldquo; d.o.o. Omi&scaron;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_06/vatrogasci.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zbog nepovoljnih hidrolo&scaron;kih uvjeta koji već traju duže vrijeme i s tendencijom su daljnjeg pogor&scaron;anja uslijed nastupajuće ljetne sezone, Grad <strong>Omi&scaron; </strong>započinje s organiziranom interventnom <strong>dostavom pitke vode kućanstvima</strong> <strong>bez mogućnosti pristupa javnoj vodoopskrbnoj mreži </strong>na području Grada Omi&scaron;a. Ova mjera započinje 15. lipnja 2016.g. i odnosi se na naselja: <strong>Donji Dolac, Puti&scaron;ići, Ro&scaron;ca, Srijane, Gornji Dolac</strong> i dijelom <strong>Trnbusi, Nova Sela, Blato n/C, Slime, Gata </strong>i<strong> Čelina- Stanići.</strong> Kućanstva kojima je neophodna pitka voda mogu zatražiti do 8 m3 vode jednom u mjesecu bez naknade prijavom svojih potreba predsjedniku mjesnog odbora. Predsjednici, ovla&scaron;teni članovi Vijeća mjesnih odbora njima prijavljene potrebe korisnika za dostavu vode po imenu, adresi i količini dojavljaju Udruzi HVIDR-a Omi&scaron;, Četvrt Vrilo 5. u Omi&scaron;u, tel. 021/863-474 ili njezinoj ovla&scaron;tenoj osobi Slavku Smoljanoviću na mob. 098370114, radnim danom u vremenu od 10,00-13,00 sati. Dostavu pitke vode vr&scaron;e članovi dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava u sastavu Vatrogasne zajednice Grada Omi&scaron;a s vodozahvata pod upravom &quot;Vodovod&ldquo; d.o.o. Omi&scaron;.</p> </div> Zakučac: Staro selo Poljičke republike 2016-04-18T12:24:10+00:00 2016-04-18T12:24:10+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/22273-zakucac-staro-selo-poljicke-republike Damir Šarac / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/zakucac.jpg" style="width: 500px; height: 315px;" /></p> <p> Zakučio se, prilijepio se <strong>Zakučac</strong>, staro selo <strong>Poljičke republike</strong>, uz mosorske stijene sa sjeverne strane, <strong>Gradac </strong>i <strong>Ilinac</strong>, uz klisure ga pritisnula rječica <strong>Peručica</strong>, a sred te ljepote vode i kamena, ure&scaron;eno jablanima i dubovima, maleno je sveti&scaron;te svetog <strong>Leopolda Bogdana Mandića</strong>, franjevca kapucina, siću&scaron;nog rastom (135 centimentara je bio visok), ali velikana duhom, apostola nesretnih i siroma&scaron;nih koji je svećeničko poslanje posvetio pomirenju kr&scaron;ćanskog Zapada i Istoka. U Leopoldovim biografijama navodi se kako je rođen u <strong>Herceg Novom 1866</strong>. godine, a ovaj svijet napustio u <strong>Padovi 1942</strong>., gdje je jo&scaron; za života smatran svecem, no <strong>Poljičani </strong>će s ponosom nadodati &ndash; ali porijeklom je na&scaron;, <strong>Zakučanin</strong>. Ovdje su <strong>Mandići </strong>živjeli stoljećima, otkad su negdje iz <strong>Bosne </strong>pobjegli pred turskim zulumom, a tu dolje, ba&scaron; ispod sveti&scaron;ta, je najmanja od kamenih kuća zaseoka Mandića pri&scaron;ivkom <strong>Golubana </strong>i kućica njegovih predjedova iz roda Mandića - <strong>Barbinih</strong>. Pa kako Leopoldu dolaze tisuće u Padovu, tako dolaze ovih dana u Zagreb, gdje su dovezene relikvije njegova tjele&scaron;ca na &scaron;tovanje kroz Godinu milosrđa čiji je za&scaron;titnik prema želji pape Frane, ali isto tako, i to cijele godine, dolaze u <strong>Zakučac</strong>.., pi&scaron;e <strong>Damir &Scaron;arac </strong>na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/309422/staro-selo-poljicke-republike-oj-zakuccu-poljicki-misiru" target="_blank">Slobodne Dalmacije</a>..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/zakucac.jpg" style="width: 500px; height: 315px;" /></p> <p> Zakučio se, prilijepio se <strong>Zakučac</strong>, staro selo <strong>Poljičke republike</strong>, uz mosorske stijene sa sjeverne strane, <strong>Gradac </strong>i <strong>Ilinac</strong>, uz klisure ga pritisnula rječica <strong>Peručica</strong>, a sred te ljepote vode i kamena, ure&scaron;eno jablanima i dubovima, maleno je sveti&scaron;te svetog <strong>Leopolda Bogdana Mandića</strong>, franjevca kapucina, siću&scaron;nog rastom (135 centimentara je bio visok), ali velikana duhom, apostola nesretnih i siroma&scaron;nih koji je svećeničko poslanje posvetio pomirenju kr&scaron;ćanskog Zapada i Istoka. U Leopoldovim biografijama navodi se kako je rođen u <strong>Herceg Novom 1866</strong>. godine, a ovaj svijet napustio u <strong>Padovi 1942</strong>., gdje je jo&scaron; za života smatran svecem, no <strong>Poljičani </strong>će s ponosom nadodati &ndash; ali porijeklom je na&scaron;, <strong>Zakučanin</strong>. Ovdje su <strong>Mandići </strong>živjeli stoljećima, otkad su negdje iz <strong>Bosne </strong>pobjegli pred turskim zulumom, a tu dolje, ba&scaron; ispod sveti&scaron;ta, je najmanja od kamenih kuća zaseoka Mandića pri&scaron;ivkom <strong>Golubana </strong>i kućica njegovih predjedova iz roda Mandića - <strong>Barbinih</strong>. Pa kako Leopoldu dolaze tisuće u Padovu, tako dolaze ovih dana u Zagreb, gdje su dovezene relikvije njegova tjele&scaron;ca na &scaron;tovanje kroz Godinu milosrđa čiji je za&scaron;titnik prema želji pape Frane, ali isto tako, i to cijele godine, dolaze u <strong>Zakučac</strong>.., pi&scaron;e <strong>Damir &Scaron;arac </strong>na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/309422/staro-selo-poljicke-republike-oj-zakuccu-poljicki-misiru" target="_blank">Slobodne Dalmacije</a>..</p> </div> Spašavanje vešestoljetnog hrasta, jednog od simbola Gata 2016-04-14T15:52:02+00:00 2016-04-14T15:52:02+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/22254-spasavanje-vesestoljetnog-hrasta-jednog-od-simbola-gata DalmacijaNews mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/hrast_gata.jpg" style="width: 250px; height: 205px; margin: 4px 8px; float: left;" />Nakon dijagnostike Hajdukove murve, stručnjaci <strong>Bodo Siegert</strong> i<strong> Ivana Medved</strong> angažirani su oko pomoći simbolu Gata, <strong>hrastu </strong>u neposrednoj blizini kulturnog dobra <strong>crkve sv. Ciprijana</strong>. Ovaj hrast impresivnih je dimenzija i starosti, opseg mu je 5,78 metara, već nekoliko stoljeća svjedok je svih važnijih događaja u Gatima. Nakon obrade prikupljenih podataka, znat će se zdravstveno stanje hrasta u Gatima (ali i njegova starost) te će se predložiti mjere za njegovo održavanje. Potporu ovom projektu daje Grad Omi&scaron; na inicijativu Planinarsko-ekolo&scaron;ke udrugea &quot;<strong>Gata</strong>&quot; i Mjesnog odbora <strong>Gata</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.dalmacijanews.hr/clanak/c8mv-spasavanje-simobola-gata-strucnjaci-obavili-analizu-visestoljetnog-hrasta" target="_blank">DalmacijaNews</a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/hrast_gata.jpg" style="width: 250px; height: 205px; margin: 4px 8px; float: left;" />Nakon dijagnostike Hajdukove murve, stručnjaci <strong>Bodo Siegert</strong> i<strong> Ivana Medved</strong> angažirani su oko pomoći simbolu Gata, <strong>hrastu </strong>u neposrednoj blizini kulturnog dobra <strong>crkve sv. Ciprijana</strong>. Ovaj hrast impresivnih je dimenzija i starosti, opseg mu je 5,78 metara, već nekoliko stoljeća svjedok je svih važnijih događaja u Gatima. Nakon obrade prikupljenih podataka, znat će se zdravstveno stanje hrasta u Gatima (ali i njegova starost) te će se predložiti mjere za njegovo održavanje. Potporu ovom projektu daje Grad Omi&scaron; na inicijativu Planinarsko-ekolo&scaron;ke udrugea &quot;<strong>Gata</strong>&quot; i Mjesnog odbora <strong>Gata</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.dalmacijanews.hr/clanak/c8mv-spasavanje-simobola-gata-strucnjaci-obavili-analizu-visestoljetnog-hrasta" target="_blank">DalmacijaNews</a>.</p> </div> Nova Sela: Svećenik srušio vatrenicu staru pet stoljeća 2015-06-12T18:16:00+00:00 2015-06-12T18:16:00+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/20985-nova-sela-svecenik-srusio-vatrenicu-staru-pet-stoljeca SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_06/nova_sela.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zagrmjeli su s lijeve strane Cetine, iz <strong>Novih Sela </strong>omi&scaron;kih, sela živopisnog pejsaža i jo&scaron; živopisnijih ljudi, a čini nam se i zbivanja: &ndash; Svećenik nam sru&scaron;ija <strong>vatrenicu </strong>staru pet stoljeća! Gdje to ima da svećenik, Božji poslanik, ne&scaron;to ru&scaron;i, njegovo je da gradi.. Vatrenica je, kažu u Novim Selima, komin, ognji&scaron;te njihovih predaka. &ndash; To je mjesto gdje se ložila vatra kada smo kr&scaron;teni, priče&scaron;ćeni, kada su pokapani na&scaron;i najmiliji, iz te vatre se uzimao žar za paljenje tamjana. Za ponoćku bi se oko te vatre okupili promrzli mje&scaron;tani koji nisu mogli ući u crkvu, jer crkva je tada obično bivala prepuna... &ndash; poja&scaron;njava <strong>Petar Pocrnja</strong>, aktivan u braniteljskoj zadruzi &ldquo;Zamosorje&rdquo;, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Omi&scaron;. Iako nije za&scaron;tićena kao spomenik kulturne vrijednosti, vatrenica je za mje&scaron;tane <strong>Novih Sela</strong> vi&scaron;e od kulturno-povijesnog blaga jer su je čuvale generacije, sve do ove 2015. godine. Ljute se mje&scaron;tani i na rad Mjesnog odbora, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/288872/Default.aspx" target="_blank"><u>Slobodna Dalmacija</u></a> ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_06/nova_sela.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zagrmjeli su s lijeve strane Cetine, iz <strong>Novih Sela </strong>omi&scaron;kih, sela živopisnog pejsaža i jo&scaron; živopisnijih ljudi, a čini nam se i zbivanja: &ndash; Svećenik nam sru&scaron;ija <strong>vatrenicu </strong>staru pet stoljeća! Gdje to ima da svećenik, Božji poslanik, ne&scaron;to ru&scaron;i, njegovo je da gradi.. Vatrenica je, kažu u Novim Selima, komin, ognji&scaron;te njihovih predaka. &ndash; To je mjesto gdje se ložila vatra kada smo kr&scaron;teni, priče&scaron;ćeni, kada su pokapani na&scaron;i najmiliji, iz te vatre se uzimao žar za paljenje tamjana. Za ponoćku bi se oko te vatre okupili promrzli mje&scaron;tani koji nisu mogli ući u crkvu, jer crkva je tada obično bivala prepuna... &ndash; poja&scaron;njava <strong>Petar Pocrnja</strong>, aktivan u braniteljskoj zadruzi &ldquo;Zamosorje&rdquo;, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Omi&scaron;. Iako nije za&scaron;tićena kao spomenik kulturne vrijednosti, vatrenica je za mje&scaron;tane <strong>Novih Sela</strong> vi&scaron;e od kulturno-povijesnog blaga jer su je čuvale generacije, sve do ove 2015. godine. Ljute se mje&scaron;tani i na rad Mjesnog odbora, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/288872/Default.aspx" target="_blank"><u>Slobodna Dalmacija</u></a> ...</p> </div> Tugare: Trišnja nestala, samo nam je pisma ostala 2015-01-24T20:23:22+00:00 2015-01-24T20:23:22+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/20299-tugare-trisnja-nestala-samo-nam-je-pisma-ostala Dražen Duilo / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_01/tugare.jpg" style="width: 550px; height: 426px;" /></p> <p> I prije tri&scaron;anja ovdje se živjelo od zemlje, loze, smokava, sijala se i p&scaron;enica, gojile koze i ovce, držali volovi i konji. Sve one padine <strong>Mosora </strong>su u međama. Kamen temeljac za cestu kroz <strong>Srednja poljica</strong> postavljen je <strong>1897</strong>., a kolosalnica - kar s napumpanim gumama, diližansa, počela je prolaziti ovuda <strong>1904</strong>., poslije su do&scaron;li automobili. Odmah poslije Drugog rata radnike je kamion vozio prema &scaron;kveru, <strong>Dugom Ratu</strong>, <strong>Omi&scaron;u</strong>... Gore iz <strong>Dubrave</strong>, udaljene na sat hoda niz Mosor, spu&scaron;tali su se ljudi kako bi i&scaron;li raditi. Poslije su do&scaron;li autobusi, po &scaron;est, sedam svako jutro.. Dolje u sredi&scaron;tu mjesta je zadružni dom, građen jo&scaron; <strong>1949</strong>. godine, koji pamti i puno bolja vremena. Pred njim bista doktora Luiđija - <strong>Karla Bulića</strong>, koji ima ovda&scaron;nje korijene, spomenik NOB-u s potpisom nepoznatog počinitelja. Tabla s natpisom <strong>Etno muzej Radilović</strong> poziva nas da svratimo. Vlasnik mu <strong>Ivan Radilović</strong> (75), osebujna ličnost s biografijom o kojoj bi se nadugo moglo pripovijedati. Zbirka je to, na prvi pogled, svega i svačega, te se može dojmiti kao svojevrsna mje&scaron;avina etnografskog muzeja s obiljem alata i predmeta iz davnih vremena, muzeja, sa svim onim bistama narodnih heroja i &scaron;tafetama mladosti, revolucije i Trokutova antimuzeja, no pomnijim zagledanjem može se tek naslutiti koliko je u sakupljnje svega ovoga tijekom minulih pedeset godina, koliko je Radilović predan ovom poslu, utro&scaron;eno erosa. I novca, isto tako. Čitava zbirka je, treba li napominjati, pod za&scaron;titom Ministarstva kulture..., pi&scaron;e<strong> Dražen Duilo</strong> za Slobodnu Dalmaciju u svojoj reportaži o Tugarama ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_01/tugare.jpg" style="width: 550px; height: 426px;" /></p> <p> I prije tri&scaron;anja ovdje se živjelo od zemlje, loze, smokava, sijala se i p&scaron;enica, gojile koze i ovce, držali volovi i konji. Sve one padine <strong>Mosora </strong>su u međama. Kamen temeljac za cestu kroz <strong>Srednja poljica</strong> postavljen je <strong>1897</strong>., a kolosalnica - kar s napumpanim gumama, diližansa, počela je prolaziti ovuda <strong>1904</strong>., poslije su do&scaron;li automobili. Odmah poslije Drugog rata radnike je kamion vozio prema &scaron;kveru, <strong>Dugom Ratu</strong>, <strong>Omi&scaron;u</strong>... Gore iz <strong>Dubrave</strong>, udaljene na sat hoda niz Mosor, spu&scaron;tali su se ljudi kako bi i&scaron;li raditi. Poslije su do&scaron;li autobusi, po &scaron;est, sedam svako jutro.. Dolje u sredi&scaron;tu mjesta je zadružni dom, građen jo&scaron; <strong>1949</strong>. godine, koji pamti i puno bolja vremena. Pred njim bista doktora Luiđija - <strong>Karla Bulića</strong>, koji ima ovda&scaron;nje korijene, spomenik NOB-u s potpisom nepoznatog počinitelja. Tabla s natpisom <strong>Etno muzej Radilović</strong> poziva nas da svratimo. Vlasnik mu <strong>Ivan Radilović</strong> (75), osebujna ličnost s biografijom o kojoj bi se nadugo moglo pripovijedati. Zbirka je to, na prvi pogled, svega i svačega, te se može dojmiti kao svojevrsna mje&scaron;avina etnografskog muzeja s obiljem alata i predmeta iz davnih vremena, muzeja, sa svim onim bistama narodnih heroja i &scaron;tafetama mladosti, revolucije i Trokutova antimuzeja, no pomnijim zagledanjem može se tek naslutiti koliko je u sakupljnje svega ovoga tijekom minulih pedeset godina, koliko je Radilović predan ovom poslu, utro&scaron;eno erosa. I novca, isto tako. Čitava zbirka je, treba li napominjati, pod za&scaron;titom Ministarstva kulture..., pi&scaron;e<strong> Dražen Duilo</strong> za Slobodnu Dalmaciju u svojoj reportaži o Tugarama ...</p> </div> Dražen Duilo: Od Vinišća do Svinišća 2015-01-02T13:55:00+00:00 2015-01-02T13:55:00+00:00 http://dugirat.com/main/regija/140-poljica/20190-drazen-duilo-od-vinisca-do-svinisca Dražen Duilo / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_01/svinisce.jpg" style="width: 600px; height: 450px;" /></p> <p> &quot;Jednog na&scaron;eg iz Solina, naime, dopalo da upravljajući golemim &#39;catepillarom&#39; krči put za susjedno Poda&scaron;pilje, a kad je rađa bila gotova, sakupilo se cijelo selo da pozdravi događaj. Jedna domaća cura gurkajući mater i pokazujući na buldožeristu kaže: &#39;Nu, majko, onog momka lip li je, da mi ga Bog da&#39;. Bija&scaron;e to tako čista i iskrena želja da ju je Bog čuo, te nije pro&scaron;la ni godina dana eto nje u Solinu. S njom je stigla i vijest da tamo iza Omi&scaron;a ima neko selo u kojem su jo&scaron; donedavno tre&scaron;nje rađale izobiljem...&quot;. Tako priču o <strong>Svini&scaron;ću </strong>počinje novinar Slobodne Dalmacije <strong>Dražen Duilo</strong>, priču koju valja <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/269780/Default.aspx" target="_blank">pročitati</a> ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_01/svinisce.jpg" style="width: 600px; height: 450px;" /></p> <p> &quot;Jednog na&scaron;eg iz Solina, naime, dopalo da upravljajući golemim &#39;catepillarom&#39; krči put za susjedno Poda&scaron;pilje, a kad je rađa bila gotova, sakupilo se cijelo selo da pozdravi događaj. Jedna domaća cura gurkajući mater i pokazujući na buldožeristu kaže: &#39;Nu, majko, onog momka lip li je, da mi ga Bog da&#39;. Bija&scaron;e to tako čista i iskrena želja da ju je Bog čuo, te nije pro&scaron;la ni godina dana eto nje u Solinu. S njom je stigla i vijest da tamo iza Omi&scaron;a ima neko selo u kojem su jo&scaron; donedavno tre&scaron;nje rađale izobiljem...&quot;. Tako priču o <strong>Svini&scaron;ću </strong>počinje novinar Slobodne Dalmacije <strong>Dražen Duilo</strong>, priču koju valja <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/269780/Default.aspx" target="_blank">pročitati</a> ...</p> </div>