Vodič za poslijediplomski studij u inozemstvu

vodič za studiranje u inozemstvuDva mlada postdiplomca, Domagoj Babić i Zvonimir Rakamarić, na osnovu svojih iskustava napisala su Vodič za poslijediplomski studij u inozemstvu, koji je objavljen u izdanju Udruge P.O.I.N.T. iz Križevaca. Cilj vodiča je, navode autori, pomoći studentima tehničkih znanosti (posebno elektrotehnike i računarstva) koji se žele upisati na poslijediplomski studij u inozemstvu, no vodič će biti od velike koristi pri upisu magisterija ili doktorata i studentima iz drugih područja. Knjigu možete besplatno preuzeti pdfovdje. Poticanjem izmjene ljudi, ideja i znanja uz savjete na što treba paziti u procijeni kvalitete istraživanja i istraživača, te odabiru institucije i mentora, ovaj bi vodič mogao posljediplomcima barem malo približiti karijeru, dobivanje obrazovanja i posla kakvog doista zaslužuju ...

VODIČ ZA POSLJEDIPLOMSKI STUDIJ U INOZEMSTVU

Zašto doktorat?

kompjuterašAko vam je cilj raditi kao inženjer na razvoju proizvoda, doktorat je gubitak vremena. To možete i s titulom inženjera ili magistra.

Industrija (u inozemstvu :-)) nudi široki spektar pozicija za kvalitetne ljude sa poslijediplomskim u tehničkim znanostima. Neke velike kompanije imaju i istraživačke laboratorije. U puno slučajeva to može biti izvrsno mjesto za zapošljavanje doktora znanosti.

Kad su na vrhuncu, takvi su laboratoriji rasadnici ideja i novih tehnologija. Tada su to najbolja mjesta za znanstvenike...


Poticanje izmjene ljudi, ideja i znanja

Ako smatrate da ovim člankom promičem “odljev mozgova”, vrijedi realno sagledati iskustva drugih, npr. "Azijskih tigrova" - Koreje, Tajvana, Indije, Kine...

Osnovni mehanizam koji je pokrenuo tehnološku revoluciju u tim zemljama vrlo je generalan, jednostavan i primjenjiv bez obzira na veličinu države i tržišta — a to je poticanje izmjene ljudi, ideja i znanja (zar to nisu i principi na kojima je zasnovana Bologna?).


Iskustva "Azijskih tigrova"

Kroz godine, u Koreji, Indiji, Kini nastali su samoodrživi i vrlo kvalitetni
znanstveni eko-sustavi. Sve više ljudi nakon doktorata na vrhunskim sveuličištima i dodatnog usavršavanja u istraživačkim laboratorijima vraća se nazad u svoje domovine.

Osim toga, sve manje studenata i odlazi na poslijediplomski u inozemstvo jer mogu dobiti vrhunsku znanstvenu obuku i u svojoj domovini, što u Hrvatskoj (čast malobrojnim izuzetcima) nije slučaj.


Prilika za studente iz istočno-europskih zemalja

Sve manje prijavljenih studenata iz Indije i Kine stvara vakuum na “tržištu poslijediplomskih studenata”.

Uvidjevši situaciju, vrhunska su sveučilišta postala sve otvorenija prema studentima iz istočno-europskih zemalja — trend koji bi te zemlje svakako trebale iskoristiti.
 

Povezani članci

Who's Online

We have 186 guests and no members online