DUGI RAT

Od jeseni će napokon svi brucoši po upisu na fakultet imati jednake startne pozicije te više neće biti podjele na studente kojima studij plaća država i one koji studiraju za osobne potrebe, odnosno na vlastiti trošak. Vlada je u četvrtak odlučila da će u potpunosti snositi troškove prve godine studija svim studentima koji se prvi put upisuju na fakultet, dok će plaćanje idućih godina studija ovisiti o postignutom uspjehu. Učinci te odluke višestruki su jer se prije svega omogućuje upis na željeni studij svima koji će se kvalificirati svojim uspjehom u srednjoj školi i na državnoj maturi umjesto da, kao do sada, dobar dio maturanata koji su prešli prag dobiva mogućnost studiranja samo ako si ga može platiti ...

STUDIRANJE

Jednake startne pozicije

Plaćanje studija od druge godine do diplome ovisi o uspjehu svakog studenta. Studiranje bi stoga ubuduće trebalo biti kraće i kvalitetnije, a broj vječnih studenata manji

Piše: Marijan Lipovac / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

U pravilu, svi koji su fakultet upisivali kao studenti za osobne potrebe morali su svake godine plaćati školarinu, čak i ako su bili među najboljim studentima i redovito izvršavali obveze, dok su oni čiji je studij bio besplatan mogli ponavljati godinu i studij produljivati više nego je uobičajeno. Posljedicu toga bila je manja motiviranost studenata da diplomu steknu što prije te velik broj onih koji studij nikada ne završe.

Od iduće akademske godine tome bi se stalo na kraj, jer bi plaćanje studija od druge godine do diplome ovisilo o uspjehu svakog studenta, pri čemu bi pravo na besplatno studiranje zadržali bolji studenti, a školarine bi morali plaćati oni s nižim prosjekom ocjena.

Studiranje bi stoga ubuduće trebalo biti kraće i kvalitetnije, a broj vječnih studenata manji.

Unatoč gospodarskoj krizi, Vlada nije odustala od najave da će omogućiti besplatan početak studija svima koji se uspiju kvalificirati te je odlučila i u teškim uvjetima za državne financije ulagati u mlade ljude i njihovo obrazovanje.

Vlada je za besplatan studij prve godine visokih škola u ovogodišnjem proračunu namijenila 25,9 milijuna kuna, a u proračunu za 2011. već je rezervirano 129,9 milijuna kuna.

Izbijanje krize bio je zapravo i dodatan motiv da se uvede državno subvencioniranje prve godine studija, kako se ne bi dogodilo da zbog nedostatka novca mnogi mladi ljudi ne upišu fakultet, čime bi se dodatno pogoršala obrazovna struktura hrvatskog stanovništva.

Iduće godine pokazat će hoće li doći do znatnijeg povećanja broja visokoobrazovanih u Hrvatskoj i koliko će se to odraziti na gospodarstvo, znanost i ostala područja.