Država ima novaca, ali ga ne daje za obrazovanje stanovništva

Studentski zahtjevi su nerealni, država nema novaca, a još je i kriza. "Ova tvrdnja jednostavno ne stoji. Novca u državnom proračunu ima, ali ga Vlada odlučuje trošiti na druge stvari, a ne na obrazovanje stanovništva od kojeg naplaćuje porez", piše Nora Krstulović, urednica portala Teatar.hr i pritom navodi konkretne primjere - za stavku sitni inventar i auto gume planira se potrošiti 44 milijuna kuna, na stavku reprezentacija 52 milijuna kuna, za pomoć inozemnim vladama predviđen je iznos od 98 milijuna kuna, a ugovorom sa Svetom stolicom Katoličkoj Crkvi isplatit će se 283 milijuna kuna. Nadalje, samo za gradnju dvorane Gradski vrt u Osijeku Vlada je izdvojila 160 milijuna kuna. Ukupan bi pak trošak ”besplatnog” obrazovanja za sve trenutno postojeće studente u Hrvatskoj stajao oko 300 milijuna kuna! Bogu božje, caru carevo, a studentima - šipak! ...

STUDENTSKI BUNT
 
Zašto podržavam blokadu
 
 Piše: Nora Krstulović / Teatar.hr
 Izvor: Teatar.hr

 
Novaca u državnom proračunu ima, ali ga Vlada odlučuje trošiti na druge stvari, a ne na obrazovanje stanovništva od kojeg već naplaćuje ili će uskoro naplaćivati porez.

Studentska blokada

Primjerice, rebalansom državnog proračuna za 2009., samo za stavku sitni inventar i auto gume planira se potrošiti 44.118.040 kn. Na stavku reprezentacija - 52.088.350 kn. Za pomoć inozemnim vladama predviđen je iznos od 98.100.000 kn, a ugovorom sa Svetom stolicom Katoličkoj Crkvi isplatit će se 283.000.000 kn. Sve ove podatke provjeriti možete u službenom dokumentu teksta proračuna na stranicama Hrvatskog sabora, tj. ovdje - http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=13069 .
 
Nadalje, samo za gradnju dvorane Gradski vrt u Osijeku, a za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva, Vlada je izdvojila 160 milijuna kuna. Dvorana je od završetka spomenutog natjecanja - zaključana.
 
U cijeloj situaciji posebno ilustrativan je tekst (http://www.novilist.hr/Znanje/Znanost/proracun-pulskim--studentima-ote.aspx) kojeg je 3. travnja objavio Novi list:
 
Da financijska kriza ipak ne pogađa sva sveučilišta na podjednak način vidi se upravo iz rebalansa, koji otkriva stanovite nelogičnosti u trošenju novca poreznih obveznika. Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli rebalansom će se sredstva smanjiti za 2,6 milijuna kuna. Usporedimo li te brojke s poticajima koje država daje hrvatskim sveučilištima u stranim zemljama, konkretno onom u Mostaru, u BiH, vidjet ćemo da se nije na svim stranama jednako štedjelo.
 
Za to je sveučilište planirani trošak s četiri i pol milijuna kuna smanjen za 500 tisuća, koje će se uštedjeti na - putnim troškovima. Ukupno se za pomoć Bosni i Hercegovini u sustavu znanosti, obrazovanja i sporta iz hrvatskog proračuna planiralo 37,9 milijuna kuna, a rebalansom je ostalo 35,9 milijuna.
 
Po procjenama različitih stručnjaka, ukupan bi pak trošak ”besplatnog(odnosno iz proračuna financiranog) obrazovanja za sve trenutno postojeće studente u Hrvatskoj stajao oko 300 milijuna kuna.

Studentska blokada


 
Ne može se pitanje besplatnog obrazovanja riješiti preko noći
 
I ovo nije točno. Vlada može predložiti, a Sabor po hitnom postupku usvojiti bilo koju izmjenu proračuna, pa tako i onu kojom bi se u prenamijenila potrebna sredstava za ispunjenje studentskih zahtjeva.
 
 
 
Zašto bismo mi njima plaćali studiranje? Pa ne moraju svi studirati
 
Mi’ su valjda porezni obveznici. ‘Oni’ su studenti. I ‘oni’ su porezni obveznici. I njihovi roditelji. I jedni i drugi imaju pravo tražiti da se proračunska sredstva troše na stavke koje smatraju važnima za budućnost ove države.
 
Istina, studirati ne moraju svi, ali mora veliki broj stanovnika ove zemlje, jer ista bez njih i njihova obrazovanja jednostavno ne može funkcionirati.
 
 
 
Slažem se sa studentskim ciljevima, ali ne i metodama
 
Ovakav je stav vjerojatno najveći kamen smutnje posljednjih dana, i to ne samo na Akademiji. Naime, oni koji ga izriču zaboravljaju da su što studenti, što studentski predstavnici, što razna tijela akademske zajednice, udruge, organizacije i stručnjaci do sada iskušali apsolutno sve druge metode za rješavanje problema finaciranja obrazovanja u Hrvatskoj i niti jedna nije urodila plodom.
 
Sam dekan ADU je na plenumu 1. svibnja objasnio kako već dulje vremena sve nadležne institucije u ovoj državi upozorava na činjenicu da zbog trenutnog modela financiranja ADU iduće godine neće moći upisati niti jednog studenta.
 
I što se dogodilo? Tko je reagirao? Nitko.
 
Zašto se ne prosvjeduje pred Ministarstvom, Vladom, na trgovima…? pitaju protivnici blokade. Odgovor je jednostavan - zato jer je to posve neučinkovito i jer vladajuće elite takav način komunikacije problema danas u Hrvatskoj smatraju folklorom, a ne sredstvom pritiska. Da nije tako, masovno okupljanje radnika u Maksimiru 1. svibnja, bilo bi urodilo nekakvim potezom vladajućih. Ali nije.
 
Dapače, vlast ne reagira prikladno čak ni na ovako ‘radikalnu’ metodu kao što je blokada. Nadležni ministar nije ju našao za shodno niti komentirati prva tri dana.

Ivo Sanader i  Zoran Primorac

 
Kako je na jednom od plenuma istaknula jedna studentica: tisuće građana ove zemlje, oni koji bi trebali biti njezina budućnost već danima prosvjeduju i blokiraju fakultete. Vlast ih ignorira. Mediji ih ignoriraju. U središnjim informativnim emisijama javnost se samo kratko izvješćuje kako ‘blokade i dalje traju’, a potom se pozamašna minutaža posvećuje notornom kriminalcu kojeg se još oslovljava sa ‘gospodin Joca Amsterdam’.

Povezani članci

Who's Online

We have 186 guests and no members online