Ivica Puljak: Ne bojte se - mini crne rupe ne mogu usisati svijet

Ivica PuljakCERNNa najvećem akceleratoru čestica na svijetu, smještenom stotinjak metara u zemlji u u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN), ispod francuskog sela Crozeta kod Ženeve, proizvode se energijski uvjeti koji su vladali prije 13,7 milijardi godina, vrlo blizu samom trenutku stvaranja svemira u velikom prasku. Stvarajući ponovno iste uvjete želi se, kaže dr. Ivica Puljak, pročelnik Katedre za fiziku na splitskom FESB-u koji već 15 godina sudjeluje u istraživanjima u CERN-u, proučavati sam početak svemira, zatim otkriti porijeklo mase svih elementarnih čestica, kao i ispitati postoje li nove čestice i sile u prirodi, te dodatne dimenzije prostora. Potvrda postojanja dodatnih dimenzija prostora bilo bi iznimno značajno, ravno, primjerice, Einsteinovu otkriću teorije relativnosti od prije sto godina. Fizičari iz cijelog svijeta od ovog projekta očekuju puno jer, kako objašnjava dr. Puljak, ulaze u do sada neistražena područja energija, dok medije koji znanost i znanstvene teme u pravilu prate površno i senzaicionalistički, najviše interesiraju i najviše medisjkog prostora daju špekulacijama i teorijama da će eksperimenti u CERN-u dovesti do nastajanja crnih rupa, koje bi u konačnici mogle sve više rasti i dovesti do apokalipse ovog našeg svijeta ...

 

SPLITSKI ZNANSTVENIK VEĆ 15 GODINA SUDJELUJE U ISTRAŽIVANJIMA U CERN-u


IVICA PULJAK


Ne bojte se

Mini crne rupe ne mogu usisati svijet



CERN


Piše: Divna Zenić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Iako sadašnje spoznaje upućuju na to da se naš život i svi procesi u prirodi odigravaju u četverodimenzonalnom prostor-vremenu, odnosno tri prostorne dimenzije i jednoj vremenskoj, postoje teorije koje koje spekuliraju o mogućnostima da u našem svemiru postoji čak 11 dimenzija, deset prostornih i jedna vremenska.


Ulazna karta

LHC u CernuTo će se, među ostalim, provjeriti u Europskom centru za nuklearna istraživanja u Švicarskoj, poznatom po francuskom akronimu CERN, u sklopu LHC projekta, kojim bi se moglo utvrditi postoje li dodatne dimenzije prostora, čime bi se potvrdile ili opovrgnule teorije koje ih predviđaju. Ističe to prof. dr. Ivica Puljak, pročelnik Katedre za fiziku na splitskom FESB-u, koji već 15 godina sudjeluje u istraživanjima u CERN-u.

Potvrda postojanja dodatnih dimenzija prostora bilo bi iznimno značajno, ravno, primjerice, Einsteinovu otkriću teorije relativnosti od prije sto godina. Fizičari iz cijelog svijeta od ovog projekta očekuju puno jer, kako objašnjava dr. Puljak, ulaze u do sada neistražena područja energija.

Na najvećem akceleratoru čestica na svijetu, smještenom stotinjak metara u zemlji, ispod francuskog sela Crozeta kod Ženeve, proizvode se energijski uvjeti koji su vladali prije 13,7 milijardi godina, vrlo blizu samom trenutku stvaranja svemira u velikom prasku.

Stvarajući ponovno iste uvjete želi se, kaže dr. Puljak, proučavati sam početak svemira, zatim otkriti porijeklo mase svih elementarnih čestica, kao i ispitati postoje li nove čestice i sile u prirodi, te već spomenute dodatne dimenzije prostora.

LHC (Lagre Hadron Collider), odnosno proton-proton sudarivač, podsjeća prof. dr. Daniel Denegri, znanstvenik koji već 20 godina živi i radi u CERN-u i koji je bio “ulazna karta” hrvatskim fizičarima, prvi je put pokrenut u rujnu 2008. godine.

Međutim, nakon pokretanja u prvim tjednima isprobavanja, kaže dr. Denegri, nastao je kratki spoj, a posljedice kvara korigirane su tijekom sljedeće godine dana, uz postavljanje cijelog niza dodatnih kontrolnih mehanizama, kako se sličan problem ne bi ponovio.

Lani u studenom LHC je ponovno pokrenut, da bi se oko Nove godine opet napravila pauza, a prošli tjedan u akcelerator su ponovno ubačeni snopovi protona i prvi sudari na energijama od čak sedam tera elektronvolti očekuju se, kaže dr. Denegri, krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca.

- Ta je energija sudara tri i pol puta veća nego što se ikad do danas ostvarilo u jednom akceleratoru, a onda će se kroz cijelu jednu godinu raditi na povećanju intenziteta snopova. Tu, dakle, počinju nove mogućnosti istraživanja - ističe dr. Denegri.

Međutim, dok je dio znanstvenika iznimno pozitivno uzbuđen zbog ovog projekta, dio njih smatra da bi sudaranje protona u kružnom tunelu ukupnog opsega 27 kilometara unutar CERN-a moglo dovesti do nastajanja crnih rupa, koje bi u konačnici mogle sve više rasti i dovesti do apokalipse.

Najveći zagovornici takve teorije o smaku svijeta su njemački fizičar Otto E. Rössler iz Tübingena i austrijski filozof Markus Goritschnig iz Beča, koji LHC projekt smatraju divovskim i nedovoljno provjereni visokoenergijskim eksperimentom.

Rösslerova grupacija je protiv CERN-a podnijela tužbu Europskom sudu, koji ju je odbacio, no tužitelji su i dalje uvjereni u opasnost projekta.


Rössler predviđa smak svijeta

Otto Rössler je objasnio kako, po njegovu mišljenju, sporne crne rupe neće nastati odmah nakon prve kolizije protona u tunelu, nego da to može potrajati i nekoliko desetaka godina, pa čak i mnogo više. Međutim, upozorava on, ako taj proces jednom počne više ga se ne može zaustaviti.

Vođena tim sumnjama i jedna njemačka državljanka s boravištem u švicarskom Zürichu je pokušavala zaustaviti projekt u CERN-u, no njemački Ustavni sud je prije deset dana odbacio njezinu tužbu koju je također podnijela s obrazloženjem da će crne rupe uništiti Zemlju.

Dr. Puljak takve sumnje odlučno odbacuje.

Ivica Puljak- Ne postoji opasnost da će LHC proizvesti crne rupe koje bi s vremenom nezaustavljivo rasle i “progutale” ovaj naš dio svemira. Naime, postoje teorije koje kažu da bi LHC mogao proizvesti takozvane mini crne rupe.

Kada bi se to i dogodilo, te crne rupe bi se odmah raspale u druge čestice, te ne bi imale vremena narasti do veličina koje bi bile opasne za nas. Dokaz za ovakve tvrdnje imamo svakodnevno u sudarima kozmičkih zraka.

Naime, u našu atmosferu neprestanu ulaze kozmičke zrake energije nekoliko milijuna puta većih od energija protona u LHC-u, te se sudaraju s česticama atmosfere, te kao i protoni u LHC-u mogu stvoriti mini crne rupe.

Sama činjenica da se to, u proteklih 4,5 milijardi godina od kada postoji Zemlja nije dogodilo, govori o tome kolika je vjerojatnost da će se tako nešto dogoditi na LHC-u - zaključuje dr. Puljak.


LHC nema utjecaja na potrese

Uz teorije o smaku svijeta zbog nastanka crnih rupa koje će nas progutati, internetom kruži i tekst o tome kako su ubrzanja čestica u CERN-u odgovorna za potrese jer LHC utječe na pomicanje europske tektonske ploče, koja opet dotiče susjedne ploče i time izaziva poremećaj u njihovom dosadašnjem međusobnom odnosu i rasporedu trenja među njima, što može uzrokovati potrese i erupcije davno ugaslih vulkana.

Dr. Denegri i to demantira:

- To je potpuno smiješno. LHC je, kao i prethodni LEP akcelerator u CERN-u, samo osjetljiv na plimu i oseku zemljine kore, ali nema niti može imati bilo kakvog utjecaja na tektoniku ploča, potrese i vulkane.

Gdje je nestala antimaterija?

LHC će, ističe dr. Puljak, proizvoditi antimateriju i pokušati odgovoriti na pitanje gdje je nestala antimaterija i zašto se naš svijet sastoji samo od materije.

- Vrlo je lako zamisliti da se svemir u samom početku sastojao od iste količine materije i antimaterije, ali kada danas promatramo svemir oko sebe, izgleda nam kao da je sastavljen samo od materije.

Pitanje je stoga gdje je onda nestala sva antimaterija, stvorena na samom početku svemira - kaže dr. Puljak. Navodi i kako sva vidljiva materija u svemiru (čestice i antičestice) tvori oko pet posto svemira.

Ostatak od oko 25 posto je tamna materija, a oko 70 posto tamna energija.
 


svemir

 

Povezani članci

Who's Online

We have 131 guests and one member online

  • admin