Sherlock, Watson i Omiški gusari

Sherlock Holmes i Dr. John Watson su odlučili provesti ljetni godišnji odmor u Omišu, kampirajući. Stigli su u kamp "Galeb" na Ribnjaku, podigli šator i nakon odlične večere u restoranu Brguja i dobre boce Omiške ruže uvukli su se u šator i zaspali. Nakon par sati Sherlock otvori oči i s udarcem lakta probudi Watsona, njegovog vjernog i nerazdvojnog pomoćnika.
- Watsone, pogledaj prema nebu i reci mi što vidiš.
Watson, pospano:
- Vidim milijune zvijezda.
- I na koji te to zaključak dovodi?
- S astronomske točke gledišta zaključujem da postoje milijuni galaksija u svemiru i potencijalno se tamo nalaze milijarde planeta. Gledajući sa strane astrologije, primjećujem da se Jupiter nalazi u kući Blizanaca. Što se tiče vremena, rekao bih da je oko 3 i pol sata po noći, odnosno ujutro. Što se teološkog pogleda tiče, nameće mi se ideja kako je Bog svemoguć i da smo mi samo mali i beznačajni dio svemira. I što se meteorološke točke tiče, prilično sam siguran da će danas biti lijepi i sunčani dan. Sherlock, a što vi zaključujete?
- Watsone glupane, ukrali su nam šator!
- Whoops a daisies, ti omiški grrr.. gusari..
 

Društvo s previše negativnih emocija

Istraživanja govore da smo pesimistična nacija, a to se može zaključiti i slušajući ljude u obitelji, na poslu, ili u kafiću, kad raspravljaju o gospodarskoj ili političkoj situaciji. Prosječni stanovnik Hrvatske na svijet gleda s negativne strane i to je zabrinjavajuća činjenica. Naime, pesimizam je jedan od najopasnijih otrova svake kulture. Negativno rađa negativno, strah i sumnja koče aktivnost i proizvode stres koji vodi agresiji. Negativna emocija je zarazna i rađa osvetoljubivost, smanjuje samopoštovanje i truje međuljudske odnose. Stvara okruženje bez želje, volje i motivacije za promjenu i stvaranje. Pesimizam je posebno opasan kad se moramo mijenjati. Optimisti se promjenama vesele, pesimisti ih se boje. Za njih su reforme problem i izvor konflikta. Kako se kod nas pristupa promjenama? Tako da gadljivo konstatiramo: Loše je, sve treba mijenjati! Ništa ne valja. Kao polazište služi kritika postojećeg, antagonizam prema prethodnicima i napadanje svih "bivših" i svega "bivšeg". A agresivnost uvijek rađa agresivnost. Što jače nekoga napadate to će se on jače braniti pa nastaje obostrana šteta koja raste do nepodnošljivosti. Pesimizam i negativnost su "pogreške" kojih se treba riješiti.
Optimisti promjene vide kroz rečenicu "Dobro je, ali može biti bolje. Sve je u redu, ali može se poboljšati, pa su promjene i reforme dobrodošle!". Hrvatska je inače prekrasna zemlja. Kao nacija postat ćemo sretni kad to shvatimo i odlučimo upotrijebiti na najbolji način. Budućnost nam je, ako se potrudimo, blistava i pobjednička, dok nas prošlost može beskonačno dugo svađati.
 

Coco Jumbo: Ribarska noć na Malom Ratu

Tko kaže da nema Ribarskih večeri u našim malim mistima? Tko kaže da se više ne poteže pršut s olojene grede, da nema cinkvine ni tombole, da nema besplatnih srdela s gradela, da nema šušura, štimunga, smišnica, veselih mornara koji potežu konop i mještana i njihovih gostiju željnih bezbrižnog ljetnog provoda uz more, pjesmu i zeru romantike?
 

Redizajnirani Monitor.hr

Popularno web odredište, a za mnoge i polazište, i to još od samih početaka interneta u hrvata, portal Monitor.hr, nakon desetljeća (i više) odoljevanja svim modernim, lošim ali i dobrim web trendovima napokon je promijenio vizualni identitet. Monitor.hr je redizajniran! Čuda se događaju! Diskretno, s dobrom mjerom, minimalistički kao i dosad, s naglaskom na vijesti i informacije, i dalje će biti jedan od omiljenih siteova gorepotpisanog, a i mnogih drugih "news junkija" u Lijepoj našoj.
 

Pravo prvenstva

“Prije će Hrvatska postati prvak svijeta u nogometu, nego što će se izgraditi omiška obilaznica”.

Ivo Andrić

P.s. Hrvatskim cestama ova je cesta - prioritet.
 
Svećenik, etnograf, narodni zastupnik, prosvjetitelj i dobrotvor don Frane Ivanišević iz Jesenica kod Dugog Rata jedan je od najznačajnijih ljudi za razvoj primorskog dijela Poljica na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rođen je 1863. godine, a umro je 1947. Ekonomski i kulturno je podigao selo Jesenice, zalagao se obrazovanje mještana, razvijao je ekonomiju, skupljao građu o narodnom životu i običajima, a stručnjaci smatraju njegovu knjigu "Poljica, narodni život i običaji" jednom od najvrednijih hrvatskih etnografskih monografija. O životu don Frane Ivaniševića novinarka Dalmatinskog portala Ines Brajević razgovarala je s Antom Ercegovićem, poznatim brodarom iz Jesenica, koji se dobro sjeća don Frane i svega što je napravio za mjesto i mještane...
- Don Frane je bio plemenit, bio je dobrotvor i učinio je puno toga za nas. Po njegovom savjetu kupljen je manji parobrod koji je vozio prugu iz Omiša u Split, a zvao se 'Knez'. Sagradio je, kako mi to zovemo, Blagajnu. Don Frane je u Jesenicama 1899. godine osnovao seosku štedionicu i time uz jeftine kredite omogućio kupovinu jedrenjaka, ali i ostalu trgovačku djelatnost mještana, a odigrao je i važnu ulog u razvoju zadrugarstva u Dalmaciji, te se smatra najzaslužnijim za osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije. Sagradio je, dodaje, dvije škole. Jednu u Jesenicama 1901. godine, a dvije godine kasnije i drugu u Krugu. Crkva na Sumpetru je isto njegovo djelo.  On je napravio i južni porat na Krilu, prvi je uzeo kramp i počeo raditi put za selo. Dopisivao se sa svojim prijateljima i našim mještanima po svijetu i pričao im kako našim ljudima treba pomoći. Predložio im je da se udruže i stvore banku u kojoj su se ljudi mogli zadužiti uz pristojne kamate i to je funkcioniralo 15, 20 godina. Na izborima za narodne zastupnike za Carevinsko vijeće u Beču, u sinjskom izbornom okrugu, izabran je don Frane koji je kao narodni zastupnik pridonio formiranju Općine Poljica u granicama stare Poljičke knežije sa svim poljičkim selima. Njegova je, dobrim dijelom, zasluga i što se gradila bivša tvornica u Dugom Ratu. U Poljicima ima pravilo da se zemlja ne prodaje, osim u kad je teška potriba ili boleština, a on je mještanima uspio objasniti da ne prodaju svoje vinograde uzaludno i da dolazi vrijeme kada neće moći živjeti samo od zemlje i da će ta tvornica zapošljavati njihovu djecu.. - kaže Ante Ercegović koji posebno ističe zasluge don Frane Ivaniševića kada je u pitanju obrazovanje Jeseničana.
 

Ča je York kontra Dugom Ratu..

 

Ćudoredna ćiribimba

Golotinja na balkonu ovih dana uzburkala je duhove u Osijeku. Jedan Osječanin je, naime, sinjao ženu bez odjeće kako se bezbrižno sunča na svom balkonu u zgradi preko puta, i umjesto da uživa u pogledu ili pak skrene pogled, čudni ćudoredni lola ju je prijavio policiji! O tempora, o mores! Čudnih li običaja na obalama Drave! Iz osječke policije odgovaraju još čudnije, da je je sunčanje na VLASTITOM balkonu ili terasi kažnjivo s do 750 kuna, jer riječ je o prekršaju vrijeđanja ili omalovažavanja moralnih osjećaja građana i zabranjeno je prema članku 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira..
Hmm.. sjetila me ova vijest na trenutke kad sam radio u bivšoj firmi, na trećem katu splitskog Jokera, kada se jedna mlada dama također danima sunčala bez viška odjeće, ali na vrlo opasnom i visokom mjestu (nije bio balkon, već poviše njega, neka opasna terasica pri vrhu zgrade, pa smo uistinu bili zabrinuti za nju) na zgradi POS-a preko puta..
Kolege iz tima i ja, moram priznati, nismo bili baš puno produktivni tih dana, pala je malo i kvaliteta koda, jer pogledi bi nam prečesto odlutali u daljinu.., no nikome nije palo na pamet da je druka plavcima iz odjela za gubljenje vremena na suncu i zaštitu od UV zraka.
Policiju bi trebali, između ostalog, zanimati mladi divljaci koje izlaze u splitski noćni život s nožem i "gunom", ćiribimba fantomske ekipe koja noćima pali auta po gradu, naganjanje mufljuza, dilera, kamatara i ostalog krimi polusvijeta, a ne gubiti radno vrijeme na spašavanje i zaštitu mladih dama od UV zraka. Krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom puno je bolje i jeftinije rješenje problema. I, naravno, par krunica i naramak očenaša za oči sablažljive..