Jesu li maturanti žrtve ili neznalice? Pogled iz profesorskog kuta

ispitiPovodom burnih reakcija maturanata o preteškom gradivu i nerazumljivim pitanjima na državnoj maturi iz hrvatskog jezika, u redakciju Jutarnjeg lista javio se profesor III. gimnazije iz Osijeka Davor Tanocki. Pismo profesora prenosimo u cijelosti u nastavku teksta. Pročitajte ga ...


JESU LI MATURANTI ŽRTVE ILI NEZNALICE?

DAVOR TANOCKI:

'Hrvatsko školstvo je lobotomiziralo učenike. Ideal je stvoriti ljude koji će šutke puštati da ih se pljačka'

Piše: Davor Tanocki, III. gimnazija Osijek
Izvor: Jutarnji List

razredKonačno smo ostvarili sveti cilj: Hrvatska je postala zemlja znanja. Lako je to zaključiti iz zanimljivih žustrih rasprava koje se ovih dana vode o ispitu iz hrvatskoga jezika na državnoj maturi.

Posve razumljiv početni strah maturanata, njihova opet razumljiva želja za što boljim uspjehom i njihove nedoumice pretočili su se u prave traktate o znanju, školstvu, hrvatskomu jeziku i koječemu drugomu.

Rezultiralo je to i nevjerojatnim nizom medijskih uradaka čiji se ispljuvci presijavaju u različitim nijansama žute boje. Vrlo je znakovito što nijedan, u doslovnom smislu te riječi, tvorac bilo kojega od tih uradaka nije smatrao ni vrijednim ni poželjnim pitati ponešto o toj temi voditelja stručne radne skupine koja je sastavljala ispit.

Naravno da to nije poželjno jer bismo javnosti mogli ponuditi i neko drugo ili, oprostite na prostačenju, drukčije mišljenje.

Zbog drukčijega se mišljenja u ovoj zemlji znala gubiti glava, sad je ipak nešto lakše – s nekoliko Očenaša nakon ispovijedi možemo valjda oprati i taj grijeh.

Evo se ja ipak ponizno javljam.

državna maturaZa ilustraciju pristupa svekolike nam javnosti ovogodišnjemu ispitu najznakovitijim mogu proglasiti one riječi maturanta zagrebačke VII. gimnazije, koji je, pun istinske vjere, u središnjemu dnevniku HTV-a iz rukava sipao prekrasno naučenu "interpretaciju" Hektorovićeva Ribanja.

Sve je on znao, i temu dalmatinskoga pejzaža i temu dalmatinskoga jedinstva i temu novoga odnosa plemića spram potlačenih.

On je odličan učenik, tako su ga učili, lijepo je sve zapamtio. Sve je to vjerojatno zapisala profesorica na ploči, piše tako i u čitanci, a i u skraćenoj varijanti na internetu može se naći baš tako napisano. Kako je s Hektorovićem, tako je i s ostalim piscima.

Zašto čitati kad svejedno znamo interpretirati? Sad odjednom neki zločesti profesor tjera djecu da nešto pročitaju i perverzno uživa u tom protuprirodnom bludu čitanja i razumijevanja.

Ta svi znamo da se može lijepo čitati bez razumijevanja, a bogami i razumjeti bez čitanja.

U našemu vrijednosnom sustavu ne smatra se stupidnim papagajsko ponavljanje sadržaja, ali stupidnom i odioznom smatra se ideja kako bi bilo dobro da učenici nakon završetka srednje škole mogu pročitati tekst i pokazati njegovo elementarno razumijevanje.

učeniciHrvatsko je školstvo uspjelo lobotomizirati učenike i kao mjerilo uspješnosti u učenju nametnuti količinu memoriranoga gradiva i njegovu što vjerniju reprodukciju, u najboljoj tradiciji nastave 19. stoljeća.

Jasno da bilo kakav suvremen pristup, u čijem će središtu biti razumijevanje, ne odgovara ni društvu u cjelini ni školi kao dijelu šire društvene zajednice.

Ideal je stvoriti poluobrazovana poslušnika, poltrona, glasača koji nekritčki zaokružuje ponuđeno, učenika koji ne postavlja suvišna pitanja, ljude koji će šutke puštati da ih se pljačka, ispite koje će svi znati riješiti.

Vrlo je zanimljivo da pomamu među maturantima i roditeljima nisu izazvale glasine o nepravilnostima u provođenju ispita, o grupnom radu, o profesorskoj pomoći, nego je glavni problem što nesretni osamnaestogodišnjak mora čitati tekst i još ga i razumjeti. Nemoguća misija.

S obzirom da će, ako je vjerovati glasu javnosti, velik dio maturanata doći i na jesenski rok, već sad mogu pokušati ponuditi nekoliko pitanja koja predlažem za ispit, u nadi da nisu odveć teška.

1. Koliko slogova ima stih deseterac?
a. jedan
b. dva
c. tri
d. deset
2. Što je distih?
a. strofa od dva stiha
b. strofa od pet stihova
c. strofa od osam stihova
d. Homerov ep
3. Koji je splitski renesansni književnik napisao ep Juditu?
a. Marko Marulić
b. Miljenko Smoje
c. Ante Tomić
d. Kerum
4. U kojoj su rečenici četiri imperativa?
a. Ubij, ubij, ubij, ubij pedera!
b. Ubij, ubij, ubij Srbina!
c. Ubij, ubij tovara!
d. Ubij purgera!
5. Koja je sintagma oksimoron?
a. lijep cvijet
b. mirisan cvijet
c. neubran cvijet
d. hrvatsko školstvo
 

Kad bolje pogledam, možda je treće pitanje ipak preteško, čak dvosmisleno, jer su u ponuđenim odgovorima svi Splićani. Mala pomoć: nije Kerum.

Lijep pozdrav,

profesor Davor Tanocki,
III. gimnazija Osijek

Povezani članci

Who's Online

We have 239 guests and no members online