Intervju s fizičarom Ivicom Puljkom

Dr.sc. Ivica Puljak redoviti je profesor fizike na FESB-u u Splitu. Doktorirao je na Sveučilištu Pirre i Marie Curie u Parizu. Voditelj je grupe od 100-ak svjetskih znanstvenika na projektu izrade CMS detektora a koji su radili na otkriću Higgsova bozona. To je elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica. Jedna je od 17 elementarnih čestica Standardnoga modela kojeg čine kvarkovi i leptoni, koji grade sve tvari koje vidimo oko nas, dok su bozoni odgovorni za sve sile u prirodi, osim gravitacije (za gravitaciju znanost još nije otkrila odgovornu česticu.) U akceleratorima i detektorima elementarnih čestica najveće međunarodne institucije za fiziku elementarnih čestica CERN u Meyrinu kraj Ženeve - čestice se ubrzavaju do brzine svjetlosti i usmjeravaju na sudare...
Ivica Puljak je našu Osnovnu školu "Jesenice" Orij posjetio sredinom prosinca 2017. i održao zapaženo i izvrsno posjećeno predavanje o fizici, svemiru i česticama. Članovi novinarske grupe naše škole iskoristile su ovaj trenutak u vremenu i napravile zanimljivi intervju s našim uglednim svjetskim stručnjakom, koji se pokazao i kao srdačan i jednostavan sugovornik...

PROFIL ZNANSTVENIKA ČINE RAD, ZNANJE I NAVIKE

Intervju s fizičarom Ivicom Puljkom

Izvor: OŠ "Jesenice" Orij, novinarska grupa

Možete li nam reći kakve su Vam ocjene bile u osnovnoj školi i je li Vas tada uopće fizika zanimala?

Ocjene su bile dobre, štoviše izvrsne. Naime, uvijek sam imao sve petice u tijekom osnovne škole. Fizika me uvijek zanimala, ali zanimalo me i sve ostalo. Recimo, bio sam u svim mogućim grupnim sekcijama uključujući i novinarsku.

Kada smo se već dotakli škole, ispričajte nam kako je teklo Vaše školovanje i što biste izdvojili iz njega?

ivica puljakZavršio sam osnovnu školu u Splitu na Plokitama u četvrti koja se popularno zove Siromašna četvrt. Zatim sam završio srednju Tehničku školu također u Splitu. Nakon srednje završavam Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje opet u Splitu. Zatim sam magistrirao fiziku u Zagrebu i na kraju doktorirao fiziku u Parizu. Tako je teklo moje školovanje, a ono što bi izdvojio iz škole su tri stvari koje sam na svome iskustvu naučio da su bitne.

Recimo, da se vratim 30-40 godina unatrag, ja bih još više radio nego što sam radio; i učio bih još više, nego što sam učio. Drugo, što sam shvatio da je najbitnije jest sljedeće: dobro slušati na satu profesore i zapamtiti što više na satu dok učitelji ili nastavnici govore.  A treća stvar koja je bitna, a ja mislim da je vrhunac učenja, pomagati je drugima i dijeliti svoje znanje koje imaš, kao što su to radili tvoji učitelji i nastavnici.

Svi imamo neki uzor koji se bavi zanimanjem kojim bi se i mi sami htjeli baviti, koji je Vama bio najveći uzor i zašto?

Sada mi trenutno ne pada na pamet jedna osoba, ali oni koji su mi bili važni ljudi u životu su bili moji učitelji iz osnovne škole i profesori s fakulteta. To su oni koji su mi ostavili najveće sjećanje u životu. Prvi moj učitelj, iz prva četiri razreda osnovne škole, bio je Živojin Stefanović, on je bio čovjek koji me je najranije možda definirao kao i neki profesori na fakultetu i naravno, neke moje kolege znanstvenici. Ali recimo u tim ranim fazama života iz osnovne škole, trenirao sam nogomet i košaraku, i to me je također jako zanimalo.

Imate mnogo iskustva u svome radu i brojnim istraživanjima. Koje su Vaše preporuke ili savjeti za mlade fizičare?

Mladim fizičarima koji su u srednjoj školi ili idu na fakultet, savjetovao bih da probaju različita područja fizike i nađu ono što je njima najzanimljivije te da se svakako integriraju u svjetsku znanost, da najviše paze što se radi po svijetu, da se povežu s grupama i da recimo odu živjeti vani i tamo doktoriraju itd. pa da se kasnije vrate ako žele.

sheldon

Baš su zanimljivi ti svjetski fizičari!

Gledate li seriju ˝Teorija velikog praska˝? Što mislite o fizičaru Sheldonu Cooperu?

Naravno da gledam, to mi je omiljena serija, već sam sve epizode i sezone pogledao do sada. Mislim da je lik Sheldona vrlo zanimljiv, iako je to ono što se kaže "stereotip fizičara“. Naravno, mi fizičari smatramo da je to pretjerano pojednostavljeno kakvi smo mi zapravo znanstvenici. Ali kako je on meni simpatičan i ta cijela ekipa mi je simpatična, mislim da je to dobra zabavna serija.

Mnogo ste godina radili u međunarodnom centru za nuklearnu fiziku CERN. Objasnite nam ukratko što ste tamo radili i kako Vas je taj rad dojmio te je li rad u CERN-u opasan?

Rad u CERN-u nije opasan, tamo radim od 1993. godine, praktično već dvadeset i četiri godine. Često odlazim na tjedan, dva, ili par tjedana, neko vrijeme bio sam i duže, recimo bio sam jednom cijelu jednu godinu u komadu. To je jedinstveno mjesto na svijetu, to je prvi svjetski labaratorij koji je ujedinio cijeli svijet. Sve zemlje svijeta u biti sudjeluju u tim eksperimentima, oko pet tisuća ljudi iz cijeloga svijeta. To su ljudi svih boja kože, svih religija, svih kultura...

Ja se koji put šalim da kako god se obučete, taj dan sigurno nećete biti najlošije obučen čovjek jer nas ima svakakvih, ali u biti ono što shvatiš je da ti ljude nikad ne gledaš kroz to kako se odijevaju, nego se ljudi cijene po tome što znaju. To je prvi put u povijesti ljudskog roda da se cijeli svijet ujedinio oko znanja, a u mi CERN-u smo se ujedinili oko znanstvenih ideja.

predavanje ivice puljka


Od čestice do svemira kratak je put

Jeste li se oduvijek zanimali za svemir? Kako to da Vas pored najsitnijih čestica zanimaju galaksije i zvijezde?

E, to je dobro pitanje, zato što se kasnije pokaže da je sve to zajedno povezano: i najsitnije čestice, i galaksije, i zvijezde, sve je to povezano, sve je to, dakle cijeli svemir, izgrađeno od tih čestica. Mene je fizici zapravo privukao svemir i astronomija, ali ono što sam vam rekao na početku, mene je sve zanimalo u školi, ali  povrh svega volio sam izlazak vani, igranje po ulici, nogomet, košarka, svi sportovi, itd.

Ne bih ja rekao da sam bio nadtipičan, recimo ja nikad nisam mislio da ću postati znanstvenik, često sam mislio da nisam niti dovoljno pametan, niti sposoban da budem znanstvenik, ja sam bio dobar učenik, ali nisam mislio da sam uopće tako dobar da budem znanstvenik. A kasnije se pokazalo da zapravo svatko radeći i učeći, može u biti postati i znanstvenik ako to želi u životu, samo ako je spreman da puno radi i puno uči.

Postoje mnoge teorije o životu izvan Zemlje, tj. o izvanzemaljcima, što mislite o tome?

Mi se u znanosti bavimo teorijama i hipotezama, a to je jedna hipoteza. Mi smatramo teoriju dokazanom tek kada ju stvarno izmjerimo. Kako mi do sada nismo pronašli da igdje ima života izvan Zemlje, mi zasad smatramo da su dokazi glede ove hipoteze, u biti ti da života nema nigdje, nego samo ovdje na Zemlji.

Dobra vijest za nastavak istraživanja je to da smo u zadnje vrijeme pronašli jako puno planeta na kojima bi moglo biti života, npr. čak jučer smo pronašli dvije na kojim bi možda mogli postojati uvjeti za život, ali za sada nemamo niti jedan život osim ovdje, na Zemlji.

Nedavno je bio pokus, točnije simulacija života na Marsu, mislite li da je to moguće?

To nije moje područje rada, no mislim da će to biti jako teško ostvarivo jer tamo uvjeti nisu baš povoljni za život. Osim toga tih uvjeta nikad nije ni bilo, ali kako ja vjerujem u napredak ljudskog roda i u napredak tehnologije, nije isključeno da ćemo to jednog dana moći ostvariti.

Neki znanstvenici govore o tome kako će Sunce eksplodirati za par milijuna godina. Kakva je budućnost našeg svemira?

Malo je tužna po tom pitanju, ali kad me već pitate onda ću odgovoriti. Budućnost svemira nije baš blistava, svemir će završiti u tzv. hladnoj smrti, pa će sve biti beskonačno mnogo udaljeno jedno od drugog i sve će se raspasti. To će se dogoditi, ne za milijun godina nego za milijarde, milijarde, milijarde godina, a Sunce hoće eksplodirati, ali će se to dogoditi otprilike za pet milijardi godina, možda će progutati Zemlju u tom trenutku, a onda će odbaciti svoj vanjski omotač, nakon čega će se smanjiti i pretvoriti u malu zvijezdu koja se zove Bijeli patuljak. To će biti jedan super veliki dijamant, ili zvijezda od ugljika.

Objasnite nam što su to Crne rupe, zašto moramo paziti da ne upadnemo u njih?

Te rupe su zvijezde ogromne gustoće,  imaju super veliku masu i gustoću takvu da niti svjetlost ne može pobjeći s nje. Recimo,  kad želite da se neki objekt otrgne utjecaju Zemlje, morate ga izbaciti brzinom od 11,9 km u sekundi. Taj objekt tada će napustiti Zemlju i neće se više nikad vratit na  ovdje. Što neka zvijezda ima veću masu, morate izbaciti objekt većom brzinom da se otrgne utjecaju te zvijezde, a Crna rupa ima toliku veliku masu da niti svjetlost ne može s nje pobjeći i zato se ta zvijezda niti ne vidi.

Mi ne moramo baš puno brinuti hoćemo li upasti u Crnu rupu, jer se mi nalazimo daleko od najbližih Crnih rupa i neće nam se to sigurno dogoditi. Kad bismo došli blizu Crne rupe, onda bi se dogodilo nešto jako neobično, tj. ne bismo preživjeli upad u Crnu rupu.

ivica puljak


Živimo u najboljem vremenu u povijesti ljudskoga roda

Postoje filmovi poput ˝Ratova zvijezda˝ i ˝Zvijezdanih staza˝ u kojima se govori o životu u budućnosti. Što mislite kako će izgledati život na Zemlji za sto godina?

Tu sam optimističan. Ja mislim da mi danas živimo u najboljem dobu u povijesti ljudskog roda, nikad nije bilo ovako dobro, nikad nije bilo manje gladi, siromaštva, nasilja i ratova, nikad ljudi nisu živjeli zdravije, sretnije i s boljom perspektivom za budućnost nego sada, i tako će se nastaviti. To je dobra vijest za vas mlade. Bit će sve bolje i bolje, naravno ima tu i nekih izazova, jedan od najvećih izazova su klimatske promjene. Život će biti sigurno sve bolji i bolji, za sto godina će biti puno bolje nego danas!

Imate li kakvu poruku za naše učenike, ili kakvu riječ za kraj?

Upravo ovo, mislim da vi živite u najboljem vremenu ikad u povijesti ljudskog roda, a bit će sve još bolje i bolje.

Najbolji način da se u tome snalazite je da profitirate u takvom sve boljem i boljem svijetu, da nađete načina da motivirate sami sebe i da shvatite da na neki način najviše ovisite o sebi samima, o znanju koje prikupite i o radnim navikama koje steknete.

Povezani članci

Who's Online

We have 339 guests and one member online

  • admin